U Biogradu kod spomenika origami ždralu obilježena 71. obljetnica pada atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki Samo dan nakon Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, u Biogradu na Moru već sedmu godinu za redom prigodnim je programom obilježena još jedna obljetnica. U ime svjetske asocijacije „Gradonačelnici za mir“ (Mayor for Peace) jedini hrvatski grad član Predsjedništva navedene asocijacije, Biograd na Moru, u subotu je na biogradskoj rivi kod spomenika origami ždralu, japanskom simbolu dugovječnosti i mira, priređen svečani program obilježavanja 71. obljetnice pada atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki.
Prisjetimo se što se dogodilo kobnog dana prije 71 godinu. Na Hirošimu je dana 6. kolovoza 1945. godine u 8:15 sati po mjesnom vremenu američki bombarder B-29 „Enola Gay“ iskrcao uranijski eksplozivni uređaj s visine od oko 10 kilometara. Atomska bomba pod nazivom „Litlle Boy“ teška 4090 kg toga dana bačena je na Hirošimu i detonirala je na visini od 580 metara. Najveći dio grada uništen je u toplinskom valu proizvedenom eksplozijom bombe čija je temperatura dosezala i do 4000°C te je uništeno na desetke tisuća života. Osim što je odmah uništeno 90% grada, procjenjuje se da je u prvom naletu do 80 tisuća ljudi poginulo, dok je mnogo ljudi kasnije pomrlo od posljedica eksplozije i radijacije, tako da je konačna brojka stradalih tada bila mnogo veća. Prema procjenama Japana iz 1968. godine 250 000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od idućih pet godina zbog posljedica bolesti uzrokovanih radijacijom. Ovo prvo bombardiranje atomskom bombom izvelo je Ratno zrakoplovstvo SAD-a, a sam čin odobrio je predsjednik SAD-a Harry Truman prepustivši generalu Carlu Spaatzu da sam odabere ciljeve. Premda su neki dužnosnici nagovarali Trumana da se atomska bomba baci na neko nenaseljeno mjesto, drugi su zagovarali da se bez upozorenja ipak izbaci na neki grad. I tako je za cilj odabrana Hirošima, a tri dana poslije spletom okolnosti i Nagasaki. Japan se predao 6 dana poslije tih napada, a SAD se nikada nije ispričao za napade. Sam čin i danas je kontroverzan, premda je njime okončan 2. svjetski rat. Eksplozije atomskih bombi u Japanu promijenile su čitavu svjetsku povijest. Odavanjem počasti žrtvama u Japanu, šalje se poruka kakav svijet želimo. Okupljanje na biogradskoj rivi ispred spomenika ždralu započelo je u 21 sat, gdje su pozdravne govore, osim domaćina gradonačelnika Kneza, održali Njegova ekselencija Keiji Takiguchi iz Japana, koji je ovdje boravio sa suprugom, te izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, donedavni saborski zastupnik i 100-postotni invalid Domovinskog rata Miodrag Demo, porijeklom iz Grgurica kod Zelenog Hrasta. Pred nekolicinom nazočnih, u programu koji je vodila Branka Pelicarić s Radio BnM-a, nazočni su u bazen s vodom i laticama cvijeća kod spomenika ispustili upaljene lampione u znak poštovanja svim dušama žrtvama atomske bombe, kao što je to običaj u Japanu. Asocijacije su ovo na tisuće lampiona koje istoga dana ispuštaju žitelji Hirošime u rijeku Ota. Šibenska klapa Adria uveličala je večernji program klapskom pjesmom. Gradonačelnici za mir ili „Mayor for Peace“ svjetska je organizacija koja danas broji 7 114 gradova s oko milijardu ljudi iz 161 zemalja i regije svijeta, a biogradski gradonačelnik Ivan Knez, kao njezin potpredsjednik, drugi je čovjek te najveće svjetske nevladine organizacije. Organizacija nastoji podići međunarodnu svijest javnosti o potrebi ukidanja nuklearnog naoružanja, doprinosi ostvarenju istinskog i trajnog mira u svijetu, radeći na uklanjanju gladi i siromaštva, podržava ljudska prava, zaštitu okoliša i rješava druge probleme koji prijete mirnom suživotu ili bi tako barem trebalo biti, jer piše u opisu same organizacije. A koliko se po tom pitanju učinilo na širem biogradskom području, nek’ zaključe čitatelji.
Gordana Šarić