Datum objave: 27. veljače 2016./Piše: Nada Landeka
Kako funkcioniraju javne i državne institucije? Dokazano kronični gubitaši koji svih proteklih godina, od samostalnosti Republike Hrvatske do danas, nisu u stanju poslovati s dobitkom. Iako su većina gradskih i državnih poduzeća čisto uslužna, znači posluju bez velikih proizvodnih troškova i nabavke opreme i postrojenja, sirovine i drugih troškova, kakve imaju mali poduzetnici koji upravo svojim radom spašavaju ove gubitaše da ne potonu u ponor, gradska i državna poduzeća ne znaju sebi zaraditi niti za redovne troškove administracije.
Država je kronični gubitaš s deficitom koji se povlači iz godine u godinu. Neki se pravdaju da je deficit u državnim poduzećima posljedica nepravilnog obračuna i procjene, izbjegavajući čistu i realnu istinu – Državna i gradska poduzeća imaju nesposobnu upravu i ne znaju poslovati. Plaćaju vanjskim suradnicima skupe odvjetničke troškove (Hanžeković), crpe novac iz državnog proračuna za „prelijevanje iz šupljeg u prazno“ i svake godine sve više tonu. Čim vide da je „Titanic“ pred potonućem osnuju neko novo poduzeće, novu agenciju, društvo, Fond i opet pretoče gubitak u privremeno pokriće troškova, pa iz početka. I tako godinu za godinom, ili jednostavno izmisle neki novi trošak koji su građani u obvezi podmiriti.
Za pokriće svojih troškova moraju biti kreativni
Nužno su im potrebni građani koji će nastale dubioze pokrivati novcem iz vlastitih džepova. Koliko toliko bonitetni građani, a i oni drugi nezaposleni, blokirani, prisiljeni su plaćati pristojbe, takse, izlistanja dugova u FINI, razne neke izmišljene troškove na mjesečnim računima, mnogo toga za što se zapravo niti ne zna što je i zašto je potrebno plaćati.
Iako Zakon o pravu na pristup informacijama a i Ustav Republike Hrvatske jamče svakom građaninu pravo na informaciju, u Hrvatskoj se informacija naplaćuje. CJENIK USLUGA FINE ukazuje na činjenicu da se FINA pretvorila u pravo profitabilno poduzeće koja raspolaže novcem građana RH, ovršuje građane kako joj to padne na pamet, internim Pravilnicima i propisima, mimo zakona, bez prava ovršenika na žalbu i na obavijest, čime se FINA uzdigla iznad Zakona i Ustava RH, i još joj za provedbu ovrhe plaćaju sami građani. Gotovo da čovjek ne povjeruje u sve navedeno!
FINA je doista pravi financijski servis, i tamo nema ništa „džabe“
U FINI se sve plaća. Pa ako želite saznati tko vam je zajašio na račun, s kojim iznosom, i koliko dugo ćete uopće sve to morati trpjeti, morate najprije imati pune džepove, jer bez novca nema ni informacije. Naravno, ako vam se posreći da novca na računu imate, tad FINA uredno naplaćuje i sve transakcije koje provodi, iosigurava svojim djelatnicima plaću vašim novcem naplaćujući vam usluge za provedbu ovrhe i spoznaju tko vas je ovršio, koje su enormno visoke. Samo za primjer, izlistanje u FINI za fizičku osobu naplatiti će vam 15,00 kn, a za pravnu osobu 40,00 kn po stranici. Pa ako želite informaciju, morate bome imati debelu kasicu prasicu punu papirnatog novca, jer kovanice više ne mogu pokriti troškove.
Za potvrde upravnih tijela potrebno je imati “debeli” novčanik
Katastarki nacrt
Potvrde iz Katastra, o posjedovnom stanju nekretnina morati ćete platiti 50,00 kn.Izlistanje ovjerenog z.k. izvadka iz zemljišnih knjiga koštati će vas 20,00 kn po stranici u Zagrebu, a na manjim sudovima u okolici Zagreba 20,00 kn neovisno o stranici.
