Hrvatska diplomacija početkom devedesetih godina bila je
«druga hrvatska bojišnica»
U govoru na proslavi 15. obljetnice osnivanja Hrvatskog diplomatskog kluba predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koja je bila i pokroviteljica proslave, rekla je kako je hrvatska diplomacija početkom devedesetih godina prošloga stoljeća «bila druga bojišnica». Predsjednica je istaknula kako joj je veliko zadovoljstvo biti pokroviteljicom proslave i na taj način dati potporu bogatom diplomatskom radu Diplomatskoga kluba, koji promiče interese ne samo hrvatske diplomacije, već i hrvatske države.
Proslava je održana u četvrtak 8. prosinca u Institutu za povijest u Zagrebu, a uz veliki broj veleposlanika i generalnih konzula, članova Hrvatskog diplomatskog kluba, na proslavi su bili nazočni i brojni visoki gosti iz političkog života, veterana, akademskih i obrazovnih institucija. Uz predsjednicu države, na proslavi su govorili potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, bivši ministar vanjskih i europskih poslova, a sada predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora dr. sc. Miro Kovač te zamjenica ministra vanjskih i europskih poslova mr. sc. Zdravka Bušić. Na početku proslave velik broj nazočnih diplomata i drugih visokih gostiju pozdravio je predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba Smiljan Šimac, koji je održao i uvodno slovo o djelovanju Kluba u zadnjih petnaest godina.
Suradnja veterana hrvatske diplomacije i veterana Domovinskog rata
Na ovoj vrlo vrijednoj proslavi, koja je podsjećala na dobra vremena iz devedesetih godina, bilo je posebno ohrabrujuće vidjeti nazočne predstavnike hrvatskih branitelja, hrvatske generale iz doba Domovinskoga rata, generala zbora i predsjednika Hrvatskog generalskog zbora Pavla Miljavca, generala i haaškog uznika Mladena Markača te zamjenika ministra obrane i generala prof. dr. sc. Krešimira Ćosića. Svakako treba spomenuti i predstavnike stranog diplomatskog zbora u Zagrebu. Nazočni su bili i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić te poznati hrvatski povjesničari prof. dr. sc. Josip Jurčević i dr. sc. Ante Nazor. Bio je to nakon dugoga vremena prvi skup na kojem su zajedno nazočili veterani hrvatske diplomacije i veterani Domovinskoga rata.
U vrlo inspirativnom govoru predsjednica države podsjetila je na neumorno djelovanje hrvatskih diplomata u prvom sjedištu hrvatske diplomatske službe u Visokoj ulici u Zagrebu. Kao vrlo aktivna djelatnica Ministarstva vanjskih poslova u to vrijeme, gospođa Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je da su se hrvatski diplomati tada zdušno zalagali za to da dokažu pravo Hrvatske na postojanje kao države, kako bi izborili međunarodno priznanje i uspostavili mrežu diplomatskih odnosa.
Potrebno je reformirati hrvatsku diplomatsku mrežu
Predsjednica hrvatske države izjavila je da se danas pred hrvatskom diplomacijom nalaze novi izazovi. «Dok radimo na osnaživanju naše prepoznatljivosti u okvirima Europske unije i NATO saveza, moramo stvarati i njegovati nova partnerstva u svijetu», dodala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona je također skrenula pozornost i na nove izazove i sigurnosne prijetnje u svijetu što ih je donijela globalizacija.
Izuzetno je važna bila poruka hrvatske predsjednice kako je potrebno reformirati diplomatsku mrežu i popuniti neke praznine na geopolitičkoj karti svijeta. «Ne smijemo neke važne dijelove svijeta prekasno otkriti jer bi to značilo uvelike kasniti za interesima hrvatskog gospodarstva», zaključila je predsjednica Republike Hrvatske. Vrlo je ohrabrujuće djelovala predsjedničina ideja da se pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova osnuje think-tank, u kojem bi umirovljeni diplomati s golemim iskustvom mogli nastaviti davati svoj prinos hrvatskoj vanjskoj politici sa smjelim prijedlozima koji idu ispred službene politike. Osobno mislim da je to jedan od najboljih prijedloga za proširenje korištenja bogatog diplomatskog znanja i iskustva, koje je do sada, za razliku od prakse u razvijenim zemljama, bilo potpuno zanemareno, točnije postalo je mrtav kapital. Zato su se i pravile brojne pogrješke u prijašnjim godinama djelovanja hrvatske diplomacije.
