Gotovo su izjednačeni tečaj Eura i američkog Dolara, a takvo što se nije dogodilo već 10 godina! Osim toga za €1 dobija se danas SAMO 1,07 švicarskih Franaka! To drugim riječima znači da problem tečajnih razlika za kreditne dužnike sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku, sada postaje JOŠ OPASNIJI nakon „odmrzavanja“ tečaja! Naime, deprecijacija Eura prema SVIM svjetskim valutama je ISTODOBNO i DEPRECIJACIJA Kune prema svim svjetskim valutama! Vrlo skoro će tečaj američkog i kanadskog Dolara doći na 7 ili 8 Kuna u Hrvatskoj.
Dakle, zašto i kako je QE program doveo do ovog velikog pada tečaja Eura i kako sam mogao to predvidjeti. QE program je program prema kojemu je Središnja banka EU odlučila kupiti obveznice država EU i njihovih vodećih korporacija od komercijalnih banaka u iznosu od preko 1.000 MILIJARDI EURA! Monetarna je to mjera koja se uobičajno čini u Kanadi i SAD u svrhu pokretanja gospodarstva. S ovakvom mjerom komercijalne banke imat će na raspolaganju veće količine novca za kredite. Kako bi se to stručno reklo, uvećani su im kreditni fondovi.
Svako uvećanje kreditnih fondova u suštini donosi uvećanje novčane mase, pa se ZATO dogodio PAD tečaja Eura! Podsjetit ću sve u Hrvatskoj, kako sam u jednom od mojih komentara i javljanja u živo preko skype, skrenuo pozornost da svatko tko ima ušteđevinu u eurima i želi je uvećati, treba je odmah zamjeniti u američki dolar!!!! Razlog je bio taj što je EU već tada ČVRSTO ODLUČILA uvećati novčanu masu, a to NEMINOVNO vodi deprecijaciji tečaja Eura! Zbog toga sam uputio DOBRONAMJERNU poruku hrvatskim štedišama što im je činiti!
Interesanto je reći da se javnosti obratio guverner HNB Vujčić u subotu i to poput nekakvog „PR“ iz HNB-a i izrazio SLAGANJE sa DEPRECIJACIJOM Kune prema inim svjetskim valutama!? Jednostavno, zbog vezanosti Kune klauzulom za Euro, sudbina tečaja Kune je biti deprecirana kao i tečaj Eura!? Dakle, tečaj Kune će pasti prema SVIM valutama svijeta, osim prema Euru, ali to guvernera Vujčića NE zabrinjava! Doista je ŠOKANTNO što guverner i dalje iskazuje POTPUNU NE ZAINTERESIRANOST za Kunu i njezin tečaj, a još više što ne pokazuje niti interes prema kreditnim dužnicima sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku! Dakle SLOM tečaja Eura i posljedično Kune za guvernera HNB je praktično nešto „normalno“ i potpuno „prihvatljivo“!
Inače, guverner Vujčić protivi se ukidanju valutne klauzule, jer tvrdi kako bi s time došlo do vrtoglave inflacije i beskonačnog klizanja tečaja Kune. Usporedio je takav scenarij sa bivšom državom i praktično poistovjetio Hrvatsku i Jugoslaviju. Takva usporedba je najblaže rečeno besmislica, jer gospodarstvo Hrvatske nije Jugoslavensko gospodarstvo. Jedina sličnost je što je Hrvatska u to doba bila dio te Jugoslavije, ali sve drugo više nije isto. No, pošto je guverner ipak pomenuo Jugoslaviju i njezine devalvacije dinara, onda ih valja ipak objasniti.
Devalvacije dinara su činjene zato što je i Jugoslavija vodila politiku NE promjenljivog tečaja dinara! To upravo čini i guverner Vujčić!!! Unatoč proklamiranom „tržišnom“ vođenju gospodarstva, valutno tržište NIJE postojalo u Jugoslaviji, pa je tečaj dinara bio fiksiran. Problem je bio u tomu što je država Jugoslavija imala svake godine sve veći i veći deficit u državnom proračunu i što je taj deficit jednostavno pokrivan iz primarne emisije novca! Drugim riječima, najobičnijim tiskanjem novca, isto ono što predlaže NEZNALICA Sinčić u svojim javnim istupima! Drugim riječima, država je jednostavno zapovjedila ondašnjoj NBJ tiskanje novca i davanje u državni proračun. HNB ne tiska novčanice, ali odobrava kredite državi za pokriće proračunskog deficita! Stoga se i u Jugoslaviji i danas u Hrvatskoj uvećava novčana masa iz godine u godinu.
Štednja u nacionalnoj valuti dinaru je postajala besmislena, baš kako je i danas sa štednjom u Kunama. Međutim, Jugoslavija je imala HIPERinflaciju, dok je kamatna stopa tobože bila „normalna“ nekih 5%. Naravno i zadnjem bedaku je bila jasna isplativost uzimanja kredita od recimo 100 dinara na godinu dana, uz inflaciju od 50% i kamatnu stopu od 5%. Stvarna vrijednost vraćenog novca poslije godinu dana bi bila 50 dinara i plus ona jadna kamata od 5 dinara! Tako bi banka izgubila u vrijednosti od 45 dinara nakon godinu dana za odobreni kredit od 100!
KLJUČNI problem u gore spomenutom događanju je imala kamatna stopa! Ona je bila jednako ne promjenljiva, baš kao i tečaj, a novčana masa, ili kako to narod rađe voli čuti, količina novca u opticaju je beskonačno rasla. Dakle, cjelokupni problem je bio taj što je ondašnja država pravila deficit u državnom proračunu iz godine u godinu, a tiskanjem novčanica nastojala je pokriti te rastuće proračunske deficite.
Sumirano rečeno, ispravnom politikom kamatne stope, pad tečaja nacionalne valute NE znači odmah i visoku stopu inflacije.
Dat ću primjer Kanade koji će jasno opovrgnuti stajalište hrvatskog guvernera. Tečaj kanadskog dolara prema američkom dolaru na dan 27. kolovoza 1998. godine iznosio je svega 0,63 američkih dolara, dok je 7. studenog 2004 godine iznosio 1,1 američkih dolara! Stopa inflacije iznosila je svo vrijeme 1% do 2% godišnje! Znam, netko će reći, „ali to je Kanada“, točno, ali to doslovce NE znači baš NIŠTA u vođenju monetarno kreditne politike! Kanada nije bila NIKAD neka super sila bilo vojno, politički, pa u konačnici ni ekonomski! Bila je uvijek samo u grupi razvijenih država, ali nije bila ni u toj skupini neki „super“ predvodnik!
Ako pogledamo na Hrvatsku, imamo NE promjenjivi tečaj Kune, baš kao i dinar! Rastući proračunski deficit je nazočan i u Hrvatskoj, kao i Jugoslaviji!!! No, Hrvatska ne tiska novčanice, nego uzima kredite, ali od inozemnih banaka! Sa druge strane, vlada je vodila politiku rasta poreza, tako da je gospodarstvo doslovce PROPALO!
Što reći nakon svega. Guverner Vujčić? Zna on sve ovo što je gore napisano i NIJE uopće NEZNALICA! Guverner Vujčić je KRAJNJE NE odgovorna osoba!
Dr. Tihomir Janjiček