Pula je grad gdje će vam teškom mukom netko stati na pješačkom prijelazu, neki će čak psovati jer prelazite cestu, kao da se radi o centru svih industrija, poput talijanskog Milana. Iako nitko ne žuri na posao.
Teški provincijalizam na svakom koraku, što se očituje i na turističkim rezultatima. Špica je sezone, a plaže su poprilično prazne, prema kapacitetima koje grad ima. Pula je grad sa prekrasnim plažama, jezivo lošom ponudom i još gorom uslugom. Kafići su poprilično uređeni, ali konobari drski. Hrana skupa. Trgovine znatno skuplje od zagrebačkih, a hosteli zapušteni, loše usluge i redovito bez izdavanja računa. Taxi od plaže na Verudeli do centra grada stoji 70 kuna. Udaljenost je kao od Maksimira do Ban Jelačić Palca…znači duplo skuplje nego u Zagrebu. Galerije u gradu poprilično zapuštene, a ponuda slika i grafika skromna. 
Ipak loš duh grada ocrtavaju zapuštene vile i zgrade iz doba Austro- ugarske monarhije, koje kada da su uređene, grad bi bio sigurno jedan od najljepših na jadranu. Ovako više liči na tursku kasabu, bez duha i brige njenih građana. Politički gradom vlada trećerazredna stranka IDS, prepuna istarskih zermana, svakojakih bezveznjaka kojima je cilj jedino napuniti svoje džepove i što više Istru upropastiti, maknuti od Hrvatske i izmisliti istarsku naciju. Ne treba ni govoriti da je i ovdje problem ekstremna srpska klika umrežena sa lokalnim kriminalcima, koji svi zajedno čine idesov kriminalni milje. A grad plaća najveću cijenu.
U samom centru grada na 20 m od arene, nalazimo zgrade stračare, koje rade ruglo od grada, što gradske oce ne brine previše… neokomunistički duh nebrige svuda je prepoznat po rukopisu… tako da je Pula paradoks Kube i Kalifornije… Sa čime je to IDS ponosan procijenite sami…Nekultura na svakom kutu grada, zapušteni spomenički kompleksi, zaštićene zgrade, kao da je grad pretrpio ratna razaranja …I tako je 20 godina.
Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog stoljeća, šesti po veličini u svijetu, popularno zvan Arena. Njegova gradnja započela je u vrijeme vladavine cara Augusta, dograđen za Klaudija, dok konačan oblik dobiva za cara Vespazijana. Jedan je od najbolje sačuvanih amfiteatara iz antike te se i danas koristi tijekom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturnih priredbi. Tijekom Drugog svjetskog rata za vrijeme talijanske fašističke uprave javili su se pokušaji rastavljanja i prijenosa amfiteatra na talijansko kopno, no ideja je ubrzo napuštena zbog visoke cijene izvedbe.
Druge dvije značajne i dobro očuvane antičke rimske građevine su trijumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca iz 1. stoljeća i Hram Rome i Augusta, također iz 1. stoljeća, koji je sagrađen na forumu za vrijeme vladavine rimskog cara August.
Dvojna vrata (Porta Gemina) jedna su od nekoliko vratiju preostalih nakon rušenja gradskih zidina na početku 19. stoljeća. Potječu iz sredine 2. stoljeća, a nastala su na mjestu starijih vrata. Sastoje se od dva luka, stupova, ravnog arhitrava i dekoriranog friza. U blizini se mogu pronaći ostaci starih gradskih zidina.
Herkulova vrata su najstariji sačuvani spomenik rimske arhitekture u Puli, izgrađena sredinom 1. stoljeća pr. Kr. Na zaglavnom kamenu isklesana je glava Herkula, zaštitnika antičkog grada Pole, i njegova toljaga. Oštećeni natpis, u blizini toljage, sadrži imena Lucija Kalpurnija Pisona i Gaja Kasija Longina kojima je Rimski Senat povjerio osnivanje rimske kolonije Pole. Stoga se može zaključiti da je Pula osnovana između 47. i 44. pr. Kr.
Augustinski Forum sagrađen je u 1. stoljeću blizu mora. Tijekom rimskog razdoblja okruživali su ga hramovi Jupitera, Junone i Minerve. Na forumu su se po svoj vjerojatnosti održavale gladijatorske borbe prije nego li se izgradio rimski amfiteatar izvan obrambenih zidina rimske Pule. Ovaj rimski trgovački i administrativni centar grada ostao je glavni trgom klasične i srednjovjekovne Pule. Administrativni i legislativni centar grada i danas je smješten na tom dijelu. Hram Rome i Augusta ostao je očuvan do danas. Dio stražnjeg zida Junoninog hrama ugrađen je u Komunalnu palaču u 13. stoljeću.
Dva rimska kazališta oduprla su se povijesnim pustošenjima. Malo rimsko kazalište promjera oko 50 m potječe iz 2. stoljeća, dok su od Velikog rimskog kazališta promjera 100 m iz 1. stoljeća ostale samo ruševine na južnom rubu grada.
