Jučer je u dupkom punoj dvorani INA-e u Zagrebu u Šubićevoj 29 predstavljena knjiga Vladimira Šeksa, „1991 – moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat 2“. Predstavljanju ove knjige nazočili su brojni istaknuti članovi HDZ-a i Vlade tadašnjeg vremena i danas. Vladimir Šeks danas je savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, dugogodišnji saborski zastupnik te svjedok i jedan od ključnih aktera političkog života i rođenja same hrvatske države. Prije točno 24 godine na dan 8. listopada 1991. godine, Vladimir Šeks, tada potpredsjednik Sabora, proglasio je prekid svih pravnih veza s Jugoslavijom kao logičan ishod odluke naroda na referendumu o samostalnosti Hrvatske održanom krajem svibnja 1991., nakon isteka roka od tri mjeseca te dan nakon raketiranja srpskog agresora na Zagreb i sjedište hrvatske Vlade.
Ta povijesna sjednica Sabora morala se održati u izvanrednim uvjetima,u podrumskoj dvorani Ine jer je neposredno prije održavanja sjednice tzv. JNA izvršila raketni napad na tadašnjeg predsjednika Franju Tuđmana koji je stolovao u Banskim dvorima. Glumac Zlatko Vitez uveo je u predstavljanje ove knjige pročitavši povijesni govor tadašnjeg predsjednika Sabora Žarka Domljana, jučer također nazočnog u publici, a potom su slijedili govornici i predstavljači ove knjige koji su, svaki na svoj način istakli dokumentacijsku i povijesnu važnost ovog drugog dijela Šeksovih memoara o burnim trenucima stvaranja i osamostaljenja države Hrvatske, kao plodu tisućljetne težnje hrvatskog naroda i krvavo izborenog prava na samostalnost države Hrvatske.
O knjizi Vladimira Šeksa i o njenom značenju za sveukupnu hrvatsku javnost i pogled na noviju hrvatsku povijest govorili su urednik knjige Zdravko Milinović, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, akademik Davorin Rudolf koji je bio ministar vanjskih poslova 1991.g. u vrijeme političke borbe za internacionalno priznanje hrvatske države, povjesničar i sociolog Ivica Miškulin, hrvatski vojni povjesničar Davor Marijan, profesor prava i dugogodišnji Šeksov prijatelj i kolega po struci Željko Horvatić, predsjednik Pravosudne akademije. Davorin Rudolf je između ostalog podsjetio na tešku političku situaciju u kojoj se tada nalazila ratom zahvaćena Hrvatska jer niti jedan svjetski čelnik i političar nije uistinu preporučivao, podržavao ili zagovarao odluku hrvatskog naroda o proglašenju samostalnosti u tom trenutku. No, napad na Banske dvore otklonio je svaku sumnju u ispravnost te odluke, koja je proglašena u Saboru samo dan kasnije. Povijesna dokumentacija kojom obje knjige obiluju, potkrjepljuju i objektivno izlažu političku situaciju tadašnje tek stvorene Hrvatske iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec te bremenite 1991. godine te tako tvore optimalan spoj osobnih sjećanja i dokumenata, kako ističu oba nazočna povjesničara i predstavljača knjige. Akademik Rudolf je ispričao anegdotu o tome kako je s Franjom Tuđmanom i još nekim visokopozicioniranim HDZ-ovcima raspravljao o Machiavelliju i njegovu zaključku da vladar (pogotovo malog naroda) treba biti hrabar kao lav i lukav kao lisica. Rudolf se složio s ovom tvrdnjom uz opasku da državnik male zemlje mora biti 90 % lisica i 10 % lav te je zaključio da su u suvremenoj hrvatskoj povijesti takve odlike imali samo prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i Vladimir Šeks. Također je istaknuo da je Tuđman svoju lukavost i strpljivost pokazao kada nije dopustio da ga agresorska JNA uvuče u frontalni rat te je često govorio da „ne smijemo dopustiti da nam se sruše veliki gradovi“.
Govornici su istaknuli doprinos ove knjige u zaustavljanju i sprečavanju krivotvorenja novije hrvatske povijesti, čemu smo danas nažalost prečesto svjedoci. Ni o kakvom „građanskom ratu“ kako ga danas neki političari u Hrvatskoj žele prikazati – ne može biti govora, jer dokumentacija i činjenice bez ostatka pobijaju takve namjerne ili slučajne pokušaje krivih tumačenja Domovinskog rata i političke situacije tadašnje mlade države Hrvatske.
Sam Vladimir Šeks je na kraju predstavljanja rekao da je u svojoj knjizi iznio svjedočanstva o najdramatičnijoj godini hrvatske suvremene povijesti te da velikosrpski agresor i JNA nisu ugrožavali samo hrvatsku državu nego i goli opstanak hrvatskog naroda. Ključna poruka Šeksovih memoara je stvaranje temelja hrvatske države koja počiva na nacionalnom zajedništvu, a to je osnovni zalog stabilnosti i sigurnosti Hrvatske, kako 1991., tako i danas. Ova knjiga predstavljena je uoči znakovitog datuma, hrvatskog Dana neovisnosti, a duh nacionalnog zajedništva mogao se osjetiti i među okupljenim uzvanicima političarima, od kojih se sasvim sigurno ne traži dijeljenje istih političkih stavova, ali se od njih itekako traži zajedništvo u radu za dobro hrvatskog naroda i države, što je – kao i prije 24 godine kao i danas – krucijalno za opstanak naše zajedničke domovine Hrvatske.
Ingrid Runtić
