Neka nova nacionalizacija na Trgovačkom sudu u Zagrebu? Ili tek samo sudski postupak kojim bi se trebao pozabaviti USKOK?
Obveza je bila svim blokiranim pravnim osobama da u roku propisanim tim zakonom, dostave FINI zahtjeve radi pokretanja postupka predstečajne nagodbe. Tzv. „veliki poduzetnici“, bolje rečno „veliki prevaranti i veliki dužnici“ angažirali su skupe odvjetničke urede, uključili cijelu mašineriju u postupak oprosta dugova, dok su im glavni investitori i ulagači u njihovo propalo poslovanje offshore kompanije koje su oni sami osnovali i u njih prelili kapital iz propalih tvrtki!??
Do 1. siječnja 2016. godine u državni proračun uplaćeno je svega 470.637.622kuna. Valja naglasiti da ukupno prijavljene obveze u predstečajnim nagodbama iznose 81,9 milijardi kuna, dok iznos obaveza za prihvaćene nagodbe iznosi svega 45,7 milijardi kuna.
“Velikima” oprostili po više stotina milijuna kuna, “male” dotukli i otimaju im imovinu malverzacijama
Problem je nastao kad je neki od malih poduzetnika ili obrtnika, tek djelomično pravno educiran, i bez velike i moćne odvjetničke elite pokrenuo takav postupak. Naročito je problem izrazito velik ako takvu nagodbu prijavi pravna osoba – koja je bila jamac nekoj drugoj pravnoj osobi, obzirom da Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obveznim odnosima, Stečajni zakon, i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi štite vjerovnika ali jamca ne.
Drugim riječima, ako ste nekoj tvrtki jamčili svojom imovinom za dug u banci, odobrenom predstečajnom nagodbom glavnom dužniku će oprostiti 60% dugovanja a možda i više, osloboditi će mu se imovina kojom opet može raspolagati, ostatak dugova će mu reprogramirati, ali vaš dug kao jamcu ostaje 100% glavnica i sva kamata!
Ako je pak vaša tvrtka, podnijela prijedlog za predstečajnu nagodbu radi blokiranog računa i imovine koji je nastao zbog duga pravne osobe kojoj ste jamčili – prijedlog za predstečajnu nagodbu vam se odbija, jer vaša tvrtka nije dužnik, vaša tvrtka je zapravo vjerovnik prema dužniku koji obilato koristi prednosti predstečajne nagodbe, a vaš glas jednostavno nikom ne vrijedi – ništa.
FINA takve tvrtke i obrte kojima nije odobrena predstečajna nagodba po sili zakona šalje potom u stečaj i imovina svih onih koji nisu imali moćnu aparaturu u svoju pravnu zaštitu završava na bubnju, rasprodaje se u bescjenje, neovisno o tome kolika joj je vrijednost.
Postupak likvidacije imovine radi unovčenja na trgovačkom sudu
Drugi dio priče je brisanje društava iz sudskog registra. Svaka pravna osoba koja je brisana iz sudskog registra, ako se pokaže nakon brisanja da posjeduje imovinu ima pravo, po ovlaštenom članu društva pokrenuti postupak likvidacije u kojem postupku se imovina društva unovčava radi namirenja vjerovnika (ako ih ima). Ostatak imovine, nakon zaključenog postupka likvidacije, pripada članu društva kao jedinom osnivaču-vlasniku.
Tako propisuje Zakon o trgovačkom društvu i Zakon o sudskom registru.
A što kad se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu ne vodi obična likvidacija, već neka neobična likvidacija?
Da pojasnimo, obična likvidacija trebala bi proceduralno biti provedena onako kako to propisuje Zakon o trgovačkim društvima koji u čl. 114. st.1) propisuje „Likvidaciju provode svi članovi društva kao likvidatori, ako odlukom članova ili društvenim ugovorom nije određeno da je provedu pojedini članovi ili druge osobe.”
2) “Na prijedlog neke od tih osoba (osoba iz st. 1) likvidatore može imenovati sud na čijem je području sjedište društva. Sud može imenovati likvidatorima osobe koje nisu članovi društva. Sudionikom u imenovanju likvidatora smatra se, osim članova društva i vjerovnik koji je zbog tražbine prema nekome od članova otkazao DRUŠTVENI UGOVOR.”