Za stjecanje određenih prava; upis u školu, za radno mjesto,za ostavinsku raspravu, ili za ostvarenje neke naknade npr. socijalne pomoći, porodiljne naknade i sl. potrebni su dokumenti. Uglavnom originali. Rodni list, vjenčani list, smrtni list, domovnica izdaje se u pripadajućem matičnom uredu prema mjestu upisa. Ondje treba ispuniti zahtjev (koji se plaća min 4- 5,00 kn po obrascu) a treba i kupiti biljege u obližnjem kiosku, za svaku ispravu 20,00 kn pristojbe u državnim biljezima. CJENIK UPRAVNIH PRISTOJBI ZA IZDAVANJE DOKUMENATA.
Parničenje košta i to poprilično, dokazivanje pravde pred sudom za mnoge je tek nedostižan san
Za uvid u arhivirani spis na sudu treba pripremiti 100,00 kn. Za bilo kakvu potvrdu s Trgovačkog suda potrebno je isto tako 20,00 kn biljega po stranici, odnosno između 50,00 kn pa sve do 100,00 kn za Izvadak iz sudskog registra, ovisno o broju izlistanih stranica.
Ukoliko vas u nekoj od institucija traže originale, a traže vas gotovo svugdje, ovjerena preslika košta 50,00 kn po stranici, pa koliko stranica toliko i puta po 50,00 kn.
Fotokopiranje spisa na sudu zna koštati i do 3,00 kn po stranici, dok je za izdavanje ovjerene preslike nekog rješenja , ili pak potvrdu pravomoćnosti potrebno platiti i do 250,00 kn po ispravi.
Ukoliko vam je netko dužan pa vi želite naplatiti svoja potraživanja to isto ne možete bez originalne isprave koju morate najprije ovjeriti kod javnog bilježnika (u najmanje dva primjerka, jedan za sud i jedan za stranku), te uz plaćanje javnog bilježnika koji će sastaviti Prijedlog za ovrhu. Sve to košta između 1.500,00 kn pa sve do 3.500,00 kn ovisno o vrijednosti.
O sudskim pristojbama da i ne govorimo. Ako ste prisiljeni pokrenuti tužbu, ili se od iste braniti, zahvaćaju vas troškovi prema Zakonu o sudskim pristojbama. Odvjetnički troškovi posebna su stavka (ODVJETNIČKE TARIFE) koja je mnogima zagorčala život. Za odvjetnika bi se slobodno mogla koristiti ona narodna poslovica „Ne možeš s njim, a ne možeš ni bez njega!“
Poštanski troškovi isto tako nisu mali. Prema CJENIKU POŠTANSKIH USLUGA U UNUTARNJEM PROMETU cijene dostave poštanskih pošiljki koštaju između 4,00 kn pa sve do 70,00 kn po pošiljci, pa čak i više, zavisno da li šaljete obično pismo, prioritetno pismo, preporučeno, paket, pismo u inozemstvo, itd.
Računi kojima terete građane za električnu energiju, plin ili usluge posebna su priča
Grad Zagreb naplaćuje NAKNADU ZA PROSTOR. Još do danas nisam uspjela doznati što konkretno ta naknada, za koju terete vlasnike obiteljskih kuća predstavlja, ali svaki mjesec po toj osnovi Grad Zagreb potražuje 17,28 kn. Na priloženoj uplatnici nije naznačeno što ta uplata znači i na što se ista odnosi. Kada bismo broj stanovnika Grada Zagreba koji su vlasnici obiteljskih kuća pomnožili sa iznosom od 17,28 kn – dobili bi lijepi iznos od kojeg Grad Zagreb svakog mjeseca može bez ikakvog problema svojim djelatnicima osigurati plaću. Na poleđini istog računa vidljivo je da vlasnicima zgrada naplaćuju PRIČUVU, što bi značilo da bi se iz te pričuve nešto moralo za stanare i učiniti. Na žalost, vrlo rijetko stanari i dočekaju uzvratnu uslugu za prikupljeni novac.
