Datum objave: 04. rujan 2015./Piše: Nada Landeka

Što će  jesen donijeti ovršenicima i oštećenicima austrijskih  Raiffeisen zadruga?

Vrijeme odmiče, za oštećenike austrijskih RBA zadruga svaki je dan predug rok za čekanje odluke koja bi mogla olakšati njihov problem.  Institucije u Hrvatskoj uporno se ili oglušuju o ovaj vrlo značajan problem velikog broja građana, ili pak istragu po kaznenim prijavama vrše vrlo sporo.  U međuvremenu dužnike zahvaća očaj, briga, strah, naročito sada  nakon ljeta, kada sudovi aktivno već zakazuju ročišta za nove ovrhe, dražbe, deložacije….. 

Obilje nezakonitosti u nekontroliranom kreditiranju vrvi poput jesenskih plodova. Cijeli slučaj već odavno je dozrio za obradu. Samo se još čeka da DORH pokupi one koji nisu poštovali zakon u svoju „košaru“ i smjesti ih na ležanje malo duži period. To su, obzirom na sve počinjeno, svi oni koji nisu poštovali zakone RH,  svakako i zaslužili.

Nelegalno kreditiranje putem neovlaštenih posrednika

Istražujući problem  kreditiranja austrijskih Raiffeisen zadruga u Hrvatskoj i to putem posrednika – fizičkih osoba koje svakako za takve poslove nisu ovlašteni,  do sada smo utvrdili niz povreda zakona. U međuvremenu smo od oštećenika dobili i informaciju  da su  svi korisnici kredita dobivenih od  RBA zadruga bili dužni prilikom sklapanja kredita sklopiti i police osiguranja.  Informacije koje smo dobili svakako bacaju potpuno novo svjetlo na cjelokupni problem,  te smo  zbog  svega  poslali upite i obavijesti  i međunarodnim tijelima.

Sumnjiva naplata

Prema riječima jednog od korisnika ovih kredita svi  krediti RBA eGen ( zadruga) osigurani su policom životnog osiguranja dužnika,  te su police vinkulirane za korist RBA eGen (zadruga), kako bi se u slučaju smrti dužnika kredit mogao vratiti iz police osiguranja, a ne naplatom tražbine na nekretnini. Polica životnog osiguranja sklopljena je s Raiffeisen Versicherung AG Wien. Obzirom se radi o polici osiguranja unutar ganga Raiffeisen u centrali u Beču  (gang na eng. kriminalna družina), eventualna naplata kredita putem ovrhe i naplata paralelno po polici životnog osiguranja, ne može se dokazati bez kaznene istrage u Austriji. Kako je austrijancima RBA “svetinja” nije im puno za vjerovati, pa istragu treba provesti preko OLAF-a ( Europskog Uskoka).

Nekretnine iskorištene radi poboljšanja boniteta banaka

Postoji još puno veća sumnja, da je RBA sve založene nekretnine putem kredita RBA eGen (zadruga), još odavno kriminalno prikazala kao svoje vlasništvo, te na osnovu založenih nekretnina dokapitalizirala vrijednost kapitala banke/zadruge i s takvom povećanom vrijednosti izašla i dan danas posluje na Frankfurtskoj burzi. Upravo iz tog razloga RBA eGen (zadruge) svim raspoloživim koruptivnim sredstvima provode prisilne ovrhe, kako bi se domogli nekretnina dužnika kredita, dok ih  vraćanje kredita  nikada nije niti zanimalo.

http://www.hazud.hr/nelegalno-poslovanjesezona-lova-na-vrijedne-nekretnine/

Dokaz tome je  da im nitko do danas nije uspio vratiti kredit, niti ga je po njihovom kriminalnom obračunu duga uopće moguće vratiti.

Nad RBA treba bi trebalo pod hitno pokrenuti bonitetni nadzor preko Europske središnje banke (ESB), Njemačke narodne banke (Bundesbank) i regulatora/nadzora Frankfurtske burze, a istragu provesti preko OLAF-a (Europskog Uskoka).

