Broj pravoslavnih Hrvata daleko je veći od objavljenog, no radi nedostatka Crkvene organizacije mnogi se pravoslavni Hrvati tako ne izjašnjavaju. Pravoslavaca je 2011. u Hrvatskoj bilo 190 143, od čega se čak 16 647 izjasnilo kao pravoslavni Hrvati. Hrvata pravoslavaca je više nego pripadnika ijedne od protestantskih crkava, više nego Židova, dakle sasvim dovoljno za vlastitu: Hrvatsku pravoslavnu crkvu HPC. Srbi (159 530) su zbrinuti kroz SPC, Makedonci (2 401) su zbrinuti kroz MPC, Crnogorci (1 822) su zbrinuti kroz CPC i SPC. No, niti jedna od gornje tri navedene pravoslavne crkve, nije prikladno rješenje za 16 647 pravoslavnih Hrvata. Zašto? Odgovore donosi Hrvatska pravoslavna zajednica:
“SPC širi srpstvo i ne može podnijeti misao da postoje pravoslavni Hrvati i hrvatska ćirilica.
Ovakav, visok broj pravoslavaca Hrvata zahtijeva sustavnu skrb za zadovoljenje vjerskih potreba, no to im se sustavno onemogućuje. Suvremeni hrvatski pravoslavci sve se više zanimaju za svoje podrijetlo i polako, ali sigurno mnogi od njih shvaćaju da su dugo bili u zabludi pod urnebesnom crkvenom propagandom, jer da zapravo uopće nisu Srbi, nego potomci Hrvata koji su pod raznim okolnostima prešli na pravoslavlje, pa su dakle i oni pravoslavni Hrvati. Posljednja dva popisa pučanstva, iako su za široki puk ostala u tajnosti (nisu objavljeni u cjelini), jasno pokazuju taj trend. Na popisu 2001. Oko 11 000 ljudi izjasnili su se kao Hrvati pravoslavci. Deset godina kasnije takvih ljudi ima već 30 000. Za to vrijeme Srba pravoslavne vjere ima oko 40 000 i njihov je broj stabilan. Najzanimljivije je da ima još preko 100 000 ljudi čija je vjera pravoslavna, ali se ne izjašnjavaju o svojoj naciji.
Takav trend izazvao je paniku u Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je pokušala spriječiti registraciju Hrvatske pravoslavne zajednice. Episkop dalmatinski Fotije (Sladojević, rodom od Banja Luke) pokušao je to učiniti u pismu predsjedniku Josipoviću, koji ni sam ne krije svoju sklonost ka Srbiji: “Ako takva udruga može biti registrirana i time dobiti legitimitet, onda smo u opasnosti da se vratimo u razdoblje Drugoga svjetskoga rata kada je vladala ideologija krvi i tla, koja je iza sebe ostavila bezbrojne leševe nevinih i apokaliptičnu pustoš”, rečeno je u pismu. Bilo je to gotovo jednako blesavo kao i patrijarhova tirada o „Hrvatima gorim od vraga“. Panika među srpskim klerom, ali i političarima vrlo je razumljiva jer ako se osvješćivanje hrvatskih pravoslavaca nastavi, Hrvatska pravoslavna crkva bi mogla po broju vjernika nadmašiti srpsku.
U tom slučaju pada u vodu mit o posebnom mjestu srpske nacionalne manjine kao najbrojnije”, navode pravoslavni Hrvati moguće razloge “otezanja” priznanja HPC-a. S tom problematikom obratili su se ministarstvu Uprave RH, ali i svim medijima sljedećim priopćenjem koje Vam prenosimo u cijelosti.
MINISTARSTVO UPRAVE RH
Maksimirska 63
10000 Zagreb
– PREDMET: Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva, zahtjev za upis u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj
– očitovanje na dostavu dokumentacije Urbroj 515-03-02-01/1-14-5, od 7.7.2014.g., dostavlja se
Poštovani,
Uredno smo Vam dostavili dokumentacijuza upis Europske pravoslavne crkve u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva (u daljnjem tekstu Hrvatska pravoslavna crkva)u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, ali se i dalje odugovlači postupak upisa u Evidenciju na štetu Hrvatske pravoslavne crkve. Zbog toga smo primorani izvjestiti europske i hrvatske institucije te svjetsku i hrvatsku javnost jer je na djelu najveća diskriminacija iz razloga što se Hrvatskim pravoslavcima kao skupini koja je četvrta po broju vjerskog opredjeljenja ne da da se mole Bogu i da imaju svoju crkvu..