U blagajne Gradova slio se i novac od pristojbi na Zahtjev za legalizaciju
Prema dostupnim podacima ukupno je predano 800.000 zahtjeva u cijeloj Hrvatskoj na koje je u startu trebalo platiti 75,00 kn državnih biljega po svakom zahtjevu, što znači da je 60 milijuna kuna naplaćeno već u startu. U kasnijoj fazi građanima su naplaćivani iznosi između 6.-15.000,00 kn po zahtjevu kao kazna, te iznosi za komunalnu naknadu, što znači da su se na legalizaciji u blagajne gradova diljem Hrvatske slile milijarde kuna.
Za izradu Energetskog certifikata za stanove, kuće i apartmane trebalo je, a i još uvijek je nužno platiti dodatne troškove. Temeljem Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 36/10), donesena je Odluka o cijenama koštanja provođenja energetskih pregleda i izdavanja energetskih certifikata zgrada. Cijena koštanja iskazana je zajedno za stambene i nestambene zgrade, a posebno su iskazane cijene za izrazito složene nestambene zgrade sa više temperaturnih zona i složenim sustavima instalacija. Cijene je odredilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Cjenik energetskih pregleda i energetskih certifikata zgrada vidi ovdje. I ovaj projekt je bio „zlatna koka“ koja je poprilično napunila blagajne, a istovremeno ispraznila džepove građana.
Akontacijske rate ili kreditiranje HEP-a i Gradske plinare?
Naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora – HEP
Na HEP-ovom računu za električnu energiju, osim redovne potrošnje, obračunana je i naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora u iznosu od 11,87 kn, zatim nekaSolidarna naknada u iznosu od 2,52 kune. Solidarna naknada valjda predstavlja iznos potreban za solidarnu isplatu otpremnina bivšim i sadašnjim članovima Uprave HEP-a!!!
Ako prepostavimo da je gotovo svako domaćinstvo u Hrvatskoj korisnik električne energije, i ako uzmeno kao osnovicu za obračun svega milijun domaćinstava dolazimo do nekog okvirnog obračuna u iznosu od 14.390.000,00 kn SVAKOG MJESECA, za nešto što uopće ne trošite, što niste naručili, za koju naplatu niste dali svoju suglasnost. Sjetimo se, sredstva za proizvodnju iz obnovljivih izvora dobivaju povlašteni tajkuni i odabrana poduzeća, ista su bespovratna, pa bez naše volje, i bez našeg pristanka, HEP-u poklanjamo sredstva koja će biti iskorištena za nečije bogaćenje.
Akontacijska rata – Gradska plinara
Uz sve to, HEP i Plinara naplaćuju svoje usluge akontacijskim ratama. To znači da prije platite nego li potrošite, pa se lako dogodi da ste često i u preplati, obzirom da građani sve više štede zbog socijalne ugroženosti i slabih financijskih mogućnosti. Ljudi onda štede tamo gdje će najlakše pretrpjeti uštedu, a to je najčešće upravo na grijanju i na el. energiji. Ukoliko preplatite po godišnjem obračunu, novac vam naravno neće vratiti, nego možete samo prebiti neka buduća potraživanja.
Uz sve navedeno, u slučaju zakašnjenja sa uplatom, svakog mjeseca obračunati će vam i kamatu, i to zakonsku zateznu kamatu koja iznosi 12,14 %. Ukoliko prije ne iskopčaju dotok struje ili plina, pa vam nakon uplate zaračunaju ponovno ukapčanje što dodatno košta od 250 kn naviše.
Čistoća Zadar na svojim računima za komunalni otpad zaračunava Održavanje sustava, ma što god to bilo, u iznosu od 32,19 kn mjesečno u čemu je sadržano i 25% PDV-a.
U isto vrijeme zaračunava i „Sakupljanje i zbrinjavanje mještovitog komunalnog otpada“ što mjesečno košta dodatnih 65,94 kn.
Zagrebački holding d.o.o., i njihov “Odred za čistoću” naplaćuje komunalne usluge, tj. za odvoz smeća u iznosu od 178,00 kn, uz prethodno navedeno korištenje prostora (zraka) koji dodatno naplaćuju.
