FINA, Zavod za mirovinsko osiguranje, poduzeća ustežu i plijene novčana sredstva kako im to padne na pamet, a ne kako to Ovršni zakon propisuje. Stoga su učestala pitanja zaposlenih i ovršenih što učiniti ako im plijene plaću više od zakonom propisane jedne trećine, što ako je već jedna ovrha u tijeku, i što uopće poduzeti. Tako FINA često provede ovrhu na cijeloj plaći, umjesto samo na zakonom propisanoj 1/3, jednako i Zavod za mirovinsko osiguranje uskratom na mirovini, pa se često i dogodi da se zakon krivo tumači, pa umjesto zapljene 1/3 primanja, zapljene 2/3 koje su izuzete od ovrhe, a zaposleniku ostave 1/3. Isto tako, imam spoznaju da je u nekoliko slučajeva ovrha provedena na primanjima od socijalne skrbi, na plaći kažnjenika, i na drugim primanjima koji su zakonom izuzeti od ovrhe.
Najveći problem trenutno je provedba ovrhe u FINI po nalogu opunomoćenika nelegalnih kreditnih ureda i nelegalnih austrijskih zadruga, u čiju korist FINA uredno provodi zapljenu sredstava po računima fizičkih i pravnih osoba i novac prosljeđuje u inozmestvu, dok je istovremeno već Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o izvršnom postupku propisano da su ugovori o zajmovima/kreditima sklopljeni sa osobama koje su nelegalno poslovale na području RH ništetni. Tako institucije pod okriljem države pretvaraju nelegalno u legalno i stavljaju se iznad Zakona i Ustava RH.
Evo nekoliko odgovora koji će možda pomoći zaposlenima da riješe probleme na koje nailaze:
Ovršnim zakonom je propisano da se ovrhom ne usteže više od 1/3 primanja.. Svaka pravna i fizička osoba u Republici Hrvatskoj dužna je postupati po odredbama Ovršnog zakona koji nalaže da se svakom djelatniku/ovršeniku može ustegnuti najviše do 1/3 primanja iz njegove plaće.
Svaka slijedeća zapljena dužna je čekati red nakon što se namiri prvi ovrhovoditelj po redoslijedu. U ovršnom postupku poštuje se pravo prvenstva.
Ako zaposlenik/umirovljenik ima već zapljenu plaće/mirovine do dozvoljene zakonom 1/3 primanja, druge zapljene ne mogu se izvršiti, te svako drugo postupanje protivno odredbama Ovršnog zakona predstavlja grubo kršenje zaposlenikovih Konvencijom i Ustavom RH zajamčenih prava.
Čak i u slučajevima gdje je radnik sam potpisao/potpisala neki akt kojim je dozvoljeno ustezanje primanja više od 1/3 primanja, po istom se ne može postupati jer NITKO U REPUBLICI HRVATSKOJ NIJE IZNAD ZAKONA I USTAVA, pa čak niti sam ovršenik tj. dužnik.
Člankom 92. Ovršnog zakona koji je stupio na snagu 25.10.2012. godine propisano je;
- Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, i radi naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, u kojem slučaje je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
- Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika.
- Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. Ovog članka je prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u „Narodnim novinama“ najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivati će se u narednoj godini.
Člankom 102. Ovršnog zakona propisano je postupanje ukoliko postoji više ovrhovoditelja tj. Prednosni red.
- Prednosni red stjecanja založnih prava određuje se prema datumu, satu i minuti predaje ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi Agenciji, odnosno ovršenikovom dužniku, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije propisano.
- Ako su ovršni nalozi ili rješenja o ovrsi više ovrhovoditelja primljeni kod Agencije, odnosno ovršenikovog dužnika istoga dana, a ne može se utvrditi vrijeme njihovog primitka, založna prava imaju isti prednosni red.
- Tražbine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno ako se ne mogu namiriti u cijelosti.
Također su obustave na plaći regulirane i člankom 113. Ovršnog zakona kojim je propisano da se ovrhe provode na temelju pravomoćnosti naloga odnosno rješenja, poštujući odredbe iz čl. 92 – o izuzimanju iz ovrhe 2/3 plaće, i odredbe iz čl. 102. Ovršnog zakona o prednosnom redu.
Poduzeća, Zavod za mirovinsko osiguranje, FINA dužni su pri obračunu plaća i pri provedbi zapljene postupati upravo onako kako to Ovršni zakon nalaže, i to zapljenom isključivo 1/3 primanja. Ostatak primanja od propisane 2/3 dužni su zaposleniku/umirovljeniku isplaćivati sukladno zakonu, a ovrhovoditelji su dužni čekati naplatu po prednosnom redu.
Nova svota prosječne plaće za ovrhu na plaći u 2016.
Državni zavod za statistiku, na temelju Ovršnog zakona (dalje: OZ), svake godine objavljuje prosječnu mjesečnu isplaćenu neto-plaću po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine, koja se u kontekstu ovrhe na plaći primjenjuje u slijedećoj kalendarskoj godini. To je učinjeno i za 2016. Objavom (u Nar. nov., br. 121/15.), tako da u 2016. godini spomenuta prosječna neto-plaća iznosi 5.693,00 kn.
Po striktnom pravilu iz OZ-a, ako nije riječ o alimentaciji niti dugu s osnove javnih davanja, a radnikova (ovršenikova) neto-plaća je veća od spomenutog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto-plaće, što znači da mu se može plijeniti sve iznad 3.795,33 kn (5.693,00 / 2 x 3).
No, ako je radnikova neto-plaća manja od ovog prosjeka, od ovrhe je izuzeta svota u visini dvije trećine plaće ovršenika (radnika) – dakle, u takvim se slučajevima smije plijeniti samo 1/3 stvarne, radnikove neto-plaće.
Primanja i naknade izuzeti od ovrhe prema članku 172. Ovršnog zakona
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Nada LANDEKA
HOP