Europska pravoslavna crkva sa sjedištem u Parizu osnovala je crkvu u Hrvatskoj, a koja je nazvana Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva.Na popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj se 16.647 ljudi izjasnilo kao Hrvati pravoslavne vjere. Hrvati pravoslavci dugo su čekali da dobiju svoju crkvu, što se konačno dogodilo.
Na temelju članka 14, 40. i 41. Ustava RH:
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.
Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.
Prema članku 9. stavak 1. Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica (»Narodne novine« broj 83/02) :
Pitanja od zajedničkog interesa za Republiku Hrvatsku i neku ili više vjerskih zajednica mogu se uređivati i ugovorom kojeg sklapaju Vlada Republike Hrvatske i vjerska zajednica.
UGOVOR O PITANJIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA
uređuju se:
– odnosi na području odgoja, obrazovanja i kulture, te dušobrižnička skrb za vjernike u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, bolničkim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb, kao i za vjernike pripadnike oružanih snaga i policije, te druge osobe stalno zaposlene u oružanim snagama i policiji i članove njihovih obitelji,
– u nastojanju osiguranja materijalnih uvjeta za vjersko djelovanje,
– u namjeri stvaranja i održavanja boljih uvjeta vjerskog djelovanja,
– u cilju uzajamne suradnje za dobrobit svih građana bez obzira na vjersko uvjerenje,
– prema međunarodnim konvencijama i standardima,
Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN, 83/02) koji je trenutno na snazi, a svima je poznato da njegove odredbe nisu usklađene s pravnom regulativom Europske unije čija je članica i Republika Hrvatska i jednake za sve vjerske zajednice, jer se određene vjerske zajednice stavljaju u nepovoljniji položaj.
Da navedeni Zakon nije usklađen vidljivo je po tome što su neke vjerske zajednice susjednih država koje nisu članice Europske unije (naprimjer Srpska pravoslavna crkva – SPC čije je Upravno sjedište u Beogradu u Srbiji, a njezini organizacijski oblici 429 u Hrvatskoj i dr.) evidentirale organizacijske oblike u Republici Hrvatskoj, a Europska pravoslavna crkva čije je sjedište u Parizu u Europskoj uniji ne može evidentirati s dostavljenom dokumentacijom Europsku pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj – Hrvatsku pravoslavnu crkva.To nema nigdje u svijetu i Hrvati pravoslavci kojih se po zadnjem popisu izjasnilo 16.647 su najdiskriminirajuća skupina u Republici Hrvatskoj i svijetu.
Također i Crnogorska pravoslavna crkva u Hrvatskoj upisala se u evidenciju vjerskih zajednica u RH, 2006. godine pod uvjetima kakvim sada zahtjeva Hrvatska pravoslavna crkva, s tim da je njezin broj vjernika malen u odnosu na vjernike Hrvatske pravoslavne crkve. Crnogorska pravoslavna crkva u Hrvatskoj 2006. godine evidentirala se u Ministarstvu uprave na temelju čl. 21 st. 2. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. Ako je novoosnovana vjerska zajednica dio vjerske zajednice sa sjedištem u inozemstvu prema pravu te vjerske zajednice, zahtjevu za upis u Evidenciju mora priložiti suglasnost nadležnoga središnjeg tijela vjerske zajednice sa sjedištem u inozemstvu (članak 21.st.2), i gle čuda za nevjerovati po istim uvjetima Hrvatska pravoslavna crkva ne može. Niti Crna Gora nije članica EU, a Hrvatska jest i ne može se upisati u evidenciju vjerskih zajednica u RH Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva koju je osnovala Europska pravoslavna crkva sa sjedištem u Parizu. Što više reći? Europske institucije EU ne priznaju se u njezinoj članici Hrvatskoj.
