Tihim treptajima srca danas su na saborskoj galeriji odluku saborskih zastupnika iščekivali dužnici austrijskih RBA zadruga i nekoliko članova udruge Franak. Naime, u Saboru RH danas se odlučivalo o njihovim sudbinama. I predstavnici udruge Franak baš kao i oštećenici nelegalnih austrijskih RBA i drugih nelegalnih domaćih i stranih kreditora prošli su mukotrpan put do današnje odluke. Brojni su dužnici iseljeni iz svojih domova, blokirani su im imovina i bankovni računi, pogled u budućnost do danas im je bio taman i bez svjetlosti.
Cijeli ovaj problem je još prije dvije godine uočila novinarka našeg portala Nada Landeka, koja je sve slobodno vrijeme posvetila razotkrivanju ove velike pljačke od strane nelegalnih kreditora. Landeka je još od razotkrivanja afere s kreditnim uredima čiji su predstavnici kroz brojna trgovačka poduzeća doslovno otimali nekretnine svojih dužnika dobro proučila njihov sistem i način rada. Ugovori o kreditima sklapani su na brzinu, u obližnjim kafićima, preko posrednika, kod javnih bilježnika druge ugovorne strane gotovo nikad nije bilo na potpisu ugovora, vrlo često dužnici nisu niti razumjeli što sve potpisuju. Ugovori o kreditu i javnobilježnički akti imali su brojne pravne nedostatke na koje su sudovi bili dužni paziti po službenoj dužnosti, ali nisu pazili. Umjesto da ugovore o kreditima koji su sklopljeni sa ilegalnim kreditnim institucijama proglase po službenoj dužnosti ništetnima, sudovi su donosili rješenje o ovrsi, rješenje o dosudi, o iseljenju…. Građani RH našli su se u zatvorenom krugu iz kojeg gotovo da i nije bilo izlaza. Mnogi su se ubili, velik broj je završio u bolnicama zbog brige i proživljenog stresa, a većina je živjela u potpunom beznađu.
Toni Eterović koji je oštećenike okupio u Ambasadu mirotvoraca započeo je dobru protudužničku kampanju na svojem portalu Udarno.hr koja je na žalost završila neslavno. Eteroviću su zabranili pisanje na portalu. Oštećenici RBA potom su se razvodnili u nekoliko grupa, razdvojeni u načinu razmišljanja i pronalaženju rješenja. Ponekad su se slagali oko zaštite zajedničkih interesa, ponekad su se i sukobljavali. Nepotrebno, jer svi su imali jednak problem, kredite sklopljene sa nelegalnim kreditnim institucijama, u koje su startali sa malim iznosom duga, kroz godine je otplaćen iznos koji je odgovarao glavnici, međutim ista se nije niti malo smanjivala otplatom kredita, nego je naprotiv, tek malo načeta kamata. U međuvremenu im se nekretnina našla na „bubnju“, a glavnica i kamata ostajale su gotovo jednake. Bezobzirno su im otimali nekretnine. Lihvarske zadruge manipulirale su imenima, novo registriranim trgovačkim poduzećima za prodaju nekretnina, manipulirale su i OIB-om. Austrijske zadruge žestoko su se suprotstavljale borbi oštećenika i pri tom koristile sva moguća sredstva i poznanstva, sve do vrha države.
Oštećenici su se razišli i u metodama rješavanja. Dok su jedni sugerirali nagodbe i dogovore sa nelegalnim zadrugama, drugi su se zalagali za proglašenje ništetnim ugovora o kreditu i javnobilježničkih akata. Među ovim drugima bila je i naša novinarka Nada Landeka, tajnica HAZUD-a koja je dužnicima nelegalnih zadruga mahom preporučivala podizanje tužbi radi ništavosti, zabilježbe spora u zemljišnim knjigama, prigovor nedostatka aktivne legitimacije ovrhovoditelja s obzirom na njihovo nelegalno financiranje na području Hrvatske, kao i na brojne nedostatke u kreditnoj dokumentaciji. Od nedostatka apostilla, zatim do prijevoda ugovora o kreditu, potpisa druge strane, i na koncu, najbitnijeg nedostatka, upitnik koji još uvijek visi u zraku, kako su uopće javni bilježnici utvrdili identitet davatelja kredita s obzirom da isti nije imao registriranu podružnicu na području Hrvatske.
Sve te pravne nedostatke naša je novinarka elaborirala u više tekstova, javnih priopćenja, a i u pismu koje je osobno predala predsjednici Kolindi Grabar Kitarović koju je posjetila zajedno sa Nenom Koljajom, poduzetnikom iz Posedarja kojeg su nelegalne austrijske zadruge ovršile gotovo do gole kože, ne ostavljajući mu „ni ciglu“, te sa pravnikom Ivicom Markovićem i odvjetnicom Ines Bošković Sorić.
