Zagrebačka banka ulagala u druge strane banke u njenom vlasništvu, i to: Odlukom Izvršnog odbora Zagrebačke banke sa 10. sjednice od 28.04.1987. g. o povećanju kapitala strane banke pod nazivom “Anglo-Yugoslav (Ltd) Ltd. sa sjedištem u Londonu, Odlukom Skupštine Zagrebačke banke sa 3. sjednice od 22.04.1987. g. o sudjelovanju u osnivanju strane banke pod nazivom “I.I.C.Y., S.A., Panama” kao supsidijarne korporacije Međunarodne Korporacije za investicije u Jugoslaviji, sa sjedištem u Luxembourgu, Odlukom Skupštine Zagrebačke banke sa 3. sjednice od 22.04.1987. g. o povećanju kapitala i plana razvoja pod nazivom “Adria Bank” A.G., sa sjedištem u Beču. Upravo preko tih banaka djelomično je tijekom 1990.-ih godina iznošen novac iz Hrvatske na tajne inozemne račune pod kontrolom raznih povjerenika. Preko sheme osnivača, koji su propali, pa do banki kćeri u inozemstvu je put brzog “napretka banke” i brze propasti osnivača krajem ratova u Jugoslaviji.
Zanimljivo da i Zagrebačka banka ima svoje predstavništvo u Panami, državi koja je sada dio najveće svjetske afere pranja novca, u kojoj sudjeluju i neki poznati hrvatski tajkuni.
HOP portal