ODBOR GRAĐANA VLASNIKA ZEMLJIŠTA U OPĆINI SRESER SREDSTVIMA INFORMIRANJA U BIH I HRVATSKOJ
Diskriminacija i pritisak na državljane Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj .
Ovim putem se obraćamo sredstvima informiranja u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj i želimo da upoznamo javnost sa diskriminacijom i pritiskom na državljane Bosne i Hercegovine u mjestu Sreser, Općina Janjina. Općinski načelnik, Vlatko Mratović, koji tu dužnost neprekidno obnaša još od osnivanja Općine Janjina 1997. godine, pa se osjeća kao lokalnim gospodarem života i smrti, udružen sa lokalnim tajkunima Robertom Višticom, Miodragom Kiridžijom, Slobodanom Mratinovićem i direktorom Turističkog ureda Općine Janjina kao i Predsjedavajućim Općinskog vijeća Općine Janjina Miletom Hercegom, duži vremenski period vrše sistematski pritisak na bosanskohercegovačke vlasnike zemljišnih parcela u Sreseru, Općina Janjina. Taj pritisak se ogleda u slanju raznih inspekcija, a u posljednje vrijeme i policije, sa ciljem da se zaplaše i odustanu od svog vlasništva. S obzirom da je većina parcela veličine 200-300 m2 , izmjenama Prostornog plana minimalna površina građevinske čestice obiteljske stambene zgrade je povećana na 400 m 2 , što nam onemogućuje izgradnju objekata, te je najveći dio nas nabavio kamp prikolice. Iako je po zakonu za prijavu i boravak u kamp prikolicama nadležna isključivo turistička inspekcija, načelnik Mratović je, koristeći svoj položaj, privatne, rođačke i stranačke veze, u pritisak na vlasnike parcela uključio i policiju, tačnije, inspektora za migracije Policijske postaje Ston I. Curića, koji obilazi parcele, i kao da smo emigranti, ili ilegalni radnici u potrazi za poslom, a ne turisti kao i svi ostali, zastrašuje ljude raznim sankcijama i naplaćuje kazne kao da smo ilegalno prešli granicu i tajno boravimo na teritoriji Hrvatske. Napominjemo da smo zbog onemogućavanja prijavljivanja i boravka na našem privatnom vlasništvu koje je ustavom neprikosnovena kategorija, pokrenuli sudske tužbe protiv Ministarstva turizma i ustrajat ćemo na tome, ako bude potrebno, do Suda za ljudska prava u Strazburu. U svojoj kampanji, nastoje nas prikazati kao kliše o Bosancima (članak u Dubrovačkom vijesniku: „DRUGA STRANA LJETOVANJA“ – Janjina deložira turiste iz kamp prikolica; članak u Slobodnoj Dalmaciji: http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/dubrovnik/clanak/id/27798/kucice-kontejneri-su-nagrdilesreser-i-drace; prilog HRT 1: http://vijesti.hrt.hr/329724/zona-sumraka-na-peljescu-u-kojoj-vladabezakonje): mi smo primitivni pa vršimo nuždu gdje stignemo, svi smo neobrazovani i glasno puštamo narodnjačku muziku, ne prijavljujemo se u Turistički biro, ne pravimo nikakav promet u trgovinama osim hljeba, paradajza i pašteta, i vrhunac laži i ironije, izdajemo naše kamp prikolice turistima. Ni jednom Bosancu, ali i poštenom Hrvatu, ne treba objašnjavati da su, u odnosu na standard koji imaju, Bosanci jedni od najgalantnijih i rastrošnijih gostiju, a laž o izdavanju kamp prikolica zaslužuje poseban komentar, jer, prije svega niko, osim naravno vlasnika, nije zainteresovan za boravak u tim uslovima, a ako to zaista i jeste tako, onda neka objelodane podatke o licima koja se bave tim poslovima (ako ih imaju), i neka snose posljedice kao i svi ostali koji nepropisno izdaju smještajne kapacitete. U prilogu vam dostavljamo dokumentaciju o korespodenciji, prijavama i tužbama nekih naših članova u kojima možete pronaći sve argumente i činjenice protiv nas i za nas. Naše komišije koji su hrvatske (iz Mostara, Živinica i dr.), ali i bošnjačke nacionalnosti-kod kojih je načelnik Mratović redovno na ćevapima i pivu, nemaju nikakve probleme ni sa rušenjima objekata, ni sa prijavljivanjem u Turistički ured, ni sa prepadanjem policijskim patrolama i raznim inspekcijama. Klasičan primjer korupcije i selektivnog pristupa. Stalno smo pružali inicijative i signale prema Općini Janjina da se nađe rješenje koje bi omogućilo da sve strane budu zadovoljne, ali što je najvažnije, rješenja koja su u skladu sa propisima i ljudskim pravima. Na žalost, osim stalnih uznemiravanja od strane Općine Janjina, na razumijevanje nismo naišli. Mi smo vlasnici tih parcela od prije rata i ne možemo ih samo tako prepustiti lokalnim tajkunima u bescijenje.
