Krajem 2016. godine FINA je objavila statističke podatke iz kojih je vidljivo da je u Hrvatskoj blokirano više od 330.000 građana. Istina, to je doista šokantan podatak za zemlju u kojoj je sad već manje od četiri milijuna stanovnika. Vrlo jednostavnom računicom, da se izračunati da 330.000 blokiranih građana socijalno i egzistencijalno ugrožava sasvim sigurno živote više od milijun ljudi, obzirom da je svaki od blokiranih nečiji suprug, majka, otac, baka, djed. Obitelji moraju skrbiti o đacima, studentima, roditeljima…. a računi su im blokirani…..
Prvo i osnovno u 2017. godini Vlada RH morala bi donijeti odluku o provedbi REVIZIJE blokiranih računa
Zašto?
Zato jer je više od dvije trećine ovršenih računima građana, koji su blokirani od strane FINE, ovršeno neosnovano i nezakonito. Dokaz tome su i pravomoćne sudske presude protiv organizatora velike pljačke hrvatskih građana protiv kojih je posljednja pravomoćna presuda donešena u rujnu 2016. godine, te je zahvaljujući pravomoćnim presudama kojima je dokazano počinjenje kaznenog djela građanima moguće vratiti otetu imovinu i deblokirati računa. Javnost i mediji o ovome šute, što je više nego sramotno, jer je građanima bitan svaki dan, a prolaze mjeseci u prikrivanju prave istine –
NAD GRAĐANIMA REPUBLIKE HRVATSKE POČINJEN JE NEVIĐENI ZLOČIN
Paušalnom kontrolom naziva tvrtki koje su označene u presudama Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: K-US-16/16, KOV-US-36/14, KOV-US-52/14, K-US-36/15, , KOV US-35/14, K-US-22/16, KOV-US-38/14 vidljivo je da više od dvije trećine tih tvrtki ili brisano iz sudskog registra, ili su u stečaju.
Zakonom je propisano da se u korist nepostojeće (brisane) tvrtke ne može provoditi ovrha, točnije, ista se mora obustaviti. Isto tako, u slučaju da je nad nekom tvrtkom pokrenut stečajni postupak, ovrha se prekida do okončanja stečajnog postupka. Jesu li se stečajni upravitelji tih kriminalnih tvrtki, registriranih samo za obavljanje lihvarskih djelatnosti putem nelegalnih kreditnih ureda, i jednog trenutka posramili što se u korist tih tvrtki u stečaju kojima oni upravljaju, još uvijek ovršuju građani – za koje je pravomoćnim presudama dokazano da su PREVARENI I OPLJAČKANI?
Koliko u takvom postupanju FINE ima zakonitosti i koliko pravde?
Svaki laik bi mogao slobodno tvrditi da nema niti zakonitosti niti pravde, i bio bi potpuno u pravu. Naime, zakonom je propisano DA NITKO NE MOŽE ZADRŽATI IMOVINSKU KORIST STEČENU KAZNENIM DJELOM. Na temelju istog tog zakona, Županijski sud u Zagrebu pravomoćno je osudio organizatore i provoditelje pljačke građana, lihvare iz tzv. kreditnih ureda. U presudama su detaljno navedene tvrtke koje su sudjelovale u počinjenju kaznenih djela na način da je dio tih tvrtki glumilo “kreditne urede”, dio je obavljalo aktivnosti naplate potraživanja i novac se slijevao na njihove račune……
Koga bi sad oštećeni građani trebali tužiti, kada tvrtke na čije račune se slijeva njihov novac više ne postoje, a svoja prava mogu ostvariti samo u parničnom postupku?
Najmanje što su u USKOK-u mogli učiniti, je da njihovi tužitelji traže od suda da u kaznenom postupku donese odluku kojom bi se naložilo da se računi građana na temelju pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu deblokiraju, a oteta imovina da im se vrati u vlasništvo. Sud i USKOK to su propustili učiniti, pa je pred oštećenicima kreditnih ureda opet jedan težak i dugotrajan put, ali i trošak. A oni novca već ionako nemaju, sve su im lihvari oteli, a država im je sama pomogla da postanu još siromašniji, i to apsolutnom neučinkovitošću u pogledu kontrole lihvarskih aktivnosti i provedbe ovrha u FINI i putem sudova.
Podsjetimo se!
Alex Loxley, Marko Romanič, Andreja Škalić, Emir Isaković, Ivanka Bina, Enis Almašta, Rajana Jambres, Dario Pleskalt, Zvjezdan Malenica, Dario Mitrović, Marijo Kožar, Andro Kumarić, Sandra Brundić, Nikola Đukić, Igor Matušić, Adin Handžić, Zoran Obradović, Ivana Ćurić, Kristijan Kowalsky i Nino Bevc u cilju sklapanja što većeg broja ugovora pod lihvarskim uvjetima i tako pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana Republike Hrvatske, povezali su se u zajedničko djelovanje s podijeljenjim ulogama prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nesrazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovaran povrat zajma na način da su u pisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno veći od iznosa stvarno danog zajma te su ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih, a ne stvarno isplaćenih iznosa, a i ugovarane su novčane kazne za odstupanja od dogovorene dinamike povrata zajma, uz osiguranje povrata zajma polaganjem bjanko zadužnica, čekova ili zalaganjem ili prijenosom vlasništva nekretnina ili vozila veće vrijednosti od stvarno danih zajmova, u koju svrhu su radi prikrivanja stvarne naravi pravnog posla koristili osnovana trgovačka društva: Afel d.o.o, Afinitet d.o.o., Adiuovo Admitto d.o.o., Agmen d.o.o., Algidus d.o.o., Amasis d.o.o., Apex alba d.o.o., Apcisa d.o.o., Ari 9000 d.o.o., Aristotel d.o.o., Asortiman d.o.o, BCA planiranje d.o.o, Bijeli galeb d.o.o., BPB stil d.o.o, Calisto otpremništvo d.o.o, Carlos nekretnine d.o.o., Celerus cursor d.o.o., Calestin savjetovanja d.o.o, CIR-1 d.o.o, Crvena planeta d.o.o, Custos laboris d.o.o., Custos operis d.o.o., Demonostro d.o.o., Diaz nekretnine d.o.o., Dinamira Zagreb d.o.o., Divus promet d.o.o., Divus usluge d.o.o., Docilis d.o.o, Donativum d.o.o., Dinamika Zagreb d.o.o., Ekonomska analiza d.o.o., Ekstenzija d.o.o., Ekvivalent d.o.o., Emolumentum d.o.o., Enamo d.o.o., Eocen d.o.o, Euterpa factoring d.o.o, Finad d.o.o., Fraktalna mreža d.o.o., Gallo nekretnine d.o.o., Goldinvest international d.o.o., Hiperform d.o.o., HZ-sistem d.o.o., IAP Siscia d.o.o., Instanter d.o.o., Invokacija d.o.o., Irving nekretnine d.o.o., Ispred d.o.o., Izuzetak d.o.o., Jang nekretnine d.o.o., Kaligrafija d.o.o., Kaligrafija d.o.o. Rijeka, Kaligrafija d.o.o. Zagreb, Korak naprijed d.o.o., Kronos bonum d.o.o., Lenunculus d.o.o., Licentia d.o.o., Linija razvoja d.