Marko Milošević iz Radničke fronte, ujedno i jedan od bundžija s Filozofskog fakulteta (odnosno aktivni sudionik plenuma FFZG), govorio je o “klerikalizaciji obrazovanja” i valjda antifašističkoj borbi na tribini Adria Art Annale u Splitu, u organizaciji koja je uzurpirala Dioklecijanove podrume i iz njih (umjesto iz šuma) vodi partizansku borbu protiv fašista, u kojem god obliku se oni pojavljivali. Tribina je održana prije 3 dana, a ne prije 70 godina, kao što će naši čitatelji možda pomisliti nakon uvodne rečenice. Aktivistički i anonimni samozvani umjetnici koji se okupljaju u Dioklecijanovom podrumu uz dozvolu gradskih vlasti i muzeja su oni isti šarlatani i zgubidani koji su prije godinu dana skandalizirali Split forsirajući svastiku u ime “borbe protiv kapitalizma”. Ne radi se ovdje o obespravljenim radnicima, nego o lijenčinama neradnicima koji su, vidjevši da to uspijeva i Labroviću, odlučili “zapišati” Dioklecijanov podrum za sebe i krenuti putem idiotskih performansa i još gorih tribina. Tako su prošle godine skakali po kutijama u ime umjetničke slobode i sablaznili kulturnu publiku Splita svojim agresivnim ponašanjem i budalaštinama. Nova ravnateljica splitskog muzeja Bolšec-Ferri tada je zabranila to održavanje, umjesto da ih je u startu diskvalificirala kao grupu budalaša koji veze nemaju s kulturom i umjetnošću, a oni su jedva dočekali zabranu kako bi digli još više medijske prašine u svojoj jugonostalgičarskoj komuni. O tome smo opširnije pisali prije godinu dana.
Kao i tada, i sad je te umjetnike-amatere u njihovoj valjda antifašističkoj borbi protiv klasnog neprijatelja, kapitalizma, institucija, klerikalizacije i svega ostalog podržao netko tko bi trebao biti profesionalac umjetničke struke, naime Vice Tomasović, predsjednik HULU-a (Hrvatske udruga likovnih umjetnika). Štogod Antej Jelenić izvali – Vice Tomasović podržava. Antej Jelenić je inače predvodnik te “umjetničke” komune i hrpe anonimnih amatera, budući da je sam trostruki amater, i to u pjesništvu, filmu i likovnosti. U građanskom životu je inženjer elektrotehnike koji nije ni električar, bolje rečeno, ne bavi se svojom strukom nego diletantski uvredljivo vršlja po tuđoj. Možda će uskoro, ko babica Pernar htjeti u Sabor. Kod nas je zaista sve moguće…
Ustvari, njima je povod nebitan; od Radničke fronte do AAA (trostrukih amatera) svi oni se ustvari bave proučavanjem marksizma i borbom protiv kapitalizma. FFZG im nikad i nije bio bitan. Zemlja koja je nominalno zbacila komunizam i jaram Jugoslavije, ali se nikada nije odrekla komunista i jugonostalgičara i onih koji agresivno propagiraju svoju bolesnu nostalgiju. Imamo kulturnjake 2016 koji bi mogli otpasti s državne sise iz opravdanih razloga – jer ne proizvode ništa osim što trabunjaju o vlastitim umjetničkim slobodama, pa urlaju o fašizmu jer se boje rada, zatim neke anonimuse u Splitu koji svako malo skaču po kutijama i crtaju svastike kako bi ukazali na zlo kapitalizma, imamo Frljića u Rijeci koji nas doslovce siluje svojim pročetničkim maštarijama silovanja i ponižavanja (dobro da je taj tip za vrijeme Domovinskog rata bio klinac, jer bi inače svoju bolesnu maštu isprobavao valjda na muslimankama iz Srebrenice, a ne na pozornici), imamo umjetnike koji forsiraju socrealizam na svojim skulpturama i performansima i istovremeno su predavači na umjetničkim Akademijama diljem Lijepe naše, a imamo i Labrovića koji za pišanje po hrvatskom grbu nije dospio u zatvor nego u top termin Stankovićeve emisije Nedjeljom u 2, imamo gomilu ponižavajućih spomenika koji kao da se rugaju prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, umjesto da ga uzdižu kako i zaslužuje. Imamo hrpu spomenika iz NOB-a, a heroje Domovinskog rata spomenički gotovo ni ne spominjemo, pa ni ikako drugačije… Mogla bih nabrajati do sutra ova silovanja hrvatskog naroda u ime neke kulture koja to odavno nije. Sada se svemu tome pridružio i Vice Tomasović, predsjednik HULU – a.
Dovoljno je pogledati fotografije s te tribine navodne avangarde, pa će svima biti jasno da se radi o tribini marksizma, djela druga Tita i okupljanju fetišista petokrake i obožavatelja propale Jugoslavije, sve simbola koji bi u zemlji lustriranoj od komunizma trebali biti zabranjeni. Obratite pažnju na slike i simbole po zidovima. Toj ekipi jugonostalgičara i Titovih aktivista dozvoljeno je okupljanje u Dioklecijanovim podrumima, vrhunskoj spomeničkoj baštini Hrvatske, zemlje koju su četnici ujedinjeni s velikosrpskom JNA htjeli zbrisati s lica zemlje, kao i hrvatske gradove Dubrovnik, Vukovar, Zadar, Vinkovce, Osijek, Nuštar, Kijevo, Gradišku, Borovo Selo itd, itd. Nisu ih samo htjeli pokoriti, već i do temelja uništiti svu hrvatsku i svjetsku baštinu i umjetnost u Hrvatskoj, zauvijek izbrisati apsolutno sve, pa i sam spomen na Hrvate. Nisu u tome uspjeli, pa sad Hrvate u Hrvatskoj nazivaju fašistima. Ti zapišavači naše kulture ne koketiraju samo, već se i otvoreno ponose simbolima pod kojima se vršila agresija na Hrvatsku, a danas bi željeli biti nazvani alternativcima u toj istoj Hrvatskoj?! Nepojmljivo!
Ingrid Runtić
Forsiranje svastike u Splitu pod okriljem umjetničkih sloboda
HOP