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Savska cesta 39 10.000 Zagreb N/r ministra, gosp. Vlaho Orepic
PISMO VLAHI OREPIĆU EMIRA RAŠĆIĆA
file:///C:/Users/Admin/Downloads/Migracijski%20inspektor%20-%20prijava%20Emir%20Raščić.pdf
Predmet: Prijava zloupotrebe sluzbene duznosti i diskriminacije
Postovani ministre, Prije svega, zelim vam cestitati na preuzetoj funkciji, dobro zdravlje i uspjesan rad. Na zalost, ovim putem zelim da vam prijavim i zloupotrebu sluzbene duznosti koju je pocinio migracijski inspektor I. Curie, sluzbenik Policijske uprave Dubrovacko-Neretvanske, Policijska postaja Ston. Dana 04.08.2016. godine, uz prisustvo patrole saobraeajne policije, u jutarnjim satima (dok sam sa porodicom jos spavao), usli su na privatni posjed u vlasnistvu mog punca, Hazima Husiea, Opeina Sreser, bez pokazivanja bilo kakvog dokumenta/naloga o pretresu/pregledu i izdali mi Prekrsajni nalog koji sam na lieu mjesta morao platiti, u suprotnom mi je prijeeeno privodenjem prekrsajnom sudiji u Dubrovnik. ,Kriv” sam jer sam prekrsio clanak 147. Zakona o strancima. Pokusao sam da objasnim migracijskom inspektoru da, ja i moja porodica, nismo nikakvi emigranti, da je punac vlasnik zemljista i dvije kamp prikolice od prije rata, te da svake godine redovno ljetujemo na tom istom mjestu, prijavljujemo se i plaeamo boravisnu pristojbu. Rekao sam mu da sene krijemo i ne bjezimo od bilo koga, niti imamo razloga, jer ne krsimo nikakav zakon, vee naprotiv, zakon se krsi na nama, jer je opeinski nacelnik Vlatko Mratovie, ujedno i predsjednik Turisticke zajednice Janjina, okacio na javnom mjestu obavjestenje o zabrani prijavljivanja u kamp prikolice. Nije pomoglo ni to sto sam im pokazao i potvrdu od poste o predavanju zahtjeva za prijavu Turistickom uredu u Sreseru i ocekivao turistickog inspektora, s obzirom da je inspekcijski nadzor u iskljucivoj nadleznosti turisticke inspekcije, jer je Clankom 45. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano da ukoliko u provedbi inspekcijskog nadzora turisticki inspektor utvrdi da osoba kampira na zemljistu u privatnom vlasnistvu, usmenim rjesenjem u zapisniku , koje ee izreei vlasniku kamp-kueice, kamp-prikolice i druge kamp-opreme iii njegovom predstavniku, zabranit ee na rok od 60 dana kampiranje i u svrhu kampiranja postavljanje kamp-opreme na tom zemljistu. Akt turistickog inspektora mi je bio neophodan, kako bih pokrenuo sudski spor i na jedini ispravan nacin, putem suda, rijesio pitanje prijavljivanja i boravka u kamp prikolicama. Rekao sam i njemu i policajcima iz saobraeajne patrole (nismo napravili ni saobraeajni ni bilo kakav drugi prekrsaj) da krse nasa ljudska prava, te da nas na nacin kako je izveden pregled, plase i zastrasuju , jer su moja supruga i keerka prezivjele sok i nisu smjele ni da se pomaljaju iz prikolice. lnspektor I. Curie i policajci su mi odgovorili da oni samo vrse svoj redovni i rutinski posao, i nisu mi znali odgovoriti na pitanje, ako je to tako, i ako im niko nije prijavio moj dolazak, kako su znali da sam uopste tu, s obzirom da je lokacija zabacena od centralne ulice. Rekao sam da sam postupio u skladu sa Clankom 147, stavak (1), jer smo se prijavili u propisanom roku , kao i svih godina do tada, da sam ispunio svrhu odredbe Zakona, a to je da sam prijavio sve osobe na prostornu jedinicu koja ima svoju katastarsku adresu poznatu Turistickom uredu i pokazao potvrdu o slanju zahtjeva Turistickom uredu za prijavu boravisne pristojbe, putem poste. lnspektor Curie mi je rekao da prijava putem poste nije zakonita i da ne vrijedi nista. Odgovorio sam mu da on prejuducira moj podneseni zahtjev za prijavu boravisne pristojbe, jer jos nisam dobio nikakav odgovor od Turistickog ureda Sreser. Pdnovio sam mu, da nije u njegovoj nadleznosti da to ocjenjuje, vee u isljucivoj nadleznosti turisticke inspekcije jer je Glankom 