Vlada se nedavno odlučio na konverziju kredita iz CHF u EUR-e. Takav potez posebno košta austrijske banke koje gube ogroman novac. Međutim, Vlada Republike Hrvatske željela je pobrati predizborne političke bodove i dodvoriti se biračima.
Austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling ogorčen je na takav potez hrvatske Vlade; „Nezamislivo je da sav teret podnesu banke“ kritizirao je javno odluku hrvatskih političara čiji potezi su unijeli kaos na europsku bankarsku scenu.
Zakon je od 30. rujna 2015. godine na snazi u Hrvatskoj i banke su prisiljene načiniti konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure. Na hrvatskom tržištu dominiraju podružnice austrijskih banaka. One tvrde da je propis koji je donijela Vlada RH u suprotnosti sa Ugovorom o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja koji su sklopile dvije države. Takav stav vidljiv je u zajedničkom priopćenju banaka: Erste Group, Hypo Group Alpe Adria AG, IRB, Sberbank Europe i UniCredit Bank Austria. Europska centralna banka i Europska komisija vjerovatno će im pružiti podršku. Raiffeisen banka, Sberbanka i Privredna banka Zagreb već su zatražile ocjenu suglasnosti zakona pred hrvatskim Ustavnim sudom. Erste banka, UniCredit bank Austria i Zagrebačka banke također su najavile poduzimanje pravnih akcija.
Ne bune se samo banke. Nezadovoljni su i svi građani RH koji su podigli hipotekarne kredite koji su obračunavani u švicarskim francima. Kad je tečaj u siječnju nekontrolirano skočio, rate kredita su se povećale a dugovanja su postala nepodnošljiva. Stoga je u Hrvatskoj donešen novi zakon koji od banaka zahtijeva da cjelokupnu nastalu štetu banke preuzmu na sebe. Republika Austrija je zbog toga posebno nezadovoljna jer smatra da je takva odluka posebno donešena na štetu Republike Austrije i podružnica austrijskih banaka u Hrvatskoj. Nacionalna Banka Švicarske nije mogla održati stabilan tečaj švicarskog franka naspram eura što je dovelo do toga da običan čovjek u Hrvatskoj nije više mogao otplaćivati rate kredita u rokovima predviđenim Planom otplate. Vlada je željela zakonom natjerati banke da preuzmu na sebe svu štetu. Zakon su donijeli upravo pred parlamentarne izbore. Vlada u odlasku smatra da banke moraju snositi odgovornost i štetu zato jer su ljudima odobravali i isplaćivali kredite vezane uz švicarski franak a da nitko iz banaka nije dužnicima objasnio o čemu se radi.
Koliko je ova tema povezana sa trenutnom situacijom u Hrvatskoj oko izbora nove Vlade?
Inozemni mediji stidljivo pišu o ovoj temi. Samo u jednom članku njemački novinar piše kako je hrvatski premijer Zoran Milanović predstavio sebe građanima kao da je Robin Hood. O čemu se zapravo radi?
U slučaju konverzije švicarskog franka u euro, riječ je zapravo o ogromnom iznosu. U Hrvatskoj je odobreno preko 60.000 kredita u „švicarcima“ što ukupno iznosi više od tri i pol milijarde švicarskih franaka koje je potrebno preračunati u euro. Trošak konverzije iznosi oko 800 milijuna eura i taj trošak pada na teret banaka. Ove brojke nisu samo obračun na papiru, one otvaraju i brojne druge probleme koji nastaju iz ogromnog gubitka zbog kojeg se banke bune i zbog čega su podigle tužbe. Banke su najavile tužbe i u Washingtonu. To su: Erste Bank Group Ag, Reiffeisen International AG, UniCredit SpA, OAO Sberbank i Hypo Group Alpe Adria AG.
Austrijski ministar financija gospodin Schelling prigovara hrvatskim vlastima da su niže kamatne stope još i prihvatljive, međutim, nakon iznenadnog podivljalog rasta švicarskog franka došlo je do očiglednih financijskih poteškoća dužnika koji takve kredite teško otplaćuju. Pri pronalaženju rješenja Vlada RH imala je “čisti nacionalistički pristup” tvrdi austrijski ministar financija, kritizirajući pri tom Vladu da su sav teret i odgovornost prebacili na banke, ali ništa na dužnike. Sigurno nije slučajno da se sve ovo događa baš u vrijeme promjene vlasti, kaže austrijski ministar.
Populistički manevri hrvatskog premijera
Prije izbora nacionalne ankete predviđale su da će na parlamentarnim izborima 8. studenog pobijediti Domoljubna koalicija i HDZ. SDP i premijer Zoran Milanović bi u tom slučaju izgubio većinu u Saboru. Zbog straha od gubitka vlasti Zoran Milanović proveo je nekoliko populističkih mjera: prva je donošenje Zakona o konverziji švicarskog franka u eure, a druga zatvaranje granice sa Srbijom. Populizam i poduzete aktivnosti očigledno su im se isplatile, jer su pobrali daleko više glasova nego li što su ankete pokazivale. Cijena njihove vlasti je pustoš koji su izazvali u financijskom poslovanju svojim postupcima, i to u zemljama Europske unije, i susjednim zemljama s kojima graniče.
Što čeka novu Vladu RH?
Bankama je važno da snose manji trošak a što ne mogu postići ukoliko ne izvrše snažan pritisak na novoizabrane političke lidere na hrvatskoj političkoj sceni. S ovim zakonom, SDP-ova vlast samo je privremeno ojačala svoje pozicije jer su posljedice koje bi mogla snositi Država iznimno teške.
Prve posljedice
23.11.2015 u gospodarstvenim vijestima iz Austrije, predstavnik Uprave UniCredit Banke Ferderico Ghizzoni izjavljuje kako ce redimenzionirati ili čak prodati banke koje imaju na hrvatskom području, ali u svakom slučaju velika talijanska banka povlači se sa istočnoeuropskog tržišta. Njihovo poslovanje je u prvog kvartalu 2015. godine bilježio dobit od 660 milijuna eura pa bi se iz toga moglo zaključiti da uopće nema razloga za brigu. Međutim, to je 44,5% manje u usporedbi s brojkama iz 2014. godine. Poslovanje u Hrvatskoj im je progutalo 225 milijuna eura, uz sve to imali su i ogroman gubitak u Ukrajini.
Austrijanci ce biti primorani povući svoje projekte s kojima su imali velike planove na području Hrvatske, i potpuno se prestati baviti pionirizmom u istočnoj Europi.
Eksperiment koji je proveo Zoran Milanović da bi pobrao što veći broj političkih bodova Hrvatsku bi, zahvaljujući tužbama koje su najavile banke, ito uz potporu Europske centralne banke i Europske komisije, moglo baciti na koljena zbog financijskog sloma koji bi mogao uslijediti.
Nada Landeka
