“Zagrebački holding” d.o.o. kapital stječe kao Hrvatska lutrija a tako ga i dijeli – kao izvanrednu dobit
Kako službeno na stranicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. piše, to je, prema djelatnostima koje obavlja jedinstveno trgovačko društvo na području Hrvatske. Da stvarno jedinstveno posluju i na specifičan način, to će svaki čitatelj moći zaključiti iz zaprepašćujućeg sadržaja ovog članka.
Neformalna udruga obrtnika i malih poduzetnika, bolje rečeno građana Grada Zagreba okupljenih u zaštiti svojih prava već godinama pokušavaju dokazati o kakvom sustavnom lihvarenju i pljački se radi a sada su se odlučili na Kolektivnu tužbu protiv Zagrebačkog holdinga d.o.o. i njihove podružnice.
Naizgled sve izgleda legalno; Ugovori o najmu poslovnih prostora na gradskim tržnicama sklopljenim između građana i nekadašnjeg poduzeća „Tržnice Zagreb“ d.o.o., a sada Zagrebačkim holdingom d.o.o. Podružnica Tržnice Zagreb, međutim ubrzo se shvati da je sve daleko od ideale. Njihov međusobni „poslovni odnos“ pretvorio se u krik očaja korisnika tih poslovnih prostora. Posljednji njihov pokušaj da pronađu izlaz iz ove teške i sulude situacije bio je posjet Davoru Bernardiću, predsjedniku Gradske skupštine Grada Zagreba, no iako su pažljivo saslušani njihov pokušaj da postignu sporazum oko problema sa Tržnicama Zagreb, nije uspio. Ima li za njih rješenja?
Geneza ovog slučaja datira u bližu povijest. U periodu od 1986 godine pa sve do 1995 godine kada je donešena odluka o građenju tržnica na području Grada Zagreba, donešena je i odluka da se putem natječaja prikupe sredstva od građana zainteresiranih za te poslovne prostore. Novac građana je Sporazumima o udruživanju sredstava prikupljen i korišten za kompletnu izgradnju svih poslovnih prostora, te javnih WC-a. Sama brojka utvrđena Revizijom Državnog ureda za reviziju provedenom nad JP Tržnice i Veletržnice Zagreb za period 1994. I 1995. ukazuje na potpunu nelogičnost, kriminal, i gotovo nevjerovatnu činjenicu da od ukupnog iznosa 34.813.397,03 kn koliko je koštala izgradnja poslovnih prostora na najstarijoj zagrebačkoj Tržnici – Dolac, sredstva građana iznose 32.308.047,69 kn dok vlastita sredstva Tržnice iznose 2.505.349,34 kn koliko je nedostajalo da poslovni prostori u potpunosti budu izgrađeni. Građenje poslovnih prostora i na drugim Tržnicama izvršeno je na jednak način – sredstvima građana. Ukupnom vrijednosti uloženih sredstava je kako stoji u Reviziji, povećana vrijednost objekata a koji su kasnije bez ikakve pravne ili računovodstvene osnove unešeni kao temeljni kapital u JP Tržnice pravnog prednika Zagrebačkog holdinga d.o.o.
Ravnoteža u računovodstvenim stavkama postignuta je na neobičan način, tako da je novac koji je prikupljen od građana, knjižen kao izvanredni prihod i preknjižen na dobit u korist JP Tržnice a potom i Zagrebački holding d.o.o. Stoga ova trgovačka društva doista imaju razloga za ogromno zadovoljstvo.
Što su građani dobili za financiranje vlastitim sredstvima gotovo 90% poslovnih prostora na Tržnicama?
Svi ulagači ili udružioci kako ih stručno nazivaju u provedenoj reviziji dobili su Ugovore o najmu sklopljenim najprije sa JP Tržnice, a potom sa Zagrebački Holding d.o.o. Podružnica Tržnice Zagreb – pod jednakim uvjetima kao i najmoprimci koji nisu uložili niti jedne lipe. Osim toga, ulagači su izgradili kompletne objekte od temelja do krova, nabavili kompletan inventar u sve poslovne prostore, te izgradili kompletnu infrastrukturu!!??? Uz to plaćaju mjesečnu najamninu pod jednakim uvjetima kao i ostali najmoprimci, korisnici poslovnih prostora na Tržnicama. Ulagači ili udružioci sredstava su grubim izračunom za poslovni prostor od 32 m2, uz ulaganje od tadašnjih 150.000 DEM za gradnju takvog prostora, za proteklih 23 godine koliko traje najam uplatili još 1.150.000,00 kn s osnove najma. Prostor plaćen gotovo kao da je izgrađen od zlata.