22. stavak (1) Zakona o boravisnoj pristojbi propisano: “lnspekcijski nadzor nad obracunom, naplatom i uplatom boravisne pristojbe, te prijavom i odjavom boravka turista obavlja nadlezna inspekcija Ministarstva financija.” Napominjem da je Prekrsajni nalog i naplaeivanje kazne izvrsio jedan od policajaca, a ne inspektor Curie, te da mi je onemogueeno da dajem bilo kakve primjedbe, jer se ne radi o izjavi. Pored toga, inspektor Curie me je svjesno doveo u pravnu zabludu , jer mi je, nakon mojih protivljenja da potpisem nalog, rekao da ee me onda u toj slucaju privesti (kao kakvog kriminalca) u PP Ston da dam izjavu (gdje mi ne garantuje koliko eu se zadrzati, jer je bio drzavni dan (Dan pobjede u operaciji Oluja), a poslije toga kod prekrsajnog sudije u Dubrovnik, gdje eu svakako morati da platim kaznu. Na moj upit, da li eu imati moguenost zalbe na urucenu kaznu , odgovorio mi je da hoeu, samo da potpisem. Kada sam tog istog dana otisao kod odvjetnika kako bih se zalio i podnio tuzbu, objasnio mi je da nisam smio potpisivati Prekrsajni nalog, te da nijedan sud neee uzeti u obzir zalbu, jer sam na taj nacin ,priznao krivicu”, takoder mi je objasnio da me u Policijskoj postaji, ne bi smjeli zadrzavati jer nisam pocinio nikakvo krivicno djelo, i da prekrsajni nalog i plaeanje kazne nisam morao potpisivati ni kod prekrsajnog sudije u Dubrovniku, jer i u tom slucaju imam pravo zalbe. S obzirom da na vasoj web stranici stoje postavljene nadleznosti Sluzbe za nezakonite migracije, kojima je propisano da: ,Prati i analizira stanje u vezi s nezakonitim migracijama i strancima; prati, koordinira, nadzire i usmjerava provedbu mjera i radnji za suzbijanje nezakonitih migracija i nezakonitog rada stranaca propisanih zakonom i drugim propisima; provodi i nadzire provedbu medunarodnih ugovora, zakonskih i drugih propisa, inicira njihove izmjene iii dopune te sudjeluje u njihovoj izradi; suraduje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, drugim tijelima javne vlasti, medunarodnim, nevladinim i drugim organizacijama, kao i s nadleznim tijelima stranih drzava, a u vezi s praeenjem stanja i suzbijanjem nezakonitih migracija, nezakonitog rada stranaca, trgovine ljudima i krijumcarenja osoba; usmjerava i nadzire rad policijskih uprava i postaja, pruza im strucnu pomoe te se izravno ukljucuje u rjesavanje najslozenijih slucajeva; organizira i provodi strucnu izobrazbu policijskih sluzbenika u okviru svog djelokruga; vodi zbirke podataka i razmjenjuje podatke u okviru svog djelokruga.” smatram da je inspektor Curie izvrsio ozbiljnu zloupotrebu sluzbene duznosti, kako bi zastrasio vlasnike kamp prikolica da dolaze i borave u njima i trazim od vas da moje navode objektivno ispitate, jer za ovo imate svjedoke koji su bili prisutni na lieu mjesta: dva policajca, moju suprugu i keerku i brata moje supruge (kojeg nije kaznio samo zato sto nisu prosla dva dana od prelaska granice). Sve ovo ukazuje na to da je inspektor Curie u funkciji kampanje koju vode lokalni tajkuni (Vistica Robet, Kiridzija Miodrag, Slobodan Mratinovie), u sprezi sa opeinskim nacelnikom Mratovieem, protiv vlasnika zemljisnih parcela, iskljucivo Bosanaca, jer im hrvatski gradani (i HR, i BiH), koji su vlasnici zemljista i kamp kueica, ne predstavljaju problem (u prilogu dostavljam kamp kueicu ispred koje je auto hrvatskih tablica, nekoliko metara od nacelnikove kuee u centru naselja Drace, koju sam licno slikao, kao i slike sa Google maps). S obzirom da sam i materijalno i dusevno povrijeden, molim vas da mi zahtjev rijesite u skladu sa upravnim postupkom sa poukom o pravnom lijeku, iz razloga sto je PP Ston, mojim susjedima iz Sresera, dostavila akt (u prilogu), koji nije u skladu sa zakonom (nema elemente rjesenja: dispozitiv, obrazlozenje, pouku o pravnom lijeku, kako bih, eventualno, mogao nastaviti zastitu svojih prava.
