-Za vrijeme Milanovićeve vlade izašao je zakon iz udruge Franak u svezi njihovog slučaja, a na kojem je najviše radio Aleksić, sadašnji zastupnik u novom sazivu Sabora, iz koalicije “jedina opcija”, poznatije kao koalicije Živog zida, a za koji zakon sam njemu osobno rekao da je jako loše napravljen, te je isti pao u zakonskoj regulativi Unije. I sada imamo veliki problem sa bankama. Radi se ovdje o vrlo nestručno složenom zakonu, koji je upropastio nadu oštećenika divljanjem franka. Naša udruga je jedina kompetentna u takvim slučajevima, jer sam ja jedini ovlašten za vještačenje zakona i presuda suda, te sam kao stručnjak brzo zaključio da se radi o vrlo površno obrađenoj temi, što će rezultirati padom zakona na ustavnom sudu.- rekao nam je sudski vještak Martin Boljevac.
Udruga Franak u svom priopćenju optužuje ministra Miru Kovača koji je Zakon o konverziji opisao kao populistički i nedovoljno promišljen:
– Ministar Kovač je naime 15.9.2016. izjavio kako je stigla prva tužba protiv Republike Hrvatske i kako mora „jasno poručiti da je način na koji je to sve skupa prošle godine izvedeno bio populistički i nedovoljno promišljen i sada imamo te prve tužbe i morat ćemo se dobro potruditi kako bismo umanjili štetu za hrvatski državni proračun”.
Ne smeta mu niti to što je ta ista Zagrebačka banka d.d. u toj istoj Republici Hrvatskoj plasirala kredite u izmišljenim švicarcima koje joj ne bi palo na pamet plasirati u jednoj Njemačkoj, Italiji ili što recimo posluje nezakonito i što ignorira presudu Vrhovnog suda RH koji je sudski utvrdio da je bezakonje 7 banaka evidentno. Sve to ministru nije sporno već mu smeta ponašanje države i to posebno: „način na koji je to sve skupa prošle godine izvedeno“.
Nevjerojatno!
Podsjećamo ministra Kovača da je „način na koji je sve to skupa prošle godine izvedeno“ taj da je Zakon o konverziji donesen u legitimnoj proceduri u hrvatskom Saboru i to jednoglasno. Konsenzusom svih parlamentarnih stranaka s niti jednim jedinim glasom protiv.
Pitamo ministra Kovača je li upoznat s time koliko je godina trajao slučaj švicarski franak?
Udruga Franak na taj način želi sprati svoju veliku odgovornost u kreiranju zakona i služi se ovom retorikom čisto radi destabilizacije.
Nada Landeka o tome piše znatno ranije i pronalazi zamjerke;
Vlada Republike Hrvatske i Zoran Milanović odlučili su se pred parlamentarne izbore na konverziju švicarskog franka u euro. Prema objavama u austrijskim medijima, austrijski ministar financija nezadovoljan je takvom odlukom Vlade RH. On smatra da taj potez potez posebno košta austrijske banke koje gube ogroman novac. Međutim, Vlada Republike Hrvatske željela je pobrati predizborne političke bodove i dodvoriti se biračima, smatra Hans Jörg Schelling, austrijski ministar financija.
Austrijski ministar financija ogorčen je na hrvatsku Vladu
Hans Jörg Schelling ogorčen je na takav potez hrvatske Vlade; „Nezamislivo je da sav teret podnesu banke“ kritizirao je javno odluku hrvatskih političara čiji potezi su unijeli kaos na europsku bankarsku scenu.
Zakon je od 30. rujna 2015. godine na snazi u Hrvatskoj i banke su prisiljene načiniti konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure. Na hrvatskom tržištu dominiraju podružnice austrijskih banaka. One tvrde da je propis koji je donijela Vlada RH u suprotnosti sa Ugovorom o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja koji su sklopile dvije države.
