NELEGALNOST POSLOVANJA RBA AUSTRIJSKIH ZADRUGA U svojem priopćenju koje su poslale medijima, RBA austrijske zadruge navode kako je dio članica grupacije hrvatskim građanima odobrio oko 3000 kredita u “regularnom i uobičajenom bankovnom poslovanju po svim austrijskim i hrvatskim zakonima. Plasirale su ukupno 265 milijuna eura kredita, a tvrde da su ovrhe provedene u svega 70 posto slučajeva, odnosno samo kod 2 posto korisnika kredita.” Iz očitovanja Hrvatske narodne banke, jasno je vidljivo kako članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske nisu imale dozvolu rada u Hrvatskoj, no ona im nije ni potrebna, jer banke nisu poslovale u Hrvatskoj već Austriji. Poslovanje je bilo sukladno propisima Republike Austrije usklađenima s Europskom pravnom stečevinom, te je za njihovu zakonitost odgovoran austrijski regulator FMA”, tumači se u njihovom.priopćenju. Članice bankarske grupacije Štajerske, odnosno RBA zadruge, Posojilnica Bank, ZVEZA bank pogrešno izvještavaju javnost u objavljenom Priopćenju, što proizlazi iz niza nesporno utvrđenih činjenica: – krediti su plasirani izvan institucija Republike Hrvatske, u uredima posrednika i odvjetnika, koji su nelegalno prenosili novac preko austrijsko-hrvatske granice, nelegalno isplaćivali novac na ruke u svojim uredima, a naplaćivali su u obračunu čak i prijenos novca preko granice (dokaz: isplatnice) – niti jedna od navedenih 43 zadruge, banke ili štedionice nisu registrirane kod Trgovačkog suda u Republici Hrvatskoj, s otvorenom podružnicom čime bi rad na području Hrvatske bio legalan (dokaz: provjera u Trgovačkom sudu u Zagrebu) – prijenos novca preko granice nije prijavljen Deviznoj inspekciji, kreditno poslovanje nije prijavljeno Hrvatskoj narodnoj banci, Ministarstvu financija (dokaz: očitovanje HNB-a i Ministarstva financija) – ugovori kod javnog bilježnika solemnizirani su uz ovjeru potpisa samo s jedne strane, odgovorne osobe banke koje su ovlaštene za potpis nisu sudjelovali potpisu ugovora, solemnizirani su bez prisustva tumača što je sve protivno Zakonu o javnom bilježništvu. Javni bilježnici nisu provjerili pravnu osobnost kreditora i njegovo ovlaštenje davanja kredita na području Republike Hrvatske. Ugovori i javnobilježnički akti nemaju potrebnu nadovjeru (apostille), njihovi zastupnici nisu imali međunarodnu punomoć za zastupanje, u ugovoru nisu niti naznačeni kao punomoćnici, što je sve propisano zakonom (dokaz: javnobilježnički akti, provjera kod javnih bilježnika u čijim uredima su isti solemnizirani) – nekretnine su procjenjivane odokativnom metodom, nisu načinjene službene procjene nekretnina – kamate su obračunane lihvarskom metodom, glavnica se niti kroz deset godina otplate ne smanjuje – kreditne obveze naplaćuju se preko Zavoda za mirovinsko osiguranje i FINE, dokumentima kojima se sredstva prenose sa računa dužnika na račun odvjetnika, koji nije ovlašten vršiti naplatu potraživanja – redovnom uplatom preko banke kredit se nije mogao plaćati, niti otplaćivati, iz razloga jer banke ne mogu zaprimiti uplatu za poslove koji nisu uredno registrirani, prijavljeni i koji su protivni Zakonima Republike Hrvatske – niti po hrvatskim, niti po austrijskim zakonima Zadruge nisu imale pravo isplaćivati kredite izvan registriranog okruga (Štajerska u Austriji), a u Hrvatskoj zadruge mogu kreditirati isključivo članove zadruge – gruntovnice su upisivale založno pravo uz dokumentaciju koja nije valjana po hrvatskim zakonima (ugovori bez nadovjere i bez međunarodne punomoći). Gruntovnice su vršile upis prava vlasništva u korist djelatnika RBA zadruga, njihovih vlasnika ili suvlasnika uz pomoć privremenih OIB-a, i uz pomoć rodnog lista kojeg su izvadili u hrvatskim matičnim uredima – nelegalne bankarsko-zadrugarske organizacije u Hrvatskoj koristile su privremeni OIB izdan nakon iskazivanja njihove namjere registriranja legalne institucije u Hrvatskoj – predstavnici tih organizacija osobno posjećuju dužnike diljem Hrvatske, uznemiruju ih, unose u njih strah, i svakodnevno vrše na njih pritisak – ovršni postupci vođeni su na štetu ovršenika, pogrešno primjenjujući u istima materijalno pravo, i uz pogrešno utvrđene činjenice Sektor bonitetne regulative i supervizije Hrvatske narodne banke Republike Hrvatske u svojem izvješću upućenom odvjetnicima nesporno je naveo: Zakon o bankama (NN broj 84/02 i 141/06) definirao je subjekte koji mogu pružati bankovne usluge u Republici Hrvatskoj i to; (1) banka koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluge, (2) banka države članice Europske unije koja u skladu s ovim zakonom osnuju podružnicu u Republici Hrvatskoj, ili koja je u skladu sa zakonima Republike Hrvatske ovlaštena neposredno pružati takve usluge na području RH. U svim slučajevima mora biti pribavljeno odobrenje od HNB za pružanje tih usluga na području Republike Hrvatske. Zakonom o kreditnim institucijama propisano je pružanje usluga uz načelo uzajmanosti, iz čega proizlazi da bi takve hrvatske organizacije uz iste propise smjele obavljati jednake usluge na području Austrije. Ovaj zakon stupa na snagu danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Temeljem ovog zakona, inozemne institucije mogle su obavljati poslove u Republici Hrvatskoj samo preko svojih podružnica. Zakonom o trgovačkim društvima propisano je da inozemno trgovačko društvo ne može trajno obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske sve dok ne osnuje podružnicu.
N. Landeka-HAZUD
