Hrvatska ima u Africi svega 4 veleposlanstva, iako je Etijopijsko gospodarstvo sa najvećim rastom!

0
1880

afrikaAfrika površinom od oko 30,244,050 km² uključujući otočja, pokriva 6% ukupne Zemljine površine i pokriva 20.4% ukupnog kopnenog područja na Zemlji. Nama je Afrika kontinent gladi. Poglavito centralna Afrika. U biti zaostali kontinent je veliki izvor sirovina,a zaostalost stanovništva olakšava krupnom kapitalu za ovladavanjem ogromnim teritorijem.

Već je  opće poznato da somalijski pirati su financirani od krupnih kompanija koje crpe naftu. Mnogi prevrati vlasti su u kontinuitetu sa krupnim kapitalom, podijeljenim prema političkom dogovoru. Kenija je poznato odmaralište britanske krune,a prije koji tjedan je i američki predsjednik Obama svratio u zemlju svojih korijena. Korijeni su bili u ovoj priči manje bitni, afričko porijeklo Obame, koliko novo tržište američkog kapitala. Zagušena Europa preskupa je za ulaganja, afričke države postaju zanimljive kao investicija.

Američki predsjednik Barack Obama završio je posjet Keniji govorom na centralnom stadionu u Nairobiju u kojemu se obratio cijelom kenijskom narodu, a posebno mladima. Pohvalio je kenijski ekonomski i politički napredak. “Zemlja moga oca je ovoliko postigla za mog života” rekao je Obama.

Etiopija posljednjih više godina ostvaruje najviše stope rasta BDPa na svijetu, a ove se godine predviđa rast od 11%. Uz razvoj infrastrukture i energetike, prioritet se pridaje industrijalizaciji i poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Prioritet je i razvoj turizma od kojeg se puno očekuje u budućnosti. Tržište od 95 milijuna ljudi mi propuštamo kao da se radi o malenom  Liechtensteinu.

Od naših privrednika, Podravka čini se jedina ulazi u afrički krug investicija.

‘Izgradnja tvornice u Tanzaniji predstavlja investiciju započetu u 2015. te se njezin dovršetak očekuje krajem 2015. odnosno početkom 2016. godine. Investicija se odnosi na izgradnju građevinskog objekta i kupnju tehnološke i ostale opreme te će se istom omogućiti širenje baze proizvodnih kapaciteta – u kategoriji Podravka jela i dodataka jelima – te ulazak na nova tržišta zemalja Afrike. Projektna dokumentacija trenutačno je u izradi. Ulaganje u iznosu od 26 milijuna kuna Podravka namjerava financirati kombinacijom vlastitih sredstava i kredita’, ističe se u prospektu.

Koliko će ova investicija biti progresivna tek ćemo vidjeti. Razlog u neinvestiranju u Afriku ima i naša vanjska politika. U Africi Hrvatska ima svega četri veleposlanstva. Alžir, JAR , Egipat i Maroko. Potpuni promašaj hrvatske vanjske politike. Hrvatska je zapostavila svoja tradicionalna tržište iz vremena Jugoslavije, kada su mnoge hrvatske tvrtke sudjelovale u izgradnji prometnica, postrojenja i bušotina na afričkom tržištu. Danas u Europi ima svega, naše tvrtke se guraju na tržište gdje je sve već viđeno, dok na terenu Afrike imaju samo četri veleposlanstava što je sramotno.

Kenija je zemlja u kojoj elitni turizam ima sve važniji značaj, Flavio Briatore našao je svoj interes u ovoj zemlji, Bil Gates boravi u Keniji, koja nudi prekrasne plaže, posebne boje okoliša, neba i pijeska.

Naša diplomacija nije razmišljala o otvaranju veleposlanstva u ovoj državi, iako  je i britanska kruna našla interes, pa niti u Etiopiji, čiji BDP raste velikom brzinom i svakako bi bila zemlja u našem gospodarskom interesu. Možda Podravka prokrči i nekom našem veleposlanstvu  u centralnoj Africi put , poglavito jer se sprema u posao sa tanzanijskim vlastima.

Hrvatskoj pod hitno treba novo tržište, a centralna Afrika ima potencijal, uz to radna snaga je izuzetno jeftina i proširenje kapaciteta  znatno  je jeftinije u odnosu na neke druge dijelove svijeta. Takve gospodarske  priče mora slijediti i naša diplomacija, koje nema u tim područjima, ali je načičkana u nekim tradicionalnim dijelovima svijeta, koji nemaju poseban značaj. I neka europske destinacije su isto manje korisne za našu diplomaciju, pa tako i Trst je danas za nas manje bitan. Iako Talijani potežu pitanje Istre, poglavito u poglavarstvu Trsta sjede talijanski ekstremisti, ipak je tršćanska kriza iza nas i konzulat u Trstu je  loš izdatak oko 200 000 eura godišnje. Koliko je bitan, govori činjenica da već godinu dana ne postoji generalni konzul u Trstu. Taj novac usmjeren prema centralnoj Africi našu bi gospodarsku diplomaciju usmjerio u neka do sada neistražena područja.

Igor Drenjančević

hop-portal.com