Dok u Islandu pametni i mudri političari oduzimaju bankama lihvarenjem i neumjereno naplaćenim kamatama stečenu imovinu, u Hrvatskoj rupe u proračunu pune uskraćivanjem socijalnih naknada.
Istovremeno se hrvatski političari goste s bankarima na zabavama i narodu šalju poruku nedodirljivosti paralelnog financijskog sustava u Hrvatskoj. Uostalom, protjerani islandski i mađarski financijaši i „bankari“ nemaju se zašto ni brinuti, uvijek mogu svoje poslovno carstvo razviti u Hrvatskoj gdje će biti zaštićeni poput „ličkog medvjeda“.
A što je sa austrijskim zadrugama koje su na području Hrvatske nelegalno poslovale?
Austrijska nacionalna banka (OeNB) apelira u svojem izvješću Vladi Republike Austrije; “Temeljni kapital austrijskih banaka je prema međunarodnim standardima ispod prosjeka“, pišu bankarski inspektori iz Bečke centralne banke u izvješću austrijske Vlade.
Od 01. siječnja 2016. godine prema bankarskim propisima i FMA austrijske banke dužne su povećati temeljni kapital za 13 milijardi eur-a. Austrijske banke nemaju temeljni kapital, Raiffeisenbank Bad Radkersburg-Kloch eGen koja se predstavlja kao banka, iako je registrirana kao zadruga ima poslovni ulog od 7,72 eur-a! Je li kazna koju je „odrezala“ Europska Komisija i Apel FMA razlog da se austrijske zadruge (koje prema uvidu u Glavni registar) predstavljaju tvrtke kćeri Raiffaisenbank, tako grčevito drže Hrvatske gdje imaju oazu iz koje mogu namaknuti milijarde koje im nedostaju?
Specijalne igre lažnih i pravih banaka i bankara
Tvrtka Raiffeisenbank Bad Radkerasburg-Klöch eGen, 8940 Bad Radkersburg prema Izvatku o aktualnim podacima iz zbirke isprava od 03.03.2015. godine Pokrajinskog suda za građansko pravne predmete u Grazu registrirana je kao trgovačka i gospodarska zadruga, poslovni udio/ulog 7,27 EUR plativo odmah. S ovom zadrugom je kao preuzimatelju spojena i Raiffaisenkasse Klöch kao pripojena zadruga. Navedene zadruge registrirane su temeljem Ugovora o osnivanju zadruge a prema popratnom Zakonu o zadrugama.
Prema navedenom izvatku i prema Zakonu, reklamiranje svoje poslovne djelatnosti ova zadruga može vršiti u sjedištu tvrtke Raiffaisenbank Bad Radkerasburg- Klöch i u „Raiffaisen novinama“.
Potpuno je nejasno kako je glas iz austrijske banke/zadruge i reklama iz njezinih poslovnih prostorija, dospio i u Hrvatsku čiji su stanovnici masovno podizali kredite u tim zadrugama! (Važeći identifikacijski broj: 257990)
Istovremeno, austrijsko društvo Money Back von der Versicherung für Versicherungsopfer (Za osiguranja i isplatu osigurane štete, koje je zabrinuto zbog mogućih isplata odštete, na svojem fb profilu (Drhttps://www.facebook.com/banksterclub/posts/253333378193319 dana 29. lipnja 2014. godine objavilo je; -„Slijedeće banke davale su ilegalne i neprijavljene kredite u Sloveniji i u Hrvatskoj“ (Zabrinuta grupacija Raffaisenbanke)
Linkovi sa popisom tvrtki/zadruga Raiffaisenbank koje su u Austriji objavile kao tvrtke koje su nelegalno poslovale:
http://www.kleinezeitung.at/…/wirbel-um-kredite-kroatien.st…
http://steiermark.orf.at/news/stories/2630553/
http://www.falter.at/falter/…/02/11/der-hai-aus-oesterreich/
http://www.my-metropolis.eu/…/Das-Hypo-Alpe-Adria-Desaster-…
http://tvthek.orf.at/…/Steie…/70020/Steiermark-heute/7478328 – sogar im Steiermark heute.
Navedene tvrtke (koje su očigledno u srodnom odnosu sa matičnom Raiffaisenbank) prenosile su novac iz Austrije i isplaćivale ga nezakonito na području Slovenije i Hrvatske. Još se uvijek ne zna točan broj oštećenih.
