Europski parlamentarci pripremaju dvije rezolucije o Bosni i Hercegovini, a Srbi strepe da Europa želi ukinuće srpske genocidne tvorevine u Bosni i Hercegovini
Duboko u sjeni aktualnih zbivanja oko problema sa prihvatom izbjeglica sa Bliskog istoka ostaje jako bitna najava srbijanskih Novosti o mogućoj rezoluciji Europskog parlamenta kojom bi se genocidni srpski entitet u Bosni i Hercegovini pravnim okvirom utopio s drugom polovicom Bosne i Hercegovine u jednu cjelinu bez ikakve posebitosti i autonomije srpskog entiteta. Ova vijest pogodila je Srbe jače od najjačeg potresa, ali je trenutačno u drugome planu samo zbog novonastale situacije na pograničnim područjima Srbije prema njezinim susjedima, poglavito prema Hrvatskoj na zapadnoj granici Srbije. I to je jedini pravi razlog što nema još uvijek ozbiljnijih reagiranja iz Beograda i Banjaluke o pravnim posljedicama po Srbe u slučaju da europska rezolucija prođe na glasovanju zastupnika u Europskom parlamentu. Prema izvorima informacija iz Bruxellesa, već sljedećega tjedna trebalo bi pred EP početi s pripremama za podnošenje nacrta dviju rezolucija na raspravu. Obje rezolucije u središtu pozornosti imaju okvirno Bosnu i Hercegovinu, s tim da su predlagači rezolucija proturječni u svojim političkim stajalištima glede problema u BiH. Srpske interese brane i njihove ciljeve promiču Francuzi i njihovi parlamentarci koje predvodi Emeric Shoprad. No, drugi prijedlog, s mnogo više izgleda za uspjeh pred EP dolazi od strane hrvatski parlamentaraca u Europskom parlamentu i o tome se već danima uveliko pregovara u Bruxellesu. Zapadne sile su neformalnim kanalima još tijekom kolovoza da se rezolucija u povodu dvadesete obljetnice Daytonskog sporazuma iz studenog 1995. nađe na dnevnom redu, točnije na redovitoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.No, nakon slučaja Srebrenica i poznatog ruskog veta na prvotnu verziju Velike Britanije o počinjenom genocidu nad Bošnjacima od strane Srba i njihovih vojnih i paravojnih postrojbi, sad su u Europskom parlamentu riješili promijeniti redosljed poteza. Stoga su odlučili da se dokument, na čijoj izradi aktivno sudjeluju i hrvatski parlamentarci, najprije pripremi u Europskom parlamentu. Sadržina teksta bila bi vrsta apela ka očuvanju Bosne i Hercegovine kao funkcionalne države, što ona u ovome času uistinu nije. Dapače, zbog stalnih opstrukcija, kako Srba, tako i Bošnjaka, ta se država iz dana u dan čini upravo nefunkcionalnom, a Bošnjaci pokušavaju svojim političkim djelovanjem, najviše na štetu Hrvata, postati bosanskom inačicom Srba u davno pokopanoj SFRJ. Nacrt nove rezolucije ide ka učvršćivanju centralne vlasti u Sarajevu. I premda rezolucije nemaju izvršnu snagu, one su zvanični dokument, tako da time nose posebnu specifičnu težinu. Inicijativa za rezoluciju obvezno mora proći pravnu proceduru u trajanju od dva do tri jeseca prije nego što bude stavljena na glasovanje. Značajka moguće rezolucije o Bosni i Hercegovini navijestila bi svojom političkom sadržinom početak kraja entiteta zvanog Republika Srpska, nastalog na srpskoj probedbi genocida nad Hrvatima i Bošnjacima u sklopu nastalog srpskog entiteta Ali, ono što Srbima posebno bode oči i para uši je posjet izaslanstva Europskog parlamenta Srbiji. Još od utorka u Beogradu boravi jedanaest članova izaslanstva Europskog parlamenta, o čemu u srbijanskim medijima gotovo da nema ni riječi, niti bilo kakvog izvješća o rezultatima posjeta euro parlamentaraca Beogradu. Razlog je posve jasan, ima li se u vidu cilj i svrha posjeta gostiju na čelu sa Elmarom Brokom, predsjedavajućim Povjerenstva za inozemne poslove Europskog parlamenta i dvojicom članova podkomiteta za ljudska prava. I po riječima hrvatskoga zastupnika u Europskom parlamentu Joze Radoša, glavna tema razgovora brojnoga izaslanstva EP-a odnosi se na prikupljanju vijesti o stanju u srbijanskim medijima, a ono je katastrofalno kao i stanje ljudskih prava u Srbiji. I kako su to bile centralne teme razgovora izaslanstva EP sa njihovim sugovornicima iz redova srbijanske vlasti, oporbe, medija, nevladinih udruga, nije teško pretpostaviti zašto se srbijanska Vlada i mediji uopće ne očituju o rezultatima razgovora sa spomenutim gostima iz EP. Prioritet su im, dakako, granični prijelazi prema Hrvatskoj i Mađarskoj, kako bi po tko zna koji puta od vlastite javnosti skrenuli pozornost na drugu stranu, a probleme što su ih sami prouzročili po pitanju stanja ljudskih prava i slobode medija, žele gurnuti pod tepih i kao i obično zamagliti srž stvari.
Dragan Ilić