ODGOVOR MEDIJIMA GRAĐANA BIH
DUBROVAČKI VIJESNIK N/R UREDNIKA
file:///C:/Users/Admin/Downloads/DUBROVACKI%20VIJESNIK%20-%20na%C5%A1%20odgovor%20(1).pdf
Poštovani, Dana 23.05.2015. godine, u vašoj novini ste objavili članak pod naslovom „DRUGA STRANA LJETOVANJA“ – Janjina deložira turiste iz kamp prikolica. Prije svega, želimo da vam se zahvalimo što ste ovom problemu posvetili pažnju i dali prostor u vašoj novini. S obzirom da ste u priči posvetili pažnju, uglavnom, samo jednoj strani, na ovaj način želimo da vam iznesemo i drugu stranu medalje, kako ih u vašem tekstu nazvaše „ekipe bliže moru“.
Placeve smo kupili davno prije zadnjeg rata, i u to vrijeme smo svi bili državljani iste zemlje. Dakle, tada nismo bili strani državljani i turisti. Sada smo još uvijek, ne turisti, već vlasnici koji borave na svom privatnom vlasništvu. Da smo u to doba znali da će se desiti rat, vjerovatno bi malo ko od nas kupio ove placeve. Međutim, činjenica je da je u to doba, u Sreseru bilo svega par ribarskih kućica. Prvi na čitavom Pelješcu je bio Bosanac, veterinar dr. Maglajlija. On je prvi sagradio kuću na maloj plaži u Sreseru. Poslije njega, sve veći broj Bosanaca kupuje placeve i oživljava čitav potez od Drača do Sresera. Tako se kompletne ulice, u internoj komunikaciji uobičajenoj u Sreseru, nazivaju Sarajevska i Tuzlanska, prema vlasnicima iz Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući našoj inicijativi, kompletna infrastruktura se ili popravlja (putevi), ili uspostavlja kompletno nova (javna rasvjeta).
Samo zahvaljujući našoj inicijativi i novčanom samodoprinosu, prije rata je izgrađen vodovod u Sreseru. Ironično, ali najviše otpora toj akciji dali su mještani, koji su nevoljko davali novac, pod izgovorom da im i nije toliko potreban vodovod jer imaju čatrnje. Tada, a uglavnom i sada, kada nije bilo ni Čeha, ni Poljaka, ni Slovaka, jedini kupci u lokalnim prodavnicama i jedini posjetioci skromnih smještajnih sreserskih kapaciteta, bili su Bosanci. Tada nikome nismo smetali. Tada se nikome nisu gadile naše pare.
Ni prodavcima parcela, ni mještanima, a bogami ni općinarima. Doduše, tada Općina Janjina nije bili veća od manje mjesne zajednice. Nikakvu pomoć ni uslove Općina nije omogućavala, niti je imala kapaciteta. Kao zahvalnost procvatu Sresera, doživjeli smo da nam pred sami rat, nova vlast, sruši sve što smo mogli graditi u to doba, a mogli smo samo čatrnje i septičke jame. Dobro ste pročitali – septičke jame. Ni u to doba nikad niko nije vršio nuždu po grmlju, kako su vam to „dobronamjerni“ sugovornici iz članka rekli.
Ratno ludilo je bilo i prošlo, pa smo to i shvatili baš kao opće, privremeno ludilo i nismo zamjerali. Poslije rata, neki od nas su se vratli, ali više od pola nas nije nikada. Ostali su rasuti po svijetu i ostavili zapuštene i zarasle parcele. Kako nikada sa starosjediocima Sresera nismo imali problema, nikome ništa nije smetalo, sve dok se nije pojavio „simpatični bračni par Vištica“.
