OD TEORIJE DO PRAKSE ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM
Republika Hrvatska je u ožujku 2007. godine potpisala Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, te ju ratificirala 1. lipnja iste godine u Hrvatskom saboru. Kao članica Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe obvezala se na zaštitu i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom, kako bi ih se moglo ravnopravno uključiti u građanski, ekonomski, društveni, politički i kulturni segment života (Narodne novine – MU 6, 2007; Lansdown, 2011, 19-23; MSPM, 2017).
Članak 58. Ustava Republike Hrvatske izravno se jamči posebna državna skrb u zaštiti osoba s invaliditetom, te njihovo uključivanje u društveni život (Narodne novine, 2010), ali je očigledno kako u praksi nije tako (H-ALTER, 2008; UiK, 2011; Knol Radoja, 2015, 931-953). Ako ćemo gledati iskustva susjednih država EU, očigledno je kako ni diljem EU prava osoba s invaliditetom nisu jednaka. Mnogo toga ovisi o snazi nacionalnog gospodarstva i primjene zakonodavstva koja se tiču svake zemlje zasebno (Večernji list, 2012).
Statistika Eurostata nam kaže da je približno 44 milijuna ljudi starosti od 15 do 64 godine prijavilo neki oblik invaliditeta (Eurostat, 2015), koji onemogućava njihovo aktivno sudjelovanje u društvu, odnosilo se to na tržište rada, obrazovni sustav ili neki drugi segment (HUP, 2014). Provedbom Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. (European Commission, 2010; Esteri, 2014), koja je glavni instrument za potporu provedbi UN-ove konvencije o pravima osoba s invaliditetom, nastoji se postići napredak u osam područja koja su definirana u strategiji i koja se odnose na pristupačnost, sudjelovanja, ravnopravnost, zapošljavanje, obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje, socijalna zaštita i inkluzija, zdravstvo, te vanjsko djelovanje (Europska komisija, 2017).
Prema izvješću Europske komisije s početka 2017. godine, ostvareni su pozitivni pomaci u navedenim područjima strategije, no daljnji problemi se pojavljuju zbog toga što stanovništvo EU postaje sve starije, što također povećava broj EU stanovništva s invaliditetom.
Njihova stopa zaposlenosti je znatno niža u 
odnosu na osobe bez invaliditeta (48% u odnosu na 72,5%), te bi se u budućnosti razlika mogla i povećati (European Commission, 2017, 156; Objektiv, 2017; SDMSH, 2017).
Razumno je očekivati kako bi svaka osoba na svijetu trebala imati jednaka ljudska prava, bez obzira na hendikep. U tome smislu fokusirati ćemo se na problematiku zapošljavanja osoba s invaliditetom u Hrvatskoj kojima se onemogućava normalno uključivanje na tržište rada. U nastojanju da se probudi svijest kod građana i poslodavaca kako bi se osobama na invaliditetom olakšao život i zaposlenje, stalno se susrećemo sa raznim oblicima diskriminacije.
Iako je prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanja osoba s invaliditetom Republike Hrvatske, svaki poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika, dužan dati šansu barem jednoj osobi s invaliditetom ili u suprotnom plaćaju penale u iznosu oko 900 KN mjesečno, mnogi poslodavci radije plaćaju kaznu nego zapošljavaju osobu s invaliditetom. Čak ni činjenica da poslodavci zapošljavanjem invalidne osobe mogu koristiti različite državne poticaje i subvencije kojima mogu pokriti cjelokupni trošak plaće takvog radnika/ice, mali broj njih se odlučuje na takvu gestu humanosti i građanske solidarnosti (Ravlić, 2015; Magdalenić, 2017; Jazbec, 2017).
Postavlja se pitanje na koji način se može utjecati ili djelovati na negativnu percepciju poslodavaca o zaposlenju osoba s invaliditetom? Čak i u pogledu društvene neosjetljivosti prema njima, financijska računica bi trebala biti jasna. Uz sufinanciranje HZZ-a i ZOSI, poslodavca u prvoj godini ta osoba neće koštati praktički ništa, a osobi s invaliditetom bi se dala dodatna volja i energija u svim aspektima života. Povodom problematike zapošljavanja, 28. lipnja 2017. godine održan je i Okrugli stol “Zapošljavanje osoba s invaliditetom – izazovi i nove prilike“ u sklopu programa Projektor koji provode Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara u partnerstvu s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak je kao ključne probleme u području zapošljavanja istaknula nužnost usklađivanja obrazovanja osoba s invaliditetom sa zahtjevima tržišta rada (POSI, 2017).