Člankom 116. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima propisano je da se zajedno s prijavom iz članka 111. st. 1 Zakona sudu podnosi i prijava za upis likvidatora u sudski registra. To vrijedi za svaku promjenu likvidatora ili njihovih ovlaštenja za zastupanje.
Zakon o sudskom registru propisuje: „Sva rješenja o upisu u sudski registar, uključivo i rješenje o brisanju subjekta upisa moraju se javno objaviti. U evidencijskim podacima obavezno se moraju upisati i podaci o danu objave oglasa u „Narodnim novinama“ sve dok se ne osigura programska podrška prema novom Pravilniku o načina upisa u registru (na stranicama trgovačkih sudova).”
Na Trgovačkom sudu u Zagrebu vode tajni likvidacijski postupak kojim otimaju imovinu jedinom članu društva (vlasniku)
Tvrtka D.F. bila je jamac svojom imovinom (vrijednim nekretninama) tvrtki koja je završila u stečaju. U stečajnom postupku nad glavnim dužnikom, Banka vjernovnik, ni njen stečajni upravitelj Damir Mikić nisu prijavili svoje potraživanje kao stečajni vjerovnici.
Suprotno pravilima obveznog odnosa, Banka je glavnom dužniku vrijednost založene imovine, kojom je jamčeno za kredit procjenom umanjila sa 650.000,00 kn na vrijednost od 230.000,00 kn, a potom nastavila proganjati tvrtku jamca i imovinu jamca.
Nakon saznanja da je tvrtka jamac brisana iz sudskog registra, zakonski predstavnik Banke – stečajni upravitelj Damir Mikić, iako neovlašten, obzirom da Banka nije vjerovnik brisane tvrtke, podnio je prijedlog za pokretanje likvidacije. Trgovački sud na temelju njegovog prijedloga donosi Rješenje koje ne dostavlja članu društva – osnivaču, jer navodno sud, ali ni imenovani likvidator Rajka Jagmarević nisu u mogućnoti stupiti u kontakt sa članom društva.
Likvidacijski postupak vodi se vanraspravno u tzv. postupku R1, dok se sam postupak nigdje u registru ne evidentira, pa tako NITKO, tko god prati stanje u sudskom registru, ne može znati niti za jednu promjenu koja je načinjena, kao niti za jednu sudsku odluku.
Drugim riječima – cijeli postupak vodi se potpuno tajno.
Likvidatorica Rajka Jagmarević, imenovana sudskim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu po sutkinji Maji Hilje, ne samo da nije stupila u kontakt sa članom društva kako bi utvrdila ima li društvo D.F. imovinu, ni kakve su mu i kolike obaveze prema eventualnim vjerovnicima, koliko je od obaveza plaćeno, ili su možda plaćene, već nije ni podnijela financijsko izvješće propisano zakonom, dok je procjena nekretnine koja se nalazi u spisu – KRIVOTVORENA.
Da je procjena nekretnine krivotvorena potvrdio je sam sudski vještak Bernard Mahečić, čiji potpis i pečat se nalazi otisnut na procjeni uloženoj u spis, a koji je pismeno potvrdio članu društva (bivšem direktoru i vlasniku društva) da NIKAD nije radio procjenu za navedenu nekretninu.
Likvidatorica Rajka Jagmarević objavila je, kako to zakon propisuje, tri oglasa na koji su se trebali javiti vjerovnici društva. Od vjerovnika tražbinu su prijavili VIP i Ministarstvo financija, u sveukupnom iznosu zajedno sa kamatama cca 60.000,00 kn (od čega su oba potraživanja u zastari).
Imovina društva je 9.960.000,00 kn, obaveze iznose 60.000,00 kn, a likvidatorica je predala izvješće da društvo nema dovoljno imovine za pokriće obveza i predlaže stečaj??!!!
S jedne strane dakle obaveze od cca 60.000,00 kn, s druge strane imovina društva u likvidaciji iznosi 9.960.000,00 kn. Međutim, član društva je, nakon što je uspio ipak načiniti uvid u spis doživio šok, likvidatorica Rajka Jagmarević, dostavila je Izvješće Trgovačkom sudu u Zagrebu, sutkinji Maji Hilje, navodeći u istom da „trgovačko društvo nema dovoljno imovine za pokriće potraživanja vjerovnika“ te predlaže stečaj.
