Kroz cijelu našu povijest mnogi veliki i pametni ljudi, profesori, filozofi, proroci su se oko mnogo stvari sporili ili su se slagali, ali oko jedne stvari, oko jednog zakona prirode, zakona univerzuma su se jednoglasno složili: postajemo ono o čemu razmišljamo.
To je najčudnija tajna. Zašto je, uopće, nazivamo čudnom i zašto tajnom, kada to, u stvari, i nije nekakva tajna? Prvi put je ovaj zakon proglašen od strane nekih mudraca koji su odavno hodali po ovom planetu, a kasnije se ova ista tajna pojavila i u Bibliji. Paradoksalno, ali svega mali, zanemariv broj ljudi je naučilo i razumjelo tu tajnu. Zato je čudna i zato iz nekog čudnog razloga ovaj zakon i dalje je za najveći broj ljudi ostao tajna.
Marcus Aurelius, veliki rimski imperator je rekao: “Čovjekov život je ono što njegove misli naprave od njega”.
Benjamin Disraeli, jedan od najpoznatijih primjera u povijesti Velike Britanije je rekao: “Sve će doći ukoliko se čovjek može strpiti. Čovjek ako ima svoj cilj, on će ga i ostvariti. Ništa se ne može oduprijeti želji koja postoji za ispunjenje njegovog cilja”.
William James, veliki američki filozof i psiholog je rekao: “Trebamo se potpuno hladnokrvno ponašati, osjećati i raditi kad da se naš cilj već ostvario. To stanje svijesti će nepogrešivo točno napraviti konekciju, vezu, sa onime što želimo postići i mi ćemo to postati. To osjećanje da smo već uspješni, da smo već ostvarili svoj cilj, će nam preći u svakodnevnu naviku, zbog koje ćemo se osjećati bolje i biti daleko sigurniji u sebe i to što radimo. Ali, zaista, moramo jako željeti ostvariti svoj isključivi cilj, pri čemu je jako važno da, u isto vrijeme, ne želimo i sto drugih stvari, nevezanih za naš trenutni cilj.”
Još jedan veliki um, Norman Vincent Peale, je ovako formulirao stvari: “Ukoliko mislite negativno, rezultati će biti negativni, ukoliko mislite pozitivno, postići ćete pozitivne rezultate”.
George Bernard Shaw je rekao: “Ljudi uvijek krive vanjske okolnosti za ono što su postali. Ja ne vjerujem u sticaj okolnosti. Ljudi koji uspijevaju u današnjem svijetu su oni koji traže okolnosti koje oni žele, okolnosti koje njima odgovoraju, a ukoliko ih ne uspiju pronaći, oni ih stvore. ” Prilično očigledno, zar ne? Postajemo ono o čemu razmišljamo.
Osoba koja razmišlja o konktretnom i vrijednom cilju prije ili kasnije će ga ostvariti, zato što aktivno razmišlja o tom cilju. Obrnuto, osoba bez jasnog cilja, osoba koja ne zna gdje se zaputila, čije su misli samim tim konfuzne, osobe koje žive pod stresom, u svakodnevnom strahu i zabrinutosti, samim tim će kreirati život pun furstracija, strahova, stresa i brige. I ako ne razmišlja ni o čemu, postat će ništa. Kako sijemo tako ćemo i žnjeti.
Ljudski um, u velikoj mjeri, možemo usporediti sa njivom nekog seljaka. Zemlja seljaku pruža mnogo izbora. Na toj zemlji može posijati šta god poželi. Sama zemlja, uopće, ne mari šta je seljak na njoj zasijao. Seljak o tome odlučuje.
Naš um, poput njive seljaka, će nam vratiti ono što smo posijali. Briga njega šta smo mi to posijali. Ako seljak posije dva sjemena, na primjer, jedno sjeme kukuruza i jedno sjeme bunike, uredno obje biljke zalijeva, gnoji, brine o njima. Šta mislite šta će se dogoditi? Njivu, uopće, nije briga šta je seljak zasijao. Kada dođe vrijeme, vratit će mu prelijepu otrovnu buniku, jednako lijepu kao i kukuruz. Imat će dvije prelijepe biljke, jednu hranljivu, ali i jednu otrovnu. Znači, ono što što smo posijali, to ćemo i da požnjeti. To je činjenica. Mi taj zakon ne možemo promijeniti i nemamo što sumnjati u zakon, jer je to jednostavno, zakon. Protiv njega ne možemo. Isto kao i zakon gravitacije. Pokušajte se popeti na 10-ti kat nekog nebodera i provjerite znate li letjeti.
Ljudski um je daleko plodniji, daleko nevjerovatniji i misteriozniji od njive seljaka, ali funkcionira na apsolutno isti način. Njemu je potpuno svejedno šta smo u njega zasadili: uspjeh ili neuspjeh, jesmo u njega zasadili konkretan, vrijedan cilj dostojan naših ideala i naših vrijednosti ili, pak, konfuziju, nerazumijevanje, strahove, stres, depresiju i sve ostale negativne stvari. Ono što smo u naš um zasadili to će nam se vratiti.
Po rođenju naš um dolazi uz paket ostale dodatne opreme kojom nas je Bog opremio za život i to gratis. Besplatno! A stvari koje dobijemo besplatno, mi ne umijemo cijeniti. Mi vrednujemo samo one stvari za koje platimo. To je istina. Mi jednostavno tako funkcioniramo. Paradoksalno je da je sve ono što, zaista, vrijedi, u našem životu besplatno, naš um, naše tijelo, naša duša, naše nade, naši snovi, naše ambicije, naša inteligencija, ljubav prema našoj porodici, našoj djeci, našim najbližima, našim prijateljima, ljubav prema zemlji u kojoj živimo. Sve ove neprocjenjive vrijednosti su besplatne, a stvari za koje dajemo novac su vrlo jeftine i u svakom trenutku ih možemo zamijeniti. Pametan čovjek moći će u jednom trenutku sve izgubiti, i da ponovo stvoriti bogatstvo, kakva god ga sreća zadesila, kakvi god ga vjetrovi na putu do njegovog cilja budu lomili. Ako nam kuća izgori do temelja, mi je možemo ponovo sagraditi.
Ali, sve ove divne stvari koje smo dobili besplatno, ničim ne možemo zamijeniti.
atma izvor
hop-portal.com
