Na temelju problematike koja je upravo izašla na vidjelo RBS je praktički 2010. obustavila kreditne poslove s Hrvatskom. S 01.01.2013. FMA ih je praktički kompletno zabranila – točnije rečeno, izdana je PREPORUKA da se više ne izdaju krediti u Hrvatskoj. Na pitanje odgovaram da se isplata kreditnog iznosa uvijek odvijala direktno u našim prostorijama, i to zajmoprimcu, i u prisutstvu posrednika, uglavnom u uredu. Blagajnik bi donio novac. Ne želim isključiti da su u pojedinim slučajevima provizije bile direktno predavane posrednicima.
Pitanje: Direktor Walter je, u slučajevima kada je to bilo potrebno, dobivao suglasnost gremija RBSa i ishodio konzorcijske sporazume s drugim RBA bankama za dijelove iznosa kredita (koje su kasnije, nakon što su u javnost izašli ogromne nepravilnosti u svezi s davanjem kredita, isti konzorcijski partneri djelomično i otkazali) te je također profitirao od provizija iz sklopljenih životnih osiguranja u svezi s upitnim kreditima. Što kažete na to? Odgovor: To je bilo tako. S konzorcijskim partnerima je u međuvremenu rješeno gotovo sve na veliko zadovoljstvo svih sudionika. Pitanja u svezi s davanjem kredita u Hrvatskoj i Sloveniji:
Pitanje: Tko se još bavio s upitnim odlukama o odobrenju kredita, odn., osim vas, tko je donosio te odluke? Tko je provodio procjene nekretnina u Hrvatskoj? Odgovor: 95% svih odluka o odobrenju kredita donosio je g. Walter. Procjene nekretnina vršili su direktor Walter, ja, mag. Culina i još neki suradnici. Pitanje: Da li možete isključiti mogućnost da su oni osobno primili ili zadržali provizije od zajmoprimaca? Odgovor: Da! Ali, poznato mi je iz građanskih tužbi koje su u najavi u Hrvatskoj da postoje takve sumnje protiv drugih službenika naše banke, poimenice protiv dir. Waltera i mag. Coline. Da li su kaznene prijave u Hrvatskoj već podignute, ne mogu reći – ali čuo sam neke glasine.
Pitanje: Da li možete isključiti da su neki ugovori o kreditu bjanko potpisivani? Odgovor: To kod RBS mogu isključiti – ta uvijek je sastavljen i javnobilježnički akt na kojem su bili potrebni potpisi.
Pitanje: Da li možete isključiti da su neki ugovori potpisivani bez datuma te da su eventualno antidatirani? Odgovor: To mi se čini iznimno malo vjerojatnim, odn. meni nije poznat takav slučaj. To baš ne bi imalo smisla, a i potpisivan je javnobilježnički akt.
Pitanje: Da li možete isključiti da su neki ugovori o kreditu uručeni posredniku kako bi on ishodio potpis? Odgovor: Ne mogu si zamisliti da bi se neki ugovor o kreditu RBSa mogao potpisati bez prisutnosti nekog od službenika banke – za sebe osobno to mogu isključiti, niti su mi poznate takve optužbe.
Pitanje: Da li možete isključiti da rate za kredit nisu uplaćivali zajmoprimci već posrednici u gotovini ili preko računa, pri čemu je zajmoprimac ratu prije toga uplatio posredniku? Odogovor: U svezi s tim upućujem na gore navedene podatke – to se možda događalo u vrlo malo slučajeva. O tome bi više mogao reći g. Walter. …..
Pitanje: U kojem obimu je drugi direktor g. Fink bio upoznat s djelovanjem g. Waltera, a u svezi s kreditnim poslovanjem s inozemstvom? Odgovor: G. Fink je bio upoznat s „događajima“ pri odlučivanju o odobrenju kredita jer je on bio drugi direktor u rangu nadležnosti. Što se tiče upravljanja, manje. Fink je dobio otkaz kao drugi direktor jer nisu bili zadovoljni obradom problematičnih kredita.
Pitanje: U kojem obimu su gremiji Raiffeisenbanka znali za kaznenopravne postupke? Odgovor: Rezultati provjera gremijima su bili poznati dovoljno brzo.
Pitanja u svezi s posrednicima / suradnicima: Pitanje: Koliko je posrednika radilo za RBS? Navedite ih poimenice, ako je moguće. Odgovor: Drdić Željko, Krajnc Ivana, tvrtka ZT/CT invest s Covran Marian, Trupković Nada, Kos Snežana, g. Koller – i mag. Culina također je vodila neke posrednike, čijih se imena ne mogu sjetiti. Sve skupa bilo je, čini mi se, otprilike 30 posrednika koji su osiguravali ugovore.
Pitanje: Po kojim kriterijima su izabirani posrednici? Tko ih je birao? Odgovor: To bi najbolje odgovorio dir. Walter – ja nisam birao posrednike i ne mogu navesti preduvjete koje je tražio g. Walter. Kod posrednika za kredite u tuzemstvu bilo je tako da su u svakom slučaju postojale akte s podacima itd. Također, s posrednicima za kredite u tuzemstvu uvijek je postojao i sporazum – već iz razloga poreza. Pisani sporazumi s hrvatskim posrednicima također su djelomično postojali. Ako su ovi sporazumi jako važni za kazneni prdmet, RBS će ih potražiti i dostaviti u kopiji – to doduše predstavlja ogroman napor s obzirom da ti podaci nisu obuhvaćeni elektronskom obradom podataka. Pisani sporazumi odloženi su u registrator.
Pitanje: Tko je odlučiovao da li netko može raditi kao posrednik za RBS? Odgovor: Dir. Walter – u kojoj mjeri je mag. Colina za to trebala odobrenje od Walter, teško mogu reći – ali to je sigurno na početku bio slučaj. Pitanje: Opišite točno kako je regulirano plaćanje provizija, odn. koje provizije su se naplaćivale? Odgovor: Ne mogu u potpunosti isključiti da su u pojedinim slučajevima provizije isplaćivane direktno iz RBSa posrednicima – mislim da je to bilo samo u slučajevima s pisanim sporazumom. Inače, također se događalo da je klijent direktno potpisivao doznaku posredniku ili je klijent predavao proviziju iz realizacije kredita direktno posredniku. Isplata je uvijek vršena zajmoprimcu. Troškovi obrade uvijek postoje kod svakog kredita. Ne želim isključiti da posrednici koji su dobivali direktnu proviziju od RBS nisu također dobivali i proviziju direktno od posrednika.
Pitanje: Da li je RBA isplaćivala provizije posrednicima, ako da, kako? Odgovor: U svezi s tim upućujem na gornje podatke glede isplate provizija – ne isključujem mogućnost. …. Pitanje: Kako je moguće da su neki posrednici imali pisani sporazum o provizijama, a neki ne – tko je za to odgovoran, odn. tko je donosio te odluke? Odgovor: To je spadalo u domenu g. Waltera te mi kriteriji nisu poznati. ….
HOP PORTAL