Krediti već naplaćeni od Europskog fonda za naplatu rizičnih potraživanja?

Najveća sumnja je da je RBA sve kredite putem RBA eGen (zadruga), već odavno naplatila iz Europskog fonda za naplatu rizičnih potraživanja/kredita, a paralelno s tim provodi prisilne ovrhe na nekretninama dužnika kredita radi ponovne i dvostruke naplate kako smo naprijed naveli radi kriminalnog prikazivanja založenih nekretnina putem kredita RBA eGen (zadruga) kao svoga vlasništva. Na temelju založenih nekretnina dužnika dokapitalizirala je  vrijednost kapitala banke/zadruga i s takvom uvećanom vrijednosti kapitala izašla poslovati na Frankfurtskoj burzi.

Nad RBA treba svakako provesti nadzor preko Svjetske banke u Washingtonu i MMF-a, obzirom na sumnjivu djelatnost Europskog fonda za naplatu rizičnih potraživanja/kredita, kao i preko američke i njemačke vlade.

Da je kredit RBA zadruga nemoguće vratiti potvrđuje i priča ovog dužnika;  Istina imam i ja takva iskustva, kad sam uzimao kredit koji mi je bio obećan na  iznos od 120 000 eura, odobren mi je iznos od  70 000 eura, isplaćeno 53 000 eura a razlika završila  u džepovima  posrednika RBA zadruge…

Koliko god plaćao uvijek sam bio dužan 70 000 eura, a kad sam htio isplatiti kredit poslali su osobu iz banke da preuzme novac, da potvrdu, pošalje lažnu brisovnicu, tako dobro falsificiranu da ni sud nije prepoznao falsifikat…Onda me taj kredit koštao 2x 70 000,00 eura zahvaljujući dobro osmišljenoj bandi prevaranata iz banke i van banke koji su u sprezi…Naravno ne moram reći da  su mi uredno kod ugovora o kreditu naplatili i  3.200,00 eura za policu osiguranja.

Dužnici nemaju vremena  čekati puževe korake hrvatskog pravosuđa

Činjenica da im vrijeme „curi“ a strpljenja je sve manje i manje, sve pogoršano teškim socijalnim stanjem u zemlji, deprimirajućom situacijom u vrijeme početka nove školske godine, nezaposlenošću, pritiskom koji se na dužnike vrši od strane austrijskih RBA zadruga,  očiglednom nezainteresiranošću domaćih institucija da zaštite svoje državljane od sustavnog bankarskog terora koji se nad njima vrši,potaknula je oštećenike/dužnike da se odluče na podizanje tužbe protiv Vlade RH pred Europskim sudom pravde u Luxemburgu.

Nakon svega što su poduzeli u Hrvatskoj, već mjesecima pa i godinama ukazujući na nelegalnost poslovanja austrijskih kreditora na području Hrvatske, dužnici jednostavno više nemaju vremena.

Ustavni sud Republike Hrvatske: Poštivanje zakona obvezno je za sve građane RH i za sve one koji posluju na njenom teritoriju

Dužnici niti ne razumiju, zašto bi  uopće morali Vladi Republike Hrvatske ukazivati na potrebu poštivanja onih zakona koje je upravo ona donijela kao  i propisala obvezu postupanja po istima,  i to obvezu svih onih koji žive i posluju na području Republike Hrvatske.

Prema cjelokupnoj situaciji očigledno je da sve institucije u  Republici Hrvatskoj na problem austrijskih zadruga gledaju jednostrano, isključivo se bojeći da ne naškode kreditorima, ne vodeći istovremeno računa o činjenici da su isti ti građani koji su sada ovršenici morali biti zaštićeni takvim sustavom i djelovanjem pravne države koji bi građanima ponudio pravnu, financijsku i imovinsku sigurnost a ne robovlasništvo.

Nada Landeka