Komisija za odnose s vjerskim zajednicama Vlade RH, broj 563-
279/2-05, od 7. 09. 2005. godine je dostavila podatke Središnjom državnom uredu za upravu za upis Crnogorske pravoslavne crkve u Hrvatskoj da se riješi njihov predmet, kao što sada traži pod istim uvjetima Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva. I tada je bio na snazi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002., kao i danas. Ovako ispada da tadašnja vlast u RH omogućava upis Crnogorske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, a sadašnja vlast ne riješava predmet da se evidentira Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva. U svim demokratskim državama i sudovima, Hrvatska pravoslavna crkva će argumentiranim dokazima dobiti spor za upis u evidentiranje Hrvatske pravoslavne crkve kao vjerske zajednice.
I Makedonska pravoslavna crkva u Hrvatskoj upisala se u evidenciju vjerskih zajednica u RH, 2003. godine, a ni Makedonija nije članica EU, a Hrvatska jest i ne može se upisati u evidenciju vjerskih zajednica u RH Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva koju je osnovala Europska pravoslavna crkva sa sjedištem u Parizu. Iz navedenog je vidljivo koliko je uvjerljiv i vjerodostojan Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002. SVI OSIM HRVATSKIH PRAVOSLAVACA MOGU IMATI SVOJU CRKVU.
Europska pravoslavna crkva, Europska patrijarhija ima sjedište u Parizu i registrirana kod Institucije Europske unije (Institutions de l’Union Européenne) pod brojem: 839512811552-12. Link registracije:
http://ec.europa.eu/transparencyregister/public/consultation/displaylobbyist.do?id=839512811552-12&locale=hr#hr , i ne može u članiciEU Hrvatskoj izvršiti upis predstavništva u evidenciju vjerskih zajednica u RH pod nazivom Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva i bez obzira što je Patrijarh Nicolas I odobrio Statut Europske pravoslavne crkve u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva i za predstavnika izabran episkop Aleksandar Radoev Ivanov. Sve nečlanice EU (Srbija, Crna Gora, Makedonija…) mogu izvršiti upis u evidenciju vjerskih zajednica u RH, a Institucije Europske unije ne mogu upisati svoja predstavništva u Hrvatskoj članici EU, kao što je Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva.
OBRAZLOŽENJE
1. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1978.
Samostalna Republika Hrvatska naslijedila je socijalistički Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1978. godine. Tim je Zakonom bila regulirana pravna osobnost vjerskih zajednica kao i njihovih organizacijskih oblika (župe, mjesne crkve i sl.). bez upisivanja u bilo kakav registar ili evidenciju vjerskih zajednica. One vjerske zajednice i njihovi organizacijski oblici koji su to htjeli (nisu morali) evidentirali su se pri Državnom zavodu za statistiku radi stjecanja matičnoga broja.
Dok su druge vjerske zajednice nerijetko imale problema u dokazivanju svojeg pravnog statusa, te na drugim područjima svoga djelovanja, to nije bio slučaj s Katoličkom crkvom koja je temeljem Međunarodnih ugovora osigurala sebi povlašten status.
2. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002.
Hrvatska je 2002. godine dobila Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica kojim se između ostaloga uređuje i pitanje službene evidencije vjerskih zajednica. Zakon propisuje da one vjerske zajednice koje su djelovale kao pravne osobe na dan stupanja na snagu navedenog zakona podnose zahtjev za upis u Evidenciju vjerskih zajednica. Novoosnovane vjerske zajednice koje nisu djelovale kao pravne osobe na dan stupanja na snagu navedenog zakona, odnosno koje se osnuju nakon stupanja na snagu navedenog zakona (nove vjerske zajednice) podnose nadležnom tijelu zahtjev za upis u evidenciju vjerskih zajednica. No uvjet je da su prije podnošenja zahtjeva djelovale kao udruga građana pet godina te da imaju 500 vjernika.
Navedeni Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica je donesen 2002. godine kada Hrvatska nije bila punopravna članica EU te nije usklađen s Europskom pravnom regulativom.
Europska pravoslavna crkva sa sjedištem u Parizu koja je osnovala crkvu u Hrvatskoj, a koja je nazvana Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva je, da još jednom ponovimo, već crkva. I sada bi ona trebala biti udruga pa opet crkva. Što je to? Igranje?