Stare gradske četvrti s uskim ulicama uz koje se nalaze srednjovjekovne i renesansne zgrade, popločene su još uvijek antičkim rimskim pločama.
Bizantinska kapelica sv. Marije Formose, ostatak istoimene ranokršćanske bazilike koja je činila dio sklopa Benediktinske opatije, podignuta je u drugoj polovici 6. st. u obliku grčkog križa nalik crkvama u Ravenni. Sagrađena je zahvaljujući ravenskom nadbiskupu Maksimijanu, porijeklom iz Istre. Trobrodna bazilika imala je dvije bočne kapele uz svetište, od kojih je južna sačuvana do danas, a sjeverna je dobrim dijelom ugrađena u susjedne stambene zgrade. Dekoracije nalikuju onima iz Mauzoleja Gale Placidije u Ravenni. Nadvratni zid sadrži bizantinsku klesanu kamenu ploču. Zidne slike iz 15. stoljeća mogle bi biti restauracije ranokršćanskih slika. Kada su Mlečani opustošili Pulu 1605., odnijeli su mnoge dragocjenosti iz kapelice u Veneciju, uključujući četiri stupa orijentalnog alabastera koji stoje iza visokog oltara Bazilike sv. Marka.
Crkva sv. Franje u Puli.
Samostan i crkva sv. Franje potječu s kraja 13. stoljeća. Sagrađeni su 1314. u kasnom romaničkom stilu s gotičkim dodacima poputrozete. Jednobrodna crkva sadrži tri apside. Neobično obilježje ove crkve je dvostruka propovjedaonica kojoj jedan kraj strši izvan glavnog dijela zgrade prema ulici. Drveni poliptih iz 15. stoljeća kojega je izradio emilijanski umjetnik krasi oltar. Zapadni portal urešen je motivima školjki i rozetom. Pridruženi samostan potječe iz 14. stoljeća. Klaustar prikazuje antičke rimske rukotvorine.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije sagrađena je u 6. stoljeću, kada Pula postaje sjedište biskupije, nad ostacima izvornog mjesta na kojem su se kršćani okupljali i molili tijekom rimskih vremena. Zid na začelju katedrale ostatak je prve trobrodne baziliike iz V. st. Proširena je u 10. stoljeću. Nakon što su je Đenovljani razorili, a Mlečani opustošili, gotovo u potpunosti je obnovljena u 15. stoljeću. Današnju formu dobila je u 16. stoljeću kada joj je dodana kasno renesansna fasada. Crkva i danas sadrži nekoliko romaničkih i bizantskih obilježja poput dijelova zidova (datiranih u 4. stoljeće), nekoliko izvornih kapitela i gornjih prozora glavnog broda. U području oltara i u sobi okrenutoj na jug još se uvijek mogu vidjeti fragmenti podnog mozaika iz 5. i 6. stoljeća s natpisima štovatelja koji su platili mozaike. Prozori pobočnih lađa rekonstruirani su u gotičkom stilu nakon požara 1242. godine. Zvonik ispred crkve građen je između 1671. i 1707. kamenom od amfiteatra. Ispred crkve stajala je i krstionica iz 5. stoljeća koja je srušena 1885. godine.
Pravoslavna crkva sv. Nikole s poligonalnom apsidom ravenskog stila, izvorno potječe iz 6. stoljeća, ali je djelomično nadograđena u 10. stoljeću. 1583. godine namijenjena je pravoslavnoj zajednici u Puli, uglavnom izbjeglicama s Cipra i Naupliona. Crkva posjeduje nekoliko ikona iz 15. i 16. stoljeća i ikonostas kojeg je izradio grčki umjetnik Tomios Batos u 18. stoljeću.
Kaštel zvjezdolikog oblika s četiri bastiona smješten je na vrhu središnjeg brežuljka starog grada. Sagradili su ga Mleci nad ostacima rimskog Kapitolija u 14. stoljeću prema planovima francuskog vojnog arhitekta Antoinea de Villea. Od 1961. u njemu se nalazi Povijesni muzej Istre. U blizini, na jugoistočnim padinama, mogu se vidjeti ostaci kazališta iz 2. stoljeća.
Arheološki muzej Istre nalazi se u parku na razini nižoj od rimskog kazališta, a blizu Dvojnih vratiju. Muzejsku zbirku je pokrenuo maršal Marmont u kolovozu 1802. kada je prikupio nekoliko kamenih spomenika iz hrama Rome i Augusta. Današnji muzej otvoren je 1949. godine i sadrži bogatstva sakupljena u Puli i okolici od prapovijesti do srednjeg vijeka.
Samostan i crkva sv. Antuna je jedan od sakralnih spomenika grada Pule. Zvonik crkve sv. Antuna s visinom od 45 m najviša je građevina u Puli.
Pulske fortifikacije predstavljaju niz od dvadesetak tvrđava oko grada, građenih za potrebe austrijske vojske u 19. stoljeću, kada je Pula bila glavna ratna luka Habsburške monarhije.
U blizini Pule raste jedina šuma hrasta plutnjaka u Hrvatskoj. Nastala je prije 200 godina, a zasadili su je hrvatski pomorci.
Hop PORTAL