ORGANIZATORI KRIMINALA, U AUSTRIJI registrirane RAIFFEISEN ZADRUGE s ograničenim jamstvom = eGen (mbH): I. Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, II. Raiffeisenbank Eberndorf eGen, III. Raiffeisenbank Groß St. Florian-Wettmannstätten eGen, IV. Raiffeisenbezirksbank St. Veit a. d. Glan-Feldkirchen eGen, V. Raiffeisenbank Straß-Spielfeld eGen, VI. Raiffeisenbank Bezirksbank Klagenfurt eGen, VII. Raiffeisenbank Heiligenkreuz-Kirchbach eGen, VIII. Raiffaisenbank Bad Radkersburg-Klöch eGen, IX. Raiffeisenbank Arnoldstein eGen, X. Raiffeisenbank Fehring – St. Anna am Aigen eGen, XI. Raiffaisenbank Gnas eGen, XII. Raiffeisenbank Lavamünd eGen, XIII. Raiffeisenbank Fürstenfeld eGen, XIV. Raiffaisenbank Unterpremstätten eGen, XV. Raiffeisenbezirksbank Jennersdorf eGen, XVI. Raiffeisenbank Bleiburg eGen, XVII. Zveza bank eGen, XVIII. Raiffeisenbank Nestelbach-Eggersdorf eGen, XIX. Raiffeisenbank St. Andrä-Wolfsberg eGen, XX. Raiffeisenbank Mittleres Raabtal eGen, XXI. Raiffeisenbank Velden und Umgebung eGen, XXII. Raiffeisenbank Hatzendorf-Unterlamm eGen, XXIII. Raiffeisenbank Feldbach-Bad Gleichenberg eGen, XXIV. Raiffeisenbank Villach eGen, XXV. Raiffeisenbezirksbank Güssing eGen, XXVI. Raiffeisenbank Deutschlandsberg eGen, XXVII. Raiffeisenbank Riegersburg-Breitenfeld eGen, XXVIII. Raiffeisenbank Ossiacher See eGen, XXIX. Raiffeisenbank Region St. Pölten eGen, XXX. Raiffeisenbank Gamlitz eGen, XXXI. Raiffeisenbank St. Paul im Lavanttal eGen, XXXII. Raiffeisenbank Leibnitz eGen, XXXIII. Raiffeisenbank Halbenrain-Tieschen eGen, XXXIV. Raiffeisenbank Völkermarkt eGen, XXXV. Raiffeisenbank Lieboch-Stainz eGen, XXXVI. Raiffeisenbank St. Georgen a. d. Stiefing, eGen XXXVII. Raiffeisenbank Graz-Straßgang eGen, XXXVIII. Raiffeisenbank Ilz eGen, XXXIX. Raiffeisenbank Süd-Weststeiermark eGen.
Ilegalno djelovanje ovih zadruga na području Republike Hrvatske zabranjeno je propisima Europske Unije, Uredbom 1/2003 koja osigurava učinkovito provođenje antikartelskih propisa i kontrole koncentracija u interesu poduzeća i potrošača
Uredba 1/2003, glavni proceduralni instrument za provođenje članaka 101. i 102. UFEU-a, stupio je na snagu 1. svibnja 2004. Uredba je značila prekretnicu jer je ovlastila sva tijela zadužena za primjenu propisa u EU-u (Komisiju, nacionalna tijela za tržišno natjecanje, nacionalne sudove) da antikartelske propise EU-a primjenjuju na dogovore i prakse koji bi mogli imati posljedice za trgovinu među državama članicama, istovremeno poštujući temeljna prava dionika kojih se to tiče, a koje štiti Europska povelja o ljudskim pravima.
Nedavno je Europske komisija donijela odluku kojom su izrečene izuzetno visoke kazne kartelu osam austrijskih banaka (tzv. “Lombard Club” cartel). Ovo, između ostalog, iz razloga što povezana društva nekih od tih banaka djeluju na hrvatskom financijskom tržištu.
Europska Komisija je kaznila osam banaka kaznom od ukupno 1 712 468 000 eura zbog sudjelovanja u kartelima na tržištima financijskih izvedenica koja obuhvaćaju Europski gospodarski prostor. Četiri su sudjelovale u kartelu koji se odnosio na kamatne izvedenice denominirane u eurima. Šest ih je sudjelovalo u jednom bilateralnom kartelu ili više njih povezanih s kamatnim izvedenicama denominiranim u japanskim jenima. Takvi tajni sporazumi zabranjeni su člankom 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Obje su odluke donesene postupkom nagodbe, a izrečene kazne za stranke smanjene su za 10% zbog toga što su pristale na nagodbu.