Treba svakako naglasiti da je razlika između postupka likvidacije radi unovčenja imovine i postupka stečaja ogromna.
U prvom postupku likvidaciju provodi isključivo član društva, odnosno neka druga osoba imenovana od strane suda, ali u dogovoru i po nalogu člana društva, dok se otvaranjem stečajnog postupka član društva i vlasnik „izbacuju iz igre“ a sve odluke i upravljanje vrijednom imovinom, odnosno rasprodaju za sitniš, vrši stečajni upravitelj za što dobiva i bogatu nagradu iz državnog proračuna.
Stoga je Rajka Jagmarević sud izvijestila da trgovačko društvo u kojem je imenovana za likvidatora, a o čemu nigdje u sudskom registru nema nikakve informacije, niti je bilo tko za isto mogao znati, nema dovoljno imovine i da ona predlaže otvoriti stečaj, iako zapravo uopće nije niti imala saznanja kakvu i koliko vrijednu imovinu to društvo ima, jer nije sa članom društva niti kontaktirala……..
I nakon kontakta sa likvidatoricom i sa sudom, jedinog člana društva onemogućuje se u njegovim zakonskim pravima
Neposredno po saznanju o kakvim tajnim postupcima i nezakonitim igricama se radi, član društva i jedini osnivač društva dostavio je u spis Prokazni popis imovine i dokaze o imovini društva, te prijedlog za opoziv likvidatorice Rajke Jagmarević, što sutkinja, ali i predsjednica toga suda u potpunosti ignoriraju, iako su dužni, prema Zakonu o trgovačkim društvima prijedlog člana društva uvažiti.
Jedini odgovor koji je pristigao sa Trgovačkog suda, a koji je dan na prigovor člana društva, jest, da se ne radi o običnoj likvidaciji. Da se radi o neobičnoj likvidaciji, to je jasno svima, čak i onima potpuno neukima. Radi se o sasvim neobičnoj likvidaciji!!
Međutim, nitko od ovlaštenih osoba sa tog suda nije dao odgovor kako je moguće da je sud prihvatio prijedlog neovlaštene osobe za pokretanje likvidacijskog postupka i na temelju istog donio Rješenje, i da je cijeli postupak likvidacije proveden bez znanja i bez sudjelovanja člana društva i jedinog osnivača (vlasnika društva).
Uz sve to, nitko od ovlaštenih osoba sa suda nije dao odgovor, kako je moguće provoditi likvidaciju nekog društva, bez da jedan dio suda zna što radi njegov drugi dio, i da, posebno u ovom slučaju, sudski registar nema pojma o niti jednom postupku koji se vodi na tom istom sudu, niti o istom ima ikakve evidencije, a radi čega prijeti neposredna opasnost da član društva, kojem po zakonu imovina društva pripada nakon što su podmireni svi vjerovnici, ostane doslovno bez cjelokupne imovine, točnije bez svih 9.960.000 kn. Iz svega proizlazi da dijelovi suda između sebe uopće ne kominiciraju, ali zato likvidatorica, stečajni upravitelj Banke koji nije vjerovnik toga društva i sutkinja, izgleda sasvim dobro komuniciraju.
Sud može, na temelju zakona, u svakom trenutku na prijedlog ovlaštene osobe razriješiti dužnosti imenovanog likvidatora i imenovati drugog. U ovom slučaju ovlaštena osoba za stavljanje takvog prijedloga je član društva i jedini osnivač….
Međutim, pitanje je, obzirom na dosadašnje provedene tajne postupke, i obzirom da su na sudu prešutjeli krivotvorenu procjenu, ali i druge malverzacije u spisu, hoće li sud uopće donijeti odluku kako to zakon propisuje?
Uz sve to, članu društva osporili su pravo žalbe, uz navode da je zakasnio sa žalbom, a rješenje nikad nije ni dobio…… niti je o postupku koji se vodi na bilo koji način obaviješten….
Neka nova nacionalizacija na Trgovačkom sudu u Zagrebu? Ili tek samo sudski postupak kojim bi se trebao pozabaviti USKOK?
NADA LANDEKA
HOP