Na kraju svog izlaganja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pohvalila je dosadašnji rad Hrvatskog diplomatskog kluba i svima nazočnima zaželjela sretne dolazeće blagdane, a posebno sretan i blagoslovljen Božić.
Nazočne je pozdravio i potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, koji je također podsjetio na bitnu ulogu hrvatske diplomacije tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku i u borbi za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Akademik Reiner istaknuo je veliku važnost postojanja Hrvatskog diplomatskog kluba, čiji članovi posjeduju golemo diplomatsko iskustvo, te da to iskustvo treba staviti u savjetničku funkciju.
Zdravka Bušić: «Želimo stvoriti djelotvornu, ali i lojalnu državotvornu diplomaciju»
Zamjenica ministra vanjskih i europskih poslova mr. sc. Zdravka Bušić na proslavi je govorila u svojstvu izaslanice ministra Ive Davora Stiera, koji je bio na službenom putu izvan Hrvatske. Zamjenica ministra upoznala je nazočne s novim planovima i zadaćama hrvatske diplomacije u uvjetima velikih geopolitičkih, sigurnosnih i drugih izazova u našem okruženju i diljem svijeta. Posebno je ohrabrujuća izjava zamjenice ministra vanjskih i europskih poslova kako je važno izgrađivati diplomaciju i školovati mlade diplomate, koji će, uz stručnu sposobnost, kroz neupitan osjećaj državotvornosti pokazati i lojalnost Republici Hrvatskoj. Gospođa Bušić nadalje je rekla da kao članica Europske unije Republika Hrvatska treba daleko aktivnije iskoristiti sve mogućnosti koje joj to članstvo nudi. Ipak, dodala je, da Hrvatska također mora voditi računa o vlastitim nacionalnim interesima. Posebno je upozorila na nestabilno političko ozračje u pojedinim susjednim zemljama. Takve poruke iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova nismo čuli u zadnjih petnaestak godina.
Nadajmo se da to neće biti samo retorika za javnost. Razgovori koje sam nedavno vodio u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova prvi su mi put u tri godine nakon mog umirovljenja 2013. pružili dojam kako, osim velikih izazova pred kojima se nalaze današnji čelni ljudi u Ministarstvu, kod njih postoji i snažna volja da to tijelo državne uprave ponovno postane hrvatsko, a ne neko nedefinirano, tj. polujugoslavensko i poluinternacionalno središte djelovanja protiv hrvatskih državnih interesa, kao što je to bio slučaj u vrijeme dok je na čelu Ministarstva bila Vesna Pusić. Ovdje imam potrebu naglasiti kako ovo nije službeno izvješće Hrvatskog diplomatskog kluba, nego moj osobni komentar, u kojem iznosim osobna uvjerenja.
Dobar govor Mire Kovača
Na proslavi je o parlamentarnoj demokraciji govorio bivši ministar vanjskih i europskih poslova i sadašnji predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora dr. sc. Miro Kovač. Bio je to izuzetno dobar analitički govor o velikoj neizvjesnosti u kojoj se cijeli svijet, a posebno Amerika i Europa, nalazi nakon nedavnog izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. Kovač je vrlo nedvosmisleno izjavio kako će u vrlo kratkom vremenu i u hrvatskoj javnosti doći do diskursa o tome kojim putem Hrvatska želi i treba ići kad je riječ o Europskoj uniji. Glavne će dvojbe biti o tomu hoće li Hrvatska pristati na daljnje prenošenje svojeg suvereniteta i ovlasti na EU ili će tražiti da kao samostalna država bude ravnopravan dio sadašnje europske političke i gospodarske arhitekture, koja treba ostati savez država, a ne neka nova supranacionalna zajednica. Bivši ministar vanjskih i europskih poslova u svom je izlaganju zagovarao snažniju politiku zaštite hrvatskih nacionalnih interesa.