Zabrane EU očigledno ne djeluju na lažno predstavljanje ilegalnih zadruga
Jedna od tuženih tvrtki/zadruga Raiffeisenbank Bad Radkerasburg-Klöch eGen u jedan od sudskih spisa u parnici u kojoj se traži ništetnost ugovora o kreditu, dostavila je Rješenje Agencije za nadzor financijskog tržišta, Odjel za nadzor banaka Republike Austrije izdano za banku Raiffaisenbank Bad Radkersburg-Klöch reg. Gen.m.b.H., Stadtpark 9, A 1030 Beč, kojim je toj banci odobreno primanje novca klijenta na upravljanje ili u obliku depozita, vršenje bezgotovinskog platnog prometa i klirinški promet na tekućim računima za klijenta, sklapanje u govora o gotovinskim kreditima i odobravanje novčanih zajmova (kreditno poslovanje), otkup čekova i mjenica, posebno diskonitiranje mjenica, čuvanje i upravljanje vrjednosnim papirima u ime klijenta, trgovanje za račun klijenta, preuzimanja garancija, jamstava, i ostalih oblika odgovornosti u ime klijenta, posredovanje u poslovima.
Međutim, detaljnijom analizom i pažljivim proučavanjem oba dokumenta, Izvatka iz Glavnog registra za Raiffeisenbank Bad Radkerasburg-Klöch eGen, 8940 Bad Radkersburg i navedenog Rješenja Agencije za nadzor financijskog tržišta Republike Austrije koje je izdano za Raiffaisenbank Bad Radkersburg-Klöch reg. Gen.m.b.H vidljivo je poigravanje sa pravnim oblicima eGen i Gen.m.b.H. Prva je tvrtka – trgovačko/gospodarska zadruga, dok je druga navodno – banka. Sjedišta imaju na različitim adresama, prva ima temeljni kapital od 7,27 eur, dok druga mora poslovati sukladno Zakonu o bankama.
Austrijske banke u manjku sa 13 milijardi eura temeljnog kapitala
Međutim, austrijske banke nemaju temeljni kapital zbog čega je FMA odredila da od siječnja 2016. godine banke su dužne pribaviti 13 milijardi eura temeljnog kapitala kako bi u internacionalnom prometu bile ravnopravne drugim svjetskim i europskim bankama. Uz sve to kažnjeni su i odlukom Europske komisije sa više od milijardu i pol eura, (između ostalog i zbog poslovanja na području Hrvatske) zbog čega su se austrijske banke našle u nezavidnom položaju stoga ne čudi njihovo gotovo očajničko uvjeravanja kako su na području Republike Hrvatske tvrtke kćerke Raiffaisenbanke poslovale zakonito i legalno. Naime, banke su dužne prema odredbi austrijskog FMA iz siječnja 2016. godine namaknuti 13 milijardi eura temeljnog kapitala, što je iz redovnog poslovanja gotovo nemoguće, stoga je shvatljivo da je naplata potraživanja u Hrvatskoj, pa bilo ono zakonito ili nezakonito, očigledno za njih pitanje opstanka.
No hoće li Republika Hrvatska tetošiti austrijske banke bez kapitala ili svoje državljane koji su ostali praznih džepova, vidjet će se iz njihovih odluka!
Za sada se austrijske zadruge opravdavaju da su svi ugovori sklopljeni na području Republike Austrije pa da je mjerodavno i austrijsko pravo. Takva tvrdnja nije točna. Sudovi prvog stupnja u RH u nekim su slučajevima navodili da su stranke ugovorile primjenu austrijskog prava, i da je prema tom pravu ugovor pravno valjan, ali da prema čl. 4. Zakona o rješavanju sukoba zakona o propisima drugih zemalja u određenim odnosima (NN 13/91 i 88/01, dalje ZRSZ) ne primjenjuje se pravo strane države ako bi njegov učinak bio suprotan Ustavu Republike Hrvatske i utvrđenim osnovama državnog uređenja.
Temeljem odredbe čl. 612 st. Zakona o trgovačkim društvima propisano je da inozemna trgovačka društva i trogvci pojedinci pod uvjetima propisanim zakonom izjednačeni su u u poslovanju na području Republike Hrvatske s domaćim osobama teda je u čl. 612. st. 2. istog zakona propisano da inozemna trgovačka društva i inozemni trogvci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu. Ukoliko je pravna osoba obavljala gospodarsku djelatnost na području RH, onda u slučaju pokretanja nekih pravnih radnji obvezna je podnijeti dokaze sudu da ima osnovanu podružnicu na području RH, ukoliko nema podružnicu, tada su poslovi koje obavlja u Hrvatskoj, nelegalni, a sklopljeni ugovori ništetni.
Prema čl. 103. ZOO ništavi su oni ugovori koji imaju određeni pravni nedostatak, i to iz razloga što po njihovom sklapanju nisu ispunjene pretpostavke valjanosti koje se odnose na pravnu i poslovnu sposobnost subjekata, valjano očitovanje volje, moguću dopuštenu, određenu ili odredivu činidbu, odnosno pogodbu za sklapanje ugovora te određeni oblik ugovora.