Ni mali poduzetnici i obrtnici nisu pošteđeni brojnih nesvrhovitih troškova
Hrvatska gospodarska komora
Mali poduzetnici obvezni su plaćati članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori u iznosu od 55,00 kn mjesečno (I. kategorija), 1.500,00 kn (II kategorija), i 5.500,00 kn (III. Kategorija). Nepoznato je koliko je malih poduzetnika okoristilo se plaćanjem te članarine koja im je nametnuta bez njihove volje i pristanka. Obrtnici su jednako tako obvezni plaćati članarinu Obrtničkoj komori u paušalnoj svoti ili u postotku od dohotka 18,00 kn, iznos između 45-80 kn zavisno od područja gdje se UO nalazi. Povratna korist obrtnicima i poduzetnicima od uplaćenih članarina koja je obvezna – gotovo pa nikakva. Doprinos u paušalnoj svoti i predujam doprinosa obrtnici su dužni uplatiti do posljednjeg dana drugog mjeseca u tromjesečju za tekuće tromjesečje.
Uz obvezne doprinose za zdravstveno i mirovinsko koje plaćaju mjesečno, te porez i prirez na plaće radnika, mali poduzetnici još su u obvezi plaćanja doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, plaćanje PDV-a (mjesečno). Po godišnjem obračunu poduzetnici su dužni podmiriti i ostale doprinose, naknade i članarine.
Doprinos za šume i naknadu za opće korisne funkcije šuma moraju plaćati sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Osnovica za obračun naknade je ukupan prihod, odnosno 0,07 % od ukupnog prihoda. Naknada se obračunava i uplaćuje tromjesečno.
Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati sva trgovačka društva i obrtnici koji u turističkoj općini ili gradu imaju svoje sjedište ili podružnicu, pogon ili objekt u kojem se pruža usluga, a koji trajno ili sezonski ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti.
Za obavljanje djelatnosti u trgovini plaća se članarina turističkoj zajednici. Osnovica za obračun članarine turističkim zajednicama su ukupni ostvareni prihodi, odnosno ukupni primitci. Osnovice ovise o razredu turističkog mjesta u kojem obavljaju djelatnosti te djelatnosti koju obavljaju (turistička djelatnost i trgovina). Naknada se obračunava i uplaćuje zadnji dan u mjesecu za tekući mjesec.
Obveznici plaćanja Spomeničke rente su osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru. Osnovica za obračun je ukupna kvadratura korisne poslovne površine. Obračunava se u iznosu od 3,00 do 10,00 kn, sukladno odluci grada/općine.
Postoji i obveza plaćanja Indirektne spomeničke rente koju su dužni plaćati pravne i fizičke osobe koje obavljaju sljedeće djelatnosti prema NKD-u: 01.41; G: 50.40.4.; 51.8; 51.9; H: 55; I: 60.21; 60.22; 60.23; 61.10; 62.1;62.2; 63.21; 63.23.1; 63.30; 64.2; J:65.12.1; 67.13; K: 71.10; 71.2; 71.4; O: 92.33; 92.34; 92.61; 92.62.1;92.62.2; 92.7; 92.71; 93.01. Osnovicu za obračun čini ukupni prihod. Renta se obračunava u iznosu od 0,05%. Obračun i uplatu rente potrebno je izvršiti krajem tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
Plaća se i Uporaba kulturnih dobara. Istu plaćaju osobe koje na predmetima za prodaju koriste prepoznatljivo kulturno dobro te osobe koje u svojoj promidžbi koriste kulturno dobro. Uplatu je potrebno izvršiti prije prve objave za svaku vrstu promotivnog materijala.
Dogodi se i da imate obvezu prevoditi dokumentaciju kod sudskog tumača. Jedinična cijena ovjerenih prijevoda diplome, potvrde o nekažnjavanju, rodnog lista, vjenčanog lista, vozačke dozvole, uvjerenja o prebivalištu iznosi 120,00 kuna. Cijena jedne normirane kartice ovjerenog prijevoda svjedodžbe iz osnovne ili srednje škole iznosi 130,00 kuna. Cijena jedne normirane kartice ovjerenog prijevoda prijepisa ocjena iznosi 130,00 kuna.
