Johann Ferdinand Hetzendorf von Hohenberg je bio bečki slikar i arhitekt kojemu je Marija Terezija dala nalog za umjetničko obnavljanje i novo koncipiranje dvorca i parka Schönbrunn. Hohenberga je do te pozicije protežirao i gurao „Maresin“ (popularno ime carice) kancelar i visokostupanjski mason Wenzel Anton grof Kaunitz, jer je Hohenberg također bio dokazani mason i ružokrižar, a vjerojatno i iluminat. S parkom Schönbrunn Hohenerg je ostvario svoj (masonski) „Opus Magnum“. Njegova tri glavna objekta koje je osobno do detalja koncipirao su Gloriette, Rimska Ruina i Obelisk, koja kroz hijeroglife kodirano vrve od masonskih i iluminatskih simbola. Hohenberg je većinom radio za svu svoju „braću“ iz loža. Od mnoštvo takvih projekta gdje je u raskošne vrtove i parkove ugradio sve moguće masonske, ružokrižarske i iluminatske simbole je najinteresantniji egiptoliki hram koji je sagradio u zamku Schönau tada najbogatijem austrijancu Friedrichu von Braunu, i to prema sceni iz „Kraljice Noći“ iz Mozartove opere „Čarobna Frula“. Von Braun se Hohebergu posebno zahvalio s jednim zlatnim šestarom, glavnim simbolom masonerije.
Tragovi masonerije u Minoritenkirche i Augustinerkirche
Valja napomenuti i da je Hohenberg preuređivao (nadajmo se ne masonizirao) i crkve, kao i jednu od najpoznatijih Minoritenkirche (Crkva Male Braće) i Augustinerkirche (Crkva Sv. Augustina). Očito ni tu nije mogao odoljeti a da ne ostavi masonski trag. Tako je dao postaviti spomenik Pietru Metastasiou u Minoritenkirche. On je bio najpopularniji libretist svog vremena kojeg je i utemeljitelj iluminata Adam Weishaupt rado citirao. Hohenberg je na spomenik Metastasiou dao uklesati reljef s troje masonske braće skladatelja: Salieri, Mozart i Haydn. Je li crkva znala što se tu radi?
Usput, za vrijeme Domovinskog rata fra Mate Nikola Roščić je bio župnik talijanske crkve „Minoritenkirche“, a bogoslovi Augustinaca u „Augustinerkirche“ su bili naši biskupi Strossmayer, Rački, Dobrila i Bauer. Naše Austrijsko-Hrvatsko društvo, čiji sam bio suosnivač i glavni tajnik, u crkvi Sv Augustina ne upravo njima postavilo spomen-ploču, odmah nakon osnivanja društva.
Usred grada Beča nasuprot“Božjoj Kući”, katedrali sv. Stjepana podignut je Haas-Haus.
To je zgrada koja je nanovo sagrađena 1985. godine. Stari „Haas-Haus“ je izgrađen 1953. godine i bio je u izvrsnom stanju, nimalo ruševan, a bio je i bečka institucija. Za rušenje te kuće samo 30 godina nakon izgradnje zapravo nije bilo baš nikakvih razloga. No ta kod Bečana popularna institucija je maknuta, i mason visokog stupnja, „režimski“ arhitekt Hans Hollein je sagradio novu zgradu, koja se nikako ne uklapa u cijeli ambijent centra grada, na veliko negodovanje Bečana tada.
Ivan Vidas Punta
pismo čitatelja