Gospoda Polić i Širić su jedno vrijeme radila u Njemačkoj. Poslodavac je njima bio Krešo Simon i izvjesni Kreling iz općine Dietzenbach. Nezadovoljni neisplaćivanjem plaća, dvojica Hrvata su upali u stan poslodavca Simona. Preplašeni Simon pozvao je Nijemaca Krelinga kao partnera u pomoć. Kreling je došao naoružan i počeo prijetiti pištoljem.
-Tada mi je Kreling rekao da se nije bojao Tita, pa se ne boji niti nas. Čudio sam se što ga spominje. Kreling se pohvalio da je bio padobranac u napadu na Drvar 1944. godine. Tvrdio je Kreling kako je bio u skupini za likvidaciju Tita, a da je Tita izdao Srbin, koji je bio njegov krojač. I za to dobio novac. On je odao lokaciju pravoga Josipa Broza. Prema Krelingu Tito je ubijen metkom u trbuh.- rekao je za Hop.hr Širić.
Njemačko kodno ime operacije bilo je Rösselsprung (ili “Konjićev skok”), a cilj je bio padobranskim postrojbama napasti Vrhovni štab uDrvaru, i uhvatiti Tita (po mogućnosti živog).
Službena verzija
Oko 900 padobranaca skupljenih iz raznih SS jedinica (uvježbanih na aerodromu u Kraljevu) počelo se spuštati u 10 sati ujutro 25. svibnja (na Titov službeni rođendan), dok je bombardiranje počelo u 6 sati ujutro, 4 sata ranije. Unatoč relativno velikom broju angažiranih postrojbi, operacija nije uspjela, Tito je s pratnjom, pripadnicima ruske i britanske misije pri Vrhovnom štabu pobjegao Nijemcima pred nosom. Kako je to cijelo područje bilo opkoljeno, trajno bježanje nije bilo moguće, pa je Tito u noći 3/4. lipnja ruskim avionom odletio s improviziranog uzletišta na Kupreškom polju u Italiju (Bari), a 2 dana kasnije (kasno navečer 6. lipnja) uputio se na Vis britanskim bojnim brodom, kamo su pristali u zoru 7. lipnja.
Josip Broz je bio bravar, a predsjednik Jugoslavije jako je dobro svirao klavir, mačevao, znao birati jela i pića i govorio strane jezike, što je pomalo čudno za jednog bravara. Laže li Saša Broz o svom djedu i da li je kućni pritvor Jovanke Broz smišljen do smrti, kako ne bi odala pravo ime Broza?
Abdulah Muminagić-Najveći njegov uspjeh je navodno spašavanje maršala Tita i Vrhovnog štaba prilikom desanta 1000 njemačkih diverzanata – padobranaca na Drvar 25. 5 1944 godine. Na osnovu njemačkih planova operacije “Konjički skok” koje je dobio od američkih i britanskih suradnika potporučnik Muminagić je odredio rutu evakuacije i plan izmještanja, što se pokazalo kao spasonosno rješenje. Tito će kasnije taj datum odrediti kao svoj drugi rođendan (stvarni datum Titova rođenja je 7. maja). Njegove aktivnosti obavještajca na nivou apsolutne tajnosti ostale su bez pisanih i drugih tragove i time potpuno nepoznate široj javnosti i historiografiji. Zašto je spasioc Tita ostao nepoznat? Iako ga dokumentacija poznaje? Zbog uspješnog plana Nijemaca? Zanimljivo da se baš britanska misija našla tada u Drvaru, a da je Tito 1943. htio primirje sa Nijemcima i prijeti Britancima ako se iskrcaju u Hrvatsku. Te pregovore sa Nijemcima je vodio Velebit 1943. godine. Kasnije proglašen njemačkim špijunom. Iskrcavanjem Britanaca Tito bi bio zamijenjen Mihailovićem i četnicima.
Igor Drenjančević
hop-portal.com