Međutim, bio je to govor koji bi se vrlo lako moglo nazvati i predizbornim nastupom. Na temelju razgovora koje je ovih dana imao, kako je rekao, u Washingtonu i Rimu, Kovač je vrlo perceptivno zaključio da svijet ulazi u razdoblje zabrinjavajuće neizvjesnosti. Naglasio je kako će pod Trumpom glavno američko vanjskopolitičko pitanje biti odnos između Amerike i Rusije. Zasad ne postoje posve jasne naznake kako će sadašnja svjetska geopolitička neizvjesnost završiti, pa Hrvatska mora dobro pratiti razvoj svjetske situacije i štititi svoje vitalne interese, kazao je Kovač.
Držim opravdanim postaviti pitanje zašto Kovač nije tako govorio kad je bio ministar vanjskih i europskih poslova. Ovako se stječe dojam da je on neka vrsta opozije unutar vlastite stranke. Je li riječ samo o osobnom oportunizmu ili o istinskoj katarzi, vrijeme će brzo pokazati. Hoće li i o tomu promijeniti mišljenje, kao što je promijenio mišljenje o lustraciji, o kojoj je vrlo mnogo govorio prije nego što je postao ministar vanjskih i europskih poslova, a nakon toga je potpuno ušutio. Nadam se da neće.
Za mene je osobno proslava 15. obljetnice Hrvatskog diplomatskog kluba bila jedna vrsta povratka na scenu i mala rehabilitacija 36 hrvatskih veleposlanika i generalnih konzula (Tuđmanovih diplomata), koje su prema zajedničkom dogovoru 2000. godine jednim potezom pera smijenili ministar vanjskih poslova Tonino Picula, predsjednik Vlade Ivica Račan, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i predsjednik države Stjepan Mesić. Smatram kako bi bilo potrebno da sadašnje hrvatsko državno vodstvo u što skorijem vremenu barem u jednom od svojih prigodnih govora rehabilitira te hrvatske diplomate, koji, nažalost, u sve većem broju umiru u tuzi da su ih iz hrvatske diplomacije u samostalnoj hrvatskoj državi 2000. godine izbacili ne
neokomunisti i neojugoslaveni.
Izgradnja novog hrvatskog zajedništva
Nakon službenog dijela proslave 15. obljetnice Hrvatskog diplomatskog kluba nazočni su se ostali družiti na skromnoj zakuski. Bila je to još jedna prilika da se umirovljeni hrvatski diplomati, koji su odigrali veliku ulogu u razvoju hrvatske diplomacije u prvim godinama hrvatske države, ponovno nađu i porazgovaraju. Kao što se moglo i očekivati, svi su htjeli izmijeniti i pokoju riječ s bivšom kolegicom iz Ministarstva vanjskih poslova, a sada predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović i stisnuti joj ruku, posebice zadovoljni stoga što je svim djelatnicima MVP-a s početka devedesetih godina iskazala svoju osobnu zahvalu za sve što su učinili za Hrvatsku. Danas nam u Hrvatskoj treba što više tako pozitivnih skupova i susreta u kojima se ponovno izgrađuje hrvatsko zajedništvo, koje nam je i u ovim novim svjetskim okolnostima jednako važno i potrebno kao i u Domovinskom ratu početkom devedesetih godina. Međutim, za izgradnju novog hrvatskog zajedništva i sprječavanje novih sukoba u hrvatskom društvu vrlo je važno da današnje hrvatske političke elite počnu ozbiljno osluškivati što im široki slojevi građana Republike Hrvatske govore, i s čime hrvatski narod danas nije zadovoljan.
Osim hrvatskih političkih elita potpunu katarzu trebaju doživjeti i hrvatski mainstream mediji koji su danas jedna od najvećih kočnica razvoja demokratskog društva u Hrvatskoj. Posebno negativnan je utjecaj većine mainstream medija na neprihvaćanje hrvatskog identiteta od strane mladih naraštaja koje ti mediji uporno i sustavno hrane s antihrvatstvom, s jedne strane i globalizmom i materijalizmom, s druge strane. Nije stoga čudno što HTV u glavnom dnevniku, iako su njegovi snimatelji bili nazočni, nije objavio niti jednu riječ o nazočnosti i važnim diplomatskim porukama predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i ostalih visokih državnih dužnosnika na proslavi 15. obljetnice postojanja Hrvatskog diplomatskog kluba.
- sc. Antun Babić
prvi glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova 1991.- 1992. godine
HOP