U Hrvatskoj, prema stanju na dan 14. ožujka. 2016. godine, živi 511.094 osoba s invaliditetom od čega 60% muškaraca i 40% žena, te osobe s invaliditetom čine oko 11.9% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 49% je u radno aktivnoj dobi od 19 do 64 godina, dok je u dobnoj skupini 65+ godina 43% osoba. Najveći broj osoba s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, kao središnje tijelo zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom je sukladno Godišnjem izvješću o radu za 2015. godinu u spomenutoj godini postupalo po 1.745 pritužbi u svrhu zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom.
Kao i u 2014. godini najviše pritužbi odnosilo se na područje socijalne zaštite, područje rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, odgoja i obrazovanja i pristupačnosti. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine postupala u ukupno 97 pritužbi koje se tiču suzbijanja diskriminacije. Najviše kršenja prava zajamčenih Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom bilo je u području obrazovanja, dok su prava prema drugim međunarodnim dokumentima najčešće kršena u području mirovinskog osiguranja. Sumnja na diskriminaciju najčešće je utvrđena u području pristupačnosti odnosno pristupa dobrima i uslugama (PKPFZ, 2016).
Iz evidencije nezaposlenih osoba Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine zaposleno je ukupno 1.485 osoba s invaliditetom što čini 1.1% ukupne populacije zaposlenih osoba iz evidencije Zavoda. Tijekom 2015. godine, u istom razdoblju, zaposleno je 1.372 osoba s invaliditetom, što je činilo 1 % ukupne populacije zaposlenih osoba iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Time je vidljivo kako je u 2016. godini zadržan jednak trend u zapošljavanju osoba s invaliditetom u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Razvojem novih modela profesionalne rehabilitacije, primjenom poticajnih mjera za zapošljavanje i obrazovanje nezaposlenih osoba s invaliditetom uz podizanje svijesti javnosti i poslodavaca o kompetencijama i radnim mogućnostima osoba s invaliditetom, nastoji se olakšati njihov pristup tržištu rada koji svakako nije zadovoljavajuć. Uz primjenu načela sveobuhvatnosti i pristupačnosti usluga osobama s invaliditetom, Zavod bi trebao aktivnije sudjelovati u razvoju socijalnog modela profesionalne rehabilitacije (HZZ, 2017).
Petar Šuker
IZVORI:
1. Esteri. 2014. European Disability Strategy (2010 – 2020). Dostupno na: file:///C:/Users/Veki/AppData/Local/Microsoft/Windows/INetCache/IE/WYN3AQ8B/c_02_strategia_europea_disabilita_eng.pdf (20. kolovoza 2017).
2. European Commission. 2010. European Disability Strategy 2010-2020: A Renewed Commitment to a Barrier-Free Europe. Dostupno na: file:///C:/Users/Veki/AppData/Local/Microsoft/Windows/INetCache/IE/YLVIGH3Y/COM_2010_0636_FIN_en_TXT.pdf (20. kolovoza 2017).
3. European Commission. 2017. Progress Report on the implementation of the European Disability Strategy (2010 – 2020). Dostupno na: file:///C:/Users/Veki/AppData/Local/Microsoft/Windows/INetCache/IE/0DJ2J20R/VERSION%20II%2020170206%20SWD%20Progress%20Report%20EDS_EN.pdf
(20. kolovoza 2017).
4. Europska komisija. 2017. Tijek provedbe Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. Dostupno na: https://ec.europa.eu/croatia/news/European_strategy_for_disabled_persons_%202010_2020_hr (20. kolovoza 2017).
5. Eurostat – položaj osoba s invaliditetom u EU-u: od dviju osoba s invaliditetom u području EU28 manje od jedne bilo je zaposleno tijekom 2011. Dostupno na: http://www.hup.hr/eurostat–polozaj-osoba-s-invaliditetom-u-eu-u-od-dviju-osoba-s-invaliditetom-u-podrucju-eu28-manje-od-jedne-bilo-je-zaposleno-tijekom-2011.aspx
(20. kolovoza 2017).