Ova složna ekipa prilikom posjeta Pantovčaku, obrazložila je predsjednici sve probleme oko austrijskih RBA zadruga, kao i o teškoj situaciji u kojoj su se našli dužnici zbog činjenice da se pred hrvatskim sudovima legalizira nelegalno i protuzakonito.
U svakoj drugoj državi sa funkcionalnim pravnim sustavom, takve nelegalne institucije imale bi trajno zabranjen rad u zemlji u koju su došli, a uz to bi platili visoke kazne i poreze. Za razliku od tih drugih pravno uređenih zemalja, u Hrvatskoj su ih dočekali objeručke, oprostili im poreze, a za uknjižbu u zemljišne knjige i otimanje nekretnina „pronašli su im i rupu u zakonu.“ Nakon što je saborski zastupnik Damir Kajin koji je gotovo pa jedini prepoznao ovaj težak oblik krimena nad hrvatskim građanima, načeo ovu temu iz saborske govornice, te organizirao dvije konferencije za medije na kojima je istaknuo ovaj značajan problem, najveće iznenađenje je bila činjenica da su predstavnici nelegalnih austrijskih RBA i drugih zadruga unaprijed bile upoznate sa svim planiranim, te su novinarima i prije održane konferencije za tisak u više navrata podijelili priopćenje koje je bilo dijametralno suprotno od iznešenog od strane oštećenika, i kojim priopćenjem su te nelegalne austrijske zadruge dale same sebi legitimitet u Hrvatskoj, pravdajući se da je „sve po zakonu“.
Nada Landeka suprotstavila se njihovom „pranju mozga“ državnih tijela i hrvatskih političara. Odmah je sastavila priopćenje u ime oštećenika RBA austrijskih zadruga, u kojem su jasno bile nanizane sve zakonske povrede. Isto je učinila i nakon druge pressice, kada su prestavnici nelegalnih zadruga učinile potpuno isto. Isto priopćenje upućivala je svim predstavnicima vlasti i medija, dokle god nisu shvatili o čemu se zapravo radi. U isto vrijeme saborski zastupnik Damir Kajin precizno je elaborirao, gotovo svakodnevno u Saboru o svim nepravilnostima. Medijskim istupima Nene Koljaje, Nade Landeka, i Damira Kajina, i intervencijom predsjednice RH, postiglo se da je problem nelegalnih kreditnih ustanova postao problem broj 1 koji je nužno trebalo riješiti.
O njemu je Landeka rekla i ministru pravosuđa Miljeniću kada su zajedno gostovali na Hrvatskom radiju, u emisiji o ovrhama, a isto pitanje je postavila i ministru financija kada su se tadašnji ministar Linić i njegov pomoćnik Šegon još 2013. godine jednoglasno složili – takvi ugovori o kreditima su nelegalni i ništetni. Međutim, ugovori nisu poništeni, ovrhe nisu obustavljene, niti su njihove izjave umanjile agoniju dužnika. Ovrhe i deložacije su se nastavile, ali se isto tako nastavila borba ove samozatajne ekipe. Oni su cijelo vrijeme znali da se problem može riješiti jedino u Saboru, promjenom zakona kojim bi se utvrdila ništetnost ugovora o kreditima koji su izvan zakona RH.
Nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja da se u Saboru izglasa amandman kojim se ovrhe obustavljaju, danas je ipak svanuo taj veliki dan. S nestrpljenjem i s iščekivanjem, ali isto i sa sigurnošću, oštećenici RBA austrijskih zadruga zajedno sa Landekom koja im je svo ovo vrijeme svesrdno pomagala oko pronalaženja rješenja, iščekivali su u saborskoj galeriji izglasavanje Izmjena i dopuna zakona o potrošačkom kreditiranju.
Nije ih iznenadila jednoglasna odluka saborskih zastupnika. Nakon silnog truda, elaboriranja, velikog broja tekstova, i medijskog istupanja, i saborski zastupnici konačno su shvatili da nezakonito i nelegalno ne može postati pravno valjano i legalno. Protiv takvog postupanja Vlade još nedavno je Landeka zajedno sa dijelom oštećenika najavila na našem portalu tužbu protiv Vlade RH, a već danas, saborski zastupnici jednoglasno su se složili oko sve što cijelo vrijeme nije uopće bilo sporno; ugovori o kreditu sklopljeni sa nelegalnim kreditnim institucijama – ništetni su. Ovrhe se obustavljaju dok općinski nadležni sudovi ne donesu odluku kojim se ugovori o kreditu poništavaju.
Koji je zaključak priče? Landeka je dokazala da je put Živog zida završen, cirkus oko deložacija nije potreban, već stručni ljudi koji poznaju zakon,a kada tome dodamo snagu Kajina i našeg uredništva, dobivamo rezultat, koji Živi zid na terenu nikada nije postigao.
hop