Austrijski ministar financija i austrijske banke pozivaju se na Ugovor sklopljen između Republike Hrvatske i Republike Austrije o poticanju i zaštiti ulaganja od 19.2.1997. (NN 19/97), točnije, na Sporazum koji je Hrvatska preuzela od Jugoslavije na temelju sukcesije od 8. listopada 1991. godine –“Sporazum između SFRJ i Republike Austrije o uzajamnoj zaštiti i poticanj
Takav stav vidljiv je i u zajedničkom priopćenju banaka: Erste Group, Hypo Group Alpe Adria AG, IRB, Sberbank Europe i UniCredit Bank Austria. Europska centralna banka i Europska komisija vjerovatno će im pružiti podršku. Raiffeisen banka, Sberbanka i Privredna banka Zagreb već su zatražile ocjenu suglasnosti zakona pred hrvatskim Ustavnim sudom. Erste banka, UniCredit bank Austria i Zagrebačka banke također su najavile poduzimanje pravnih akcija.
Ne bune se samo banke
Nezadovoljni su i svi građani RH koji su podigli hipotekarne kredite koji su obračunavani u švicarskim francima. Kad je tečaj švicarskog franka nekontrolirano skočio, rate kredita su se povećale a dugovanja postala nepodnošljiva. Stoga je u Hrvatskoj donešen novi zakon koji od banaka zahtijeva da cjelokupnu nastalu štetu banke preuzmu na sebe. Republika Austrija je zbog toga posebno nezadovoljna jer smatra da je takva odluka posebno donešena na štetu Republike Austrije i podružnica austrijskih banaka u Hrvatskoj. Nacionalna Banka Švicarske nije mogla održati stabilan tečaj švicarskog franka naspram eura što je dovelo do toga da običan čovjek u Hrvatskoj nije više mogao otplaćivati rate kredita u rokovima predviđenim Planom otplate. Vlada je željela zakonom natjerati banke da preuzmu na sebe svu štetu. Zakon su donijeli upravo pred parlamentarne izbore. Vlada u odlasku smatra da banke moraju snositi odgovornost i štetu zato jer su ljudima odobravali i isplaćivali kredite vezane uz švicarski franak, a da nitko iz banaka nije dužnicima objasnio o čemu se radi.
Koliko je ova tema povezana sa trenutnom situacijom u Hrvatskoj oko izbora nove Vlade?
Inozemni mediji stidljivo pišu o ovoj temi. Samo u jednom članku njemački novinar piše kako je hrvatski premijer Zoran Milanović predstavio sebe građanima kao da je Robin Hood. O čemu se zapravo radi?
U slučaju konverzije švicarskog franka u euro, riječ je zapravo o ogromnom iznosu. U Hrvatskoj je odobreno preko 60.000 kredita u „švicarcima“ što ukupno iznosi više od tri i pol milijarde švicarskih franaka koje je potrebno preračunati u euro, iako se u nekim grubim obračunima barata iznosima i do 8 milijardi švicarskih franaka. Trošak konverzije iznosi najmanje 800 milijuna eura, a mogu narasti i na puno veći iznos, i sav taj trošak pada na teret banaka. Ove brojke nisu samo obračun na papiru, one otvaraju i brojne druge probleme koji nastaju iz ogromnog gubitka zbog kojeg se banke bune i zbog čega su podigle tužbe. Banke su najavile tužbe i u Washingtonu. To su: Erste Bank Group Ag, Reiffeisen International AG, UniCredit SpA, OAO Sberbank i Hypo Group Alpe Adria AG.
Austrijski ministar financija gospodin Schelling prigovara hrvatskim vlastima da su niže kamatne stope još i prihvatljive, međutim, nakon iznenadnog podivljalog rasta švicarskog franka došlo je do očiglednih financijskih poteškoća dužnika koji takve kredite teško otplaćuju. Pri pronalaženju rješenja Vlada RH imala je “čisti nacionalistički pristup” tvrdi austrijski ministar financija, kritizirajući pri tom Vladu da su sav teret i odgovornost prebacili na banke, ali ništa na dužnike. Sigurno nije slučajno da se sve ovo događa baš u vrijeme promjene vlasti, kaže austrijski ministar.