6. Eurostat. 2015. Disability statistics – need for assistance. Dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Disability_statistics_-_need_for_assistance (20. Kolovoza 2017).
7. H-ALTER. Osobe s invaliditetom dobivaju pravobranitelja. Dostupno na: http://www.h-alter.org/vijesti/osobe-s-invaliditetom-dobivaju-pravobranitelja
(20. kolovoza 2017).
8. Hrvatski zavod za zapošljavanje. 2017. Izvješće o aktivnostima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u području zapošljavanja osoba s invaliditetom u razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2016. godine. Dostupno na: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=14294
(20. kolovoza 2017).
9. Jazbec, Jelena. 2017. Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet. Dostupno na: http://www.zagorje-international.hr/index.php/2017/06/07/zaposljavanje-i-rad-osoba-s-invaliditetom-prilika-a-ne-namet/ (20. kolovoza 2017).
10. Knol Radoja, Katarina. 2015. Povreda procesnih prava osoba s invaliditetom. Dostupno na: file:///C:/Users/Veki/AppData/Local/Microsoft/Windows/INetCache/IE/ZTSBEQ77/6_K_Radoja.pdf (20. kolovoza 2017).
11. Lansdown, Gerison. 2011. Vidi me, čuj me. Vodič za uporabu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i promicanje prava djece, Zagreb: Grafing d.o.o.
12. Magdalenić, Sandra. 2017. Zapošljavanje osoba s invaliditetom – prilika ili opterećenje? Dostupno na: http://act-konto.hr/blog/2017/03/20/zaposljavanje-osoba-s-invaliditetom-prilika-ili-opterecenje/ (20. kolovoza 2017).
13. Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 6. 2007. Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, Zagreb: Hrvatski sabor.
14. Narodne novine, broj 76. 2010. Ustav Republike Hrvatske. Zagreb: Hrvatski sabor.
15. Objektiv. 2017. Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.: poboljšana uključenost osoba s invaliditetom u društvo, no posla još ima. Dostupno na: http://objektivno.hr/europska-strategija-za-osobe-s-invaliditetom-2010-2020-poboljsana-ukljucenost-osoba-s-invaliditetom-u-drustvo-no-posla-jos-ima-88351
(20. kolovoza 2017).
16. Osobe s invaliditetom. Dostupno na: http://www.mspm.hr/istaknute-teme/osobe-s-invaliditetom-i-starije-i-nemocne-osobe/osobe-s-invaliditetom-1740/1740
(20. kolovoza 2017).
17. Prava osoba s invaliditetom. Dostupno na: https://www.vecernji.hr/vijesti/prava-osoba-s-invaliditetom-nakon-ulaska-u-eu-474280 (20. kolovoza 2017).
18. Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2016. Diskriminacija osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: http://klinika.pravo.unizg.hr/content/diskriminacija-osoba-s-invaliditetom-u-republici-hrvatskoj (20. kolovoza 2017).
19. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. 2017. Okrugli stol: „Zapošljavanje osoba s invaliditetom – izazovi i nove prilike“ https://www.posi.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=976:okrugli-stol-zapoljavanje-osoba-s-invaliditetom–izazovi-i-nove-prilike&catid=72:novosti
(20. kolovoza 2017).
20. Ravlić, Božica. 2015. Društvo multiple skleroze Krapinsko Zagorske županije. Dostupno na: http://www.dmskzz.hr/intervju-anka-slonjsak-prednosti-i-prepreke-za-zaposljavanje-osoba-s-invaliditetom/ (20. kolovoza 2017).
21. Savez društava multiple skleroze Hrvatske. 2017. The European strategy for people with disabilities 2010. – 2020.: enhanced involvement of disabled people in society, but there was still a job.
22. UiK – Udruga osoba s invaliditetom Križevci. U praksi se često krše prava osoba s invaliditetom. Dostupno na: http://uik.hr/novosti/hrvatska/u_praksi_se_chesto_krshe_prava_osoba_s_invaliditetom
(20. kolovoza 2017).
23. United Nations Human Rights. 2014. The Convention On The Rights Of Persons With Disabilities – Training Guide, New York and Geneva: United Nations Publication.
HOP