Provedenom revizijom jasno je potvrđeno da su „uložena sredstva u izgradnju bespovratna, a ugrađena oprema postaje vlasništvo korisnika. Budući korisnik stječe pravo vlasništva poslovnog prodajnog prostora temeljem ugovora o kupoprodaji. Nakon izgradnje lokala zaključuje se ugovor o međusobnim pravima i odgovornostima o organiziranju i financiranju poslova od zajedničkog interesa!“
Tijekom svih ovih 20-tak godina nitko do sada nije pristupio reguliranju odnosa sa građanima koji su financirali gradnju poslovnih prostora. Međutim, zapanjujuće je saznanje da su na pojedinim Tržnicama prenijeli poslovne prostore u vlasništvo građana koji su ih izgradili, dok na pojedinim ne samo da nisu prenijeli vlasništvo, već ovršnim postupcima tjeraju ljude koji su sve financirali van iz tih prostora. Prijete im se iskapčanjem struje i vode koja se nalazi na zajedničkoj kontrolnoj ploči, a Zagrebački holding je kako znamo poduzeće koje brine o komunalnim uslugama, pa ima moć prekinuti dotok svega onog što je obrtnicima i malim poduzetnicima, korisnicima tih prostora nužno za rad.
Nakon dovršetka gradnje Tržnice Dolac, kao i drugih Tržnica, prema ugovoru o udruživanju sredstava bilo je nužno načiniti konačni obračun vrijednosti ulaganja, te temeljem tog konačnog obračuna utvrditi da su kiosk/poslovni prostor i oprema vlasništvo korisnika, međutim suprotno ugovorenom, i suprotno provedenoj Reviziji – Zagrebački holding d.o.o. i Podružnica Tržnice Zagreb utvrđuje da su novoizgrađeni lokali-kiosci vlasništvo tržnice, a s korisnicima se zaključuju ugovori o zakupu na 10 godina uz pravo prioriteta kod produljenja ugovora!!!????
Moguće samo u Hrvatskoj, zar ne?
Prema svemu opisanom nameće se pitanje; Kako su u takvoj situaciji zaštićena prava i interesi ulagača koji su u cijelosti financirali izgradnju objekata kao i stavljanje istih u funkciju? Ne postoji razumno niti na zakonu zasnovano objašnjenje da bi pravni prednik Zagrebačkog holdinga d.o.o. (OOUR Tržnica Dolac) besplatno dobio izgrađene objekte i javne WC-e na zagrebačkim tržnicama, a sa investitorima umjesto ugovora o prijenosu vlasništva, sklopio naplatne ugovore o zakupu po tržišnim uvjetima!
Građani-investitori ovakvim odnosom Zagrebačkog holdinga d.o.o., njegovih pravnih prednika i podružnica dovedeni su u nemoguć položaj jer i nakon isplate kompletne vrijednosti poslovnih prostora i pripadajućih objekata nužnih za poslovanje i rad svedeni su na položaj običnog zakupodavca u poslovnim prostorima u čiju izgradnju zakupodavac NIJE ULOŽIO NIŠTA.
Još apsurdniji zvuči podatak da zakupodavac, u ovom slučaju Zagrebački holding d.o.o. uopće nije ni zemljišno knjižni ni stvarni vlasnik nekretnine (zemljišta), na kojem se nalaze izgrađeni objekti tržnice Dolac. Naime, vlasnik je Grad Zagreb, s kojim Zagrebački holding d.o.o. nema ni na koji način pravno regulirano korištenje zemljišta na kojima se nalazi tržnica Dolac, a i druge tržnice u gradu.
Obrtnici i mali poduzetnici i u ovim teškim recesijskim vremenima jedva preživljavaju. Otvaranjem brojnih shoping centara na rubu grada, njihov položaj još je daleko teži jer su građani privučeni u jeftinije trgovine. Obrtnici i poduzetnici, kao i vlasnici malih poduzeća koji su čitav svoje radni vijek potrošili na investiranje u poslovne prostore na tržnicama sada su progonjeni. Ne samo da nemaju dovoljno posla da bi mogli plaćati najam prostora koji su sami izgradili, već su i opterećeni skupim sudskim troškovima kojima su izloženi zbog postupaka u kojima ih Tržnice Zagreb žele iseliti. Zbog svega toga odlučili su se boriti za svoja prava do kraja i podići Kolektivnu tužbu kojom će tražiti ono što im po Zakonu pripada. A financijski razmjeri pljačke ovog oblika lihvarenja prema građanima, obrtnicima i malim poduzetnicima daleko su teži i veći od onog koji su proveli tzv. kreditni uredi ili banke.
Autor; Landeka Nada
