“Hrvatska raste i nema povratka na staro”, slogan je SDP-a u predizbornoj kampanji. Osim tog zvučnog slogana danas je odzvanjala i vijest o rastu BDP-a koji su oduševljenim glasom prenijeli novinari televizijskih kuća.
A što je stvarnost? Dotiče li to oduševljenje u ovo predbožićno vrijeme (u nedjelju je prva nedjelja Adventa) i građane koji s očajem zagledaju u prazan novčanik i razmišljaju kako će i što će pripremiti za veliki kršćanski blagdan – Božić?
Naime, prema podacima koje je obradila Financijska agencija – FINA, zbog neizvršenih osnova za plaćanje na dan 30. rujna 2015. godine, u blokadi je bilo 985 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, s tim da je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). Njihov dug po evidenciji blokiranih na dan 30. lipnja 2011. godine iznosio je 222,5 milijuna kuna, a 30. rujna 2015. godine povećao se na 372,9 milijuna kuna, ili za 67,6%.
Broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 30. lipnja 2011. godine bio je 830, a 30. rujna 2015. godine povećao se na 985, ili za 18,7%.
Doista – Hrvatska raste, i to naočigled?!
Blokirani građani
Prema evidenciiji koju vodi FINA najveći udio dugovanja blokiranih građana odnosi se na dug prema bankama kao vjerovnicima. Na dan 30. rujna 2015. godine prelazio je polovinu svote ukupnoga duga tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,9%, a prema svim financijskim institucijama udio duga iznosio je 62,7%.
Slijedeći prema visini duga slijedi dugovanje prema državi sa znatno manjih 9,4%, zatim prema osiguravajućim društvima sa 3%, leasing i factoring tvrtkama sa 2,7%. Dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama iznosi 2,6% udjela, te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,1% udjela u ukupnom dugu građana.
Iz analize koju vodi FINA vidljivo je da najveći broj građana duguje više od 2.000 kn ali manje od 10.000,0 kn. Tih je građana 82.683. Pribroje li se tom broju oni koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, onda je ukupno 130.125 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.
Ukupan dug blokiranih građana iznosio je 30. rujna 2015. godine 18,83 milijarde kuna, od čega se na dug prema državi i jedinicama lokalne (regionalne) samouprave odnosilo svega 1,1 milijardu kuna. Očigledno je iz toga da građani svoje obveze prema državi podmiruju ali na uštrb podmirenja kreditnih rata i ostalih obveza prema vjerovnicima.
PREGLED STANJA BLOKADE GRAĐANA PO GRADOVIMA I ŽUPANIJAMA NA DAN 30. RUJNA 2015.
Najmanji broj blokiranih građana je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (8,30%), koju slijede Ličko-senjska (8,59), zatim Splitsko-dalmatinska (9,80%), Krapinsko-zagorska (9,96%) i Istarska županija (9,98%).
Najveći udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva je u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,61%).
Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca i Benkovca, čiji prosječan dug iznosi 338 tisuća kuna, a slijede ih građani Samobora s dugom od 223 tisuće kuna te građani Svete Nedjelje s dugom od 203 tisuće kuna, dok su blokirani građani u preostalom 21-om gradu s rang liste 25 gradova po kriteriju iznosa duga blokiranih građana, u prosjeku dužni od 66 tisuća kuna (blokirani građani Siska), do 179 tisuća kuna (blokirani građani Varaždina).
Blokirani poslovni subjekti – na dan 30. rujna 2015. godine
U odnosu na stanje godinu dana ranije, smanjen je broj blokiranih poslovnih subjekata za 10.089 (18,9%) što bi se moglo protumačiti agresivnim brisanjem velikog broja poduzeća tijekom 2014. godine, zbog čega je i iznos neizvršenih osnova za plaćanje manji za 3,87 milijardi kuna (12,8%).
Najzaduženiji su poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosi 38,1% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (10,1 milijarda kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 15% (4 milijarde kn), Primorsko-goranske s udjelom od 6,3% (1,7 milijardi kn), Istarske s udjelom od 5,8% (1,5 milijardi kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,3% (1,4 milijarde kn).
Najviše problema u poslovanju i problema s likvidnošću imaju poslovni subjekti koji se bave trgovinom na veliko i na malo – čak 6,7 milijardi kuna, zatim poslovni subjekti koji se bave građevinarstvom, 5,8 milijardi kuna duguju poduzetnici koji se bave prehrambenom industrijom te 2,9 milijardi kuna dugovanja poduzetnika iz prerađivačke industrije.. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 10.545, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 6.609 i građevinarstvo s 5.955 blokiranih poslovnih subjekata.
Sve u svemu, sudeći prema navedenoj analizi “Hrvatska raste” svakodnevno s brojem blokiranih subjekata i visinom duga.
Radnici koji ne dobivaju redovno plaću nemaju mogućnosti podmirivati obveze, a isto tako i poduzetnici kojima je otežana naplata njihovih potraživanja. Rezultat je porazan.
Pitanje foteljašima, tko od njih ima rješenje za sve veći broj blokiranih koji se nalaze u gotovo bezizlaznoj situaciji?
Nada Landeka