Populistički manevri hrvatskog premijera
Prije izbora nacionalne ankete predviđale su da će na parlamentarnim izborima 8. studenog pobijediti Domoljubna koalicija i HDZ. SDP i premijer Zoran Milanović bi u tom slučaju izgubili većinu u Saboru. Zbog straha od gubitka vlasti Zoran Milanović proveo je nekoliko populističkih mjera: prva je donošenje Zakona o konverziji švicarskog franka u eure, a druga zatvaranje granice sa Srbijom. Populizam i poduzete aktivnosti očigledno su im se isplatile, jer su pobrali daleko više glasova nego li što su ankete pokazivale. Cijena njihove vlasti je pustoš koju su izazvali u financijskom poslovanju svojim postupcima, i to u zemljama Europske unije i susjednim zemljama s kojima graniče, kaže za portal http://wirtschaftsblatt.at/austrijski ministar financija.
Što čeka novu Vladu RH?
Bankama je važno da snose manji trošak a što ne mogu postići ukoliko ne izvrše snažan pritisak na novoizabrane političke lidere na hrvatskoj političkoj sceni. S ovim zakonom, SDP-ova vlast samo je privremeno ojačala svoje pozicije jer su posljedice koje bi mogla snositi Država iznimno teške. Hoće li nova Vlada imati snage suočiti se sa ovim iznimno velikim i ozbiljnim problemom na koji je upozorio i Tomislav Karamarko?
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, u svojem govoru u Saboru RH ustvrdio je “kako je za kredite u švicarskim francima (CHF) možda trebalo naći rješenje kao u Crnoj Gori, koja je teret rasporedila na dužnike, banke i državu.
– Kod nas se ide na opterećenje banaka, a zapravo je to opterećenje državnog proračuna – rekao je Karamarko, dodajući kako je rješenje Vlade “opet jedan štos”.
– Oni će riješiti jednu skupinu građana, ali gdje im je zakon, gdje su konkretni prijedlozi, kako oni to misle, gdje je reakcija banaka, kako će to izgledati? Ništa od toga i, što je najzanimljivije, sve oko toga što predlažu je nakon 1. 1. 2016. godine. Kome to ostavljaju? Nama ostavljaju ta rješenja. Dakle, to je doista apsurdna situacija, jedan tragičan skeč Vlade koja nije mogla učiniti gori posao nego što čini”– rekao je Karamarko.
Prve posljedice
23.11.2015 u gospodarstvenim vijestima iz Austrije, predstavnik Uprave UniCredit Banke Ferderico Ghizzoni izjavljuje kako će redimenzionirati ili čak prodati banke koje imaju na hrvatskom području, ali u svakom slučaju velika talijanska banka povlači se sa istočnoeuropskog tržišta. Njihovo poslovanje je u prvom kvartalu 2015. godine bilježilo dobit od 660 milijuna eura pa bi se iz toga moglo zaključiti da uopće nema razloga za brigu. Međutim, to je 44,5% manje u usporedbi s brojkama iz 2014. godine. Poslovanje u Hrvatskoj im je progutalo 225 milijuna eura, uz sve to imali su i ogroman gubitak u Ukrajini.
Austrijanci će biti primorani povući svoje projekte s kojima su imali velike planove na području Hrvatske i potpuno se prestati baviti pionirizmom u istočnoj Europi.
Eksperiment koji je proveo Zoran Milanović da bi pobrao što veći broj političkih bodova Hrvatsku bi, zahvaljujući tužbama koje su najavile banke, i to uz punu potporu Europske centralne banke i Europske komisije, moglo baciti na koljena zbog financijskog sloma koji bi mogao uslijediti.
Novi hrvatski premijer
U ovom trenutku najnezahvalnija uloga je dužnost hrvatskog premijera. U vrijeme kada broj nezaposlenih svakodnevno i rapidno raste, kada je gospodarstvo u totalnom rasulu, a Hrvatska je tuženica u brojnim sporovima koje su pokrenule strane banke, preuzeti ulogu hrvatskog premijera nije niti malo lako. Zato ni ne čudi da se Zoran Milanović vrlo lako odrekao te uloge i svojedobno ju velikodušno ponudio Boži Petrovu.
HOP