Sagradili su objekat bukvalno na moru. Općinskom načelniku to nije predstavljalo nikakvo kršenje i zadiranje u zakonom zaštićenu obalu. Objekat je izgrađen prije donošenja Prostornog plana uređenja Općine Janjina. Pitajte općinskog načelnika Vlatka Mratovića kako je dobio građevinsku dozvolu bez definisanog Prostornog plana. Slika Robertovog objekta iz nacrta Prostornog plana Općine Janjina (primijetite koliko je blizu vodovodne pumpe i morskog cjevovoda) Međutim, Robert Vištica nije dobar samo sa općinskim načelnikom. Oni koji ga bliže poznaju, kažu da mu je tadašnja Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Marina Matulović Dropulić (inače optužena i osumnjičena za brojne malverzacije i pronevjeru 50 miliona kuna) bliži rod Roberta Vištice, tako da ne čudi njegovo bezbrižno građenje iznad vode. To mu nije bilo dosta, te je, uz podršku načelnika Mratovića i moćne tetke-ministrice Dropulić, izdejstvovao dolazak građevinskih inspektora iz Zagreba koji su donijeli rješenja o rušenju, uglavnom trotoara i septičkih jama, kao i jednu kuću našeg sugrađana iz Tuzle. Srušeni su samo objekti Bošnjaka i Srba, dok naši sugrađani Hrvati nisu imali tih problema. Ako ne vjerujete, provjerite spisak i imena srušenih vlasnika u Općini Janjina. Radove na objektu Roberta Vištice uglavnom su izvodili radnici iz Bosne, naravno na divlje. O kakvom se karakteru čovjeka radi, ilustruje činjenica da mu je najviše radova izvodio prvi komšija iz kamp prikolice, izvjesni Kemo iz bosanskog grada Visoko. Na kraju radova, kada je trebao da ga isplati, elitni biznismen Robert Vištica, zove inspekciju, koja kažnjava Kemu i zabranjuje mu na određeni period ulazak u Hrvatsku. Pored toga, zbog Robertovih pritisaka, prodaje pracelu koja se nalazi preko puta Robertove. Od tada, niko od vlasnika koji se nalaze uz Roberta (uglavnom iz Visokog) ne dolazi na svoja imanja. Ali duša simpatičnog Roberta Vištice opet nije bila zadovoljna. On želi da se širi. Nastavlja gradnju objekta, ovaj put skoro pa bukvalno na vodovodu.
Ni ovaj put općinski načelnik ne vidi nikakav problem i izdaje građevinsku dozvolu, dok parcele drugih (BH državljana), udaljene više stotina metara ne mogu da uđu u građevinsku zonu zbog „zaštite vodovoda“. Slika – Google Earth, novi objekat tik do postrojenja i cjevovoda, podvodnog i kopnenog Ono što je posebno vrijeđajuće iz vašeg članaka je stereotip o primitivnim i prljavim Bosancima, koji spavaju sa poskocima, stršljenima i glodarima, a koji ste tako olako preuzeli zdravo za gotovo od Roberta Vištice, ali što je još gore i od općinskog načelnika Mratovića koji bi trebao da vrši svoju dužnost nepristrasno i profesionalno. Na kraju krajeva, on je i naš načelnik, svidjelo se to njemu ili ne, jer smo i mi vlasnici imovine na njegovoj Općini. Ispadosmo primitivci koji vrše nuždu po grmlju. Za vašu informaciju, u BiH ljudi također žive u skladu sa svim standardima civiliziranog i modernog svijeta, tako da taj kućni odgoj održavamo koliko možemo i na zaista negostoljubivom sreserskom terenu. Ako bi iko trebao da se žali na vršenje nužde po grmlju, to smo onda mi, jer niko ne voli govno pod nosom. Međutim, vrli Vištica i načelnik Mratović, nisu ni jednog momenta spomenuli da za elitni turizam treba nešto i ulaganja u elementarne uslove.
Tako da u Sreseru nema ni tuševa, ni klozeta. Ti što vrše nuždu su posjetioci Male plaže, kojima je mrsko da idu do svojih apartmana, pa skoknu do najbližeg grma. Ko kaže da među njima nema i Robertovih gostiju. Općinski načelnik Mratović, umjesto da stvara uslove i uređuje stanje na terenu, koristi silu pozicije i vlasti za račun pojedinaca. Pozivamo ga da pokaže „državničku“ mudrost i profesionalnost, te da nam omogući priključke na infrastrukturu (koje smo većinom platili prije rata), donese propis o uređenju placa sa neophodnim uslovima boravka u smislu ograđivanja placa, izgradnje legalnih septičkih jama, pristupa parceli i dr., na osnovu kojih bi stekao uslove i za dodatne prihode za općinski Budžet. Pozivanje na Zakon o ugostiteljstvu i Zakon o građevinskoj inspekciji je nezakonito, što ćemo dokazati i pred sudom, ako bude potrebno, ali i zatražiti pomoć za zaštitu naših prava od Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
ODBOR GRAĐANA IZ BIH SA IMOVINOM NA PODRUČJU OPĆINE JANJINA
HOP