„Obveze po kreditu nisu nastale na području Republike Hrvatske niti se na teritoriju Republike Hrvatske iste moraju izvršiti. Naime, predmetni Ugovor je sklopljen u sjedištu tuženika. Nadalje, nije ispunjen ni daljnji uvjet propisan citiranom odredbom ZRS-a, a sve obzirom da tuženik nema na teritoriju Republike Hrvatske niti svoje predstavništvo niti zastupništvo niti sjedište tvrtke kojoj bi tuženik povjerio obavljanja svojih poslova. Mi nismo bili obvezni od HNB-a zatražiti odobrenje za obavljanje svoje djelatnosti, a sve obzirom da istu nismo obavljali na području Republike Austrije, te smo kao financijska institucija, u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora, imali, i još uvijek imamo, sva potrebna odobrenja i dozvole za rad nadležnog tijela Republike Austrije, a slijedom čega je isti bio ovlašten, i još uvijek jest, davati kredite fizičkim i pravnim osobama, i to bez obzira na pravni oblik pod kojima obavlja svoje poslovanje“ tvrdi ovrhovoditelj, jedna od austrijskih zadruga i pri tom prilaže dvije isprave, jedna izdana za zadrugu pravnog oblika eGen, drugu za banku Gen.m.b.H, istog imena.
Dalje, navode .“.…. predmetni Ugovor je sklopljen u sjedištu tuženika, Republika Austrija, a solemniziran je u Republici Hrvatskoj. Okolnost da je javna bilježnica solemnizirala Ugovor o zajmu sa založnom ispravom ni u kom slučaju nije okolnost relevantna za utvrđivanje mjesta sklapanja ugovora o zajmu, kao ni dokaz da je tuženik obavljao bankarsku djelatnost na područu Republike Hrvatske. Zlonamjerni su i paušalni navodi da bi Rba B.. R…… K…. eGEN poslovala na teritoriju Republike Hrvatske, a kamo li poslovali preko posrednika –tvrdi ovrhovoditelj i tuženik, jedna od zadruga.”
Međutim, Europska Komisija donijela je 2013. godine Prijedlog Direktive o tužbama za odštetu zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja u EU. Njome traži uklanjanje prepreka za učinkovitu naknadu štete žrtvama kršenja antikartelskih propisa.
Zakonodavni prijedlog
Dana 11. lipnja 2013. godine Komisija je doEuropska Komisija kaznila je 8 austrijskih banaka zbog nepoštivanja gore opisanih propisanijela Prijedlog Direktive o tužbama za odštetu zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja EU-a. Prema zakonu EU-a svaka fizička ili pravna osoba koja je pretrpjela štetu zbog kršenja zakona o tržišnom natjecanju EU-a ima pravo na punu naknadu. Prijedlog ima dva nadopunjujuća cilja. Prvo treba postići da to pravo na naknadu štete u EU-u postane stvarnost u svim državama članicama i to uklanjanjem ključnih praktičnih poteškoća s kojima se potrošači i poduzeća često suočavaju kada traže pravni lijek. Drugo, cilj je prijedloga optimizirati interakciju između takvih privatnih zahtjeva za odštetu s javnom provedbom Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje kako bi se sačuvala snažna javna provedba i postigla učinkovitija provedba općenito.
Europska Komisija kaznila je 8 austrijskih banaka zbog nepoštivanja gore opisanih propisa, u međuvremenu u Hrvatskoj se nisu osvrnuli na propis Europske Unije iako su prilikom predpristupnih pregovora potpisali poštivanje propisa EU.
Da pravni oblik eGen nije sposoban obavljati bankarsko/financijsko poslovanje vidljivo je iz objašnjenja iz Registra: „eGen je pravni subjekt- zadruga. Zadruga je definirana kao udruženje zatvorenih članova koji imaju zajednički cilj ostvarenja gospodarskih djelatnosti koje služe na dobrobit članovima zadruge. Zadruga nema temeljni kapital. Može u svakom trenutku uzeti nove članove, i prema Statutu ima nesmetani protok članova. Statutom se Zadruga može opredijeliti na posebnu grupu zadrugara, kao npr. zemljoradnici i sl.
Najvažnija prepoznatljivost i zakonom definirani pravni oblik eGen je da djelatnosti koje obavljaju služi pribavljanju koristi za svoje članove, a ne za zadrugu. Što se odgovornosti zadruge i zadrugara članovi zadruge ne odgovaraju za obveze zadruge.
Nada Landeka
HOP portal
