Andrej Plenković se susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, nakon čega su se šefovi Vlada obaju država obratili javnosti. Pritom su i Merkel i Plenković posebno istakli izvrsne bilateralne odnose dvaju zemalja. Plenković je rekao da u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata s njemačkim državljanstvom ili bez njega, a Merkel vidi Hrvate koji žive i rade u Njemačkoj kao svojevrsni most i garanciju izvrsnih odnosa dvaju zemalja. Njemačka je među prvima priznala samostalnost mlade hrvatske države, te je podržala ulazak Hrvatske u NATO savez 2009. godine, dodala je Merkel.
“Hrvatski premijer Plenković se zauzima za razvoj čitavog zapadnog Balkana”, nastavila je Merkel: “intenzivno smo razgovarali o Bosni i Hercegovini te kako možemo zajednički poduprijeti tu zemlju na njezinom putu u EU. Odgovorno pristupamo razvoju svih zemalja zapadnog Balkana, zbog čega smo 2014. godine i pokrenuli proces niza konferencija o zapadnom Balkanu.” Plenković je dodao da se Hrvatska zalaže za ulazak BiH u EU i NATO koje treba uključiti sva tri konstitutivna naroda BiH. Plenković se osvrnuo na zajedničku europsku politiku što se tiče migracijske krize, ali i Rusije te da su razgovarali o svim tim pitanjima i s obzirom na referendum u Nizozemskoj, kao i o sporazumu o pridruživanju Ukrajine EU. Obje zemlje (Hrvatska i Njemačka) podržavaju stav Europske komisije, kojeg će u četvrtak zajedno poduprijeti.
Njemačka i Hrvatska dijele iste političke stavove što se tiče konflikta u Ukrajini, kao i migracijske politike, istakla je Angela Merkel.
Merkel je istakla da postoji čak 380 poduzeća koja su upisana u njemačko-hrvatsku gospodarsku komoru, te da upravo te tvrtke značajno doprinose gospodarstvu obaju zemalja. Samo u Hrvatskoj te tvrtke osiguravaju 80.000 radnih mjesta, što čini ukupno 10% zaposlenih u privatnom sektoru. Plenković je potvrdio da je Njemačka hrvatski najveći partner na tržištu i u gospodarstvu. Pored velikih njemačkih investicija u Hrvatskoj, između ostalog su i DAX-koncerni utemeljili brojne kćeri-tvrtke njemačkih poduzeća u Hrvatskoj. Nijemaca ima brojčano najviše kao turista koji posjećuju Hrvatsku – čak dva milijuna turista godišnje su Nijemci. 2015. godine je broj njemačkih turista porastao za čak 6,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Na posebno pitanje o primanju BiH i Srbije u EU članstvo, Plenković je rekao da će nastaviti dosadašnju politiku hrvatske podrške ulasku BiH u EU te da se nada da će pristupni preduvjeti i poglavlja za ulazak Srbije u EU biti riješeni za vrijeme njegovog mandata. Dodao je da će inzistirati na rješavanju otvorenih pitanja u svezi Srbije, a koja postoje još od Miloševićeve agresije na Hrvatsku: pronalazak nestalih u minulom ratu, poštivanje prava i zaštita manjina jednako u obje zemlje (Hrvatska i Srbija), odgovornost za kaznene postupke koji su pokrenuti zbog ratnih zločina te da se treba osigurati sigurnost hrvatskim veteranima i ustanoviti nadležnost sudova za počinjene ratne zločine. Hrvatski premijer dakle nije govorio o srpskoj agresiji na Hrvatsku, nego o Miloševićevoj, što odgovara srpskim političarima koji do dana današnjeg nisu preuzeli odgovornost za počinjeni genocid u prošlom ratu nad hrvatskim, odnosno nesrpskim narodima. Plenković se oslanja na njemačku i europsku pomoć u rješavanju preduvjeta koje bi Srbija trebala ispuniti, dok Angela Merkel jasno ističe da je to prvenstveno stvar bilateralnih pregovora između Hrvatske i Srbije, dok će Njemačka i dalje raditi na tome da se pregovori nastave u okviru konferencija za zapadni Balkan, koje su započele 2014. godine. Što se tiče hrvatske politike prema izbjeglicama, Plenković je izrazio spremnost suradnje u EU okvirima te osiguranja vanjskih granica EU, kao i rješavanje problema zajedničkom europskom politikom, a Merkel je pohvalila spremnost Hrvatske da primi 1.523 izbjeglica od ukupno 160.000 izbjeglica.
HOP