3. Ugovori Vlade Republike Hrvatske s nekatoličkim vjerskim zajednicama
Prije nego je ustrojena službena Evidencija vjerskih zajednica, Vlada
Republike Hrvatske sklopila je slijedeće Ugovore o pitanjima od zajedničkog interesa:
– Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa.
– Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice u
Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa.
– Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Evangeličke crkve u
Republici Hrvatskoj i Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj o
pitanjima od zajedničkog interesa.
– Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Evanđeoske
(pentekostne) crkve u Republici Hrvatskoj, Kršćanske adventističke
crkve u Republici Hrvatskoj i Saveza baptističkih crkava u Republici
Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa. Ovome Ugovoru se
pridružuje još nekolicina vjerskih zajednica: Savez Kristovih
Pentekostnih crkava, Crkva Božja, Reformni pokret adventista
sedmog dana te Kristove crkve.
Nakon ustrojstva Evidencije vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj
sklopljen je još jedan Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa:
– Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Bugarske pravoslavne
crkve u Hrvatskoj, Hrvatske starokatoličke crkve, i Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa.
Ovi su ugovori bitni za djelovanje vjerskih zajednica jer im omogućavaju provođenje vjeronauka u školi, crkveno vjenčanje s učincima građanskoga braka, pravo na dobivanje sredstava iz Državnoga proračuna i sl. Zakonske odredbe po ovim pitanjima su neprovedive bez navedenih ugovora.
Ustav Republike Hrvatske čl. 41 jamči jednakost svih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Prosudite sami da li ima jednakostnovoosnovana Hrvatska pravoslavna crkva sa 16.647 Hrvata pravoslavne vjere. Zašto im se neda pravo da se mole Bogu?
4. Vlada RH je 23. prosinca 2004. godine donijela slijedeći zaključak povodom sklapanja novih ugovora:
«… Za sklapanje ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa za
Republiku Hrvatsku i neku ili više vjerskih zajednica, koji sklapa Vlada Republike Hrvatske i vjerska zajednica, potrebno je da jedna ili više vjerskih zajednica, koje bi sklopile ugovor, ispunjavaju jedan od dva uvjeta:
– da su djelovale na području Republike Hrvatske na dan 6. travnja
1941. godine i nastavile djelovanje u kontinuitetu i pravnoj slijednosti, te da broj vjernika prelazi brojku od šest tisuća, prema zadnjem popisu stanovništva,
– da je povijesna vjerska zajednica europskog kulturnog kruga
(katolička crkva, pravoslavna crkva, Evangelička crkva u Republici
Hrvatskoj, Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj, Islamska
zajednica u Hrvatskoj, Židovska zajednica u Republici Hrvatskoj).
Crkva ili vjerska zajednica koja se izdvoji ili se izdvojila iz crkve ili vjerske zajednice smatra se novom crkvom odnosno vjerskom zajednicom, a početak njezinog djelovanja smatra se danom izdvajanja, odnosno osnivanja…»
Ovim Zaključkom smatramo da je Hrvatska pravoslavna crkva sa svojih 16.647 vjernika povijesna vjerska zajednica europskog kulturnog kruga i predlaže se da Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska pravoslavna crkva sklope Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa.
Gore navedeni Zaključak je donesen nakon što su već bili potpisani svi dosadašnji Ugovori s vjerskim zajednicama a koji su gore navedeni. No treba reći da osim Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice, niti jedna od vjerskih zajednica koje su potpisale Ugovor s Vladom RH nema 6000 vjernika, a Hrvatska pravoslavna crkva ima 16.647 Hrvata pravoslavne vjere i ne može se evidentirat kod Ministarstva uprave.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Evangelička crkva u Hrvatskoj (upisana pod dva naziva, kao Evangelistička crkva u Hrvatskoj i Evangelistička crkva augsburške vjeroispovijesti) ima 3.339 vjernika. Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj nema na popisu već se popisuju kalvini (reformirani kršćani su u narodu poznati kao kalvini, po francuskom reformatoru Jeanu Calvinu) kojih ima 4. 053 vjernika. No treba reći da kalvini pripadaju trima vjerskim zajednicama: Reformiranoj kršćanskoj crkvi u Hrvatskoj, Reformatskoj kršćanskoj crkvi Mađara u Hrvatskoj i Protestantskoj reformiranoj kršćanskoj crkvi u Hrvatskoj. Evanđeoska crkva također nije ušla upopis već imamo pripadnike Evanđeoskih kršćana kojih je 559. Baptista je 1981 a Adventista je 3001 vjernik. Bugarska pravoslavna crkva po popisu stanovništva iz 2001. godine 8 vjernika, Starokatolička 268 vjernika dok makedonska pravoslavna crkva ima 211. vjernika. Vjerske zajednice koje su se pridružile ugovoru s Evanđeoskom pentekostnom, Adventističkom i Baptističkom crkvom imaju, sukladno popisu stanovništva iz 2001. godine slijedeći broj vjernika: Savez pentekostnih crkava u RH – 336, Crkva Božja – 143, Reformni pokret adventista sedmog dana – 224, a Kristove crkve – 72.
Najveća diskriminacija je na djelu što Hrvatska pravoslavna crkva ima 16.647 Hrvata pravoslavne vjere, a na primjer Bugarska pravoslavna crkva po popisu stanovništva iz 2001. godine 8 vjernika, Starokatolička 268 vjernika, Crnogorska pravoslavna crkva 40 vjernika dok Makedonska pravoslavna crkva ima 211 vjernika i s istima je potpisan Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa i evidentirane su kod Ministarstva uprave, a Hrvatska pravoslavna crkva ne može i odugovlači se postupak upisa u Evidenciju.
REZIME – ZAKLJUČAK TE ARGUMENTIRANI PODACI ZA UPIS HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U EVIDENCIJU VJERSKIH ZAJEDNICA RH:
1. Prema popisu stanovništva 2001. godine po rubrikom «Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama u Republici Hrvatskoj je bilo ukupno pod nazivom Pravoslavna crkva 195.969 stanovništva bez detaljnog specificiranja o pripadnosti kojoj od Pravoslavnih crkava.
Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj pod rubrikom «Stanovništvo prema narodnosti i vjeri» ukupno je pravoslavaca 190.143 , a od tog broja se izjasnilo 16.647 ljudi kao Hrvati pravoslavne vjere.
Iz ovog proizlazi da je u Hrvatskoj prije donošenja Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002.,postojali Hrvati pravoslavne vjere koji su dugo čekali da dobiju svoju crkvu, što se konačno dogodilo.
2. Prema članku 8. stavka 4. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002., te punomoći date episkopu Aleksandru Radoevu Ivanovu od Nicolas I (Nikola I), nadbiskup Pariza, mitropolit Europe i patrijarh Europske pravoslavne crkve, nema zapreke da se rabi naziv «Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva».
3. Zaključkom Vlade RH, od 23. prosinca 2004. godine, Europska pravoslavna crkva u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva sa svojih 16.647 vjernika ispunjava uvjet da je povijesna vjerska zajednica europskog kulturnog kruga i da je stekla uvjet za evidentiranje i sklapanje Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa.
Hrvatska pravoslavna crkva u narednom razdoblju planira podnijeti tužbu protiv Vlade RH na temelju Zakona o suzbijanju diskriminacije.
NA ZNANJE:
1. Europskoj pravoslavnoj crkvi, Europska patrijarhija, Nicolas I (Nikola I), nadbiskup Pariza, mitropolit Europe i patrijarh Europske pravoslavne crkve
2. VIVIANE REDING, Vice President of the European Commission
3. Predsjedniku Hrvatskog sabora
4. Predsjedniku Republike Hrvatske
5. Vladi Republike Hrvatske
6. Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske
7. Uredu zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava
8. Uredu Komisije Vlade Republike Hrvatske za odnose s vjerskim zajednicama
U Zadru, 19. srpnja 2014. godine
Hrvatski episkop + Aleksandar
Predsjednik Svetog Sinoda Europske pravoslavne crkve u Hrvatskoj – Hrvatska pravoslavna crkva i član Svetog Sinoda Europske pravoslavne crkve sa sjedištem u Parizu
H.D.
– See more at: http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/KULTURA/HRVATSKI-PRAVOSLAVCI-Nas-16-647-smatramo-da-nismo-Srbi.-Vlada-ne-zeli-priznati-Hrvatsku-pravoslavnu-crkvu-jer-tada-srpska-manjina-vise-ne-bi-bila-najbrojnija!#sthash.wc99ag2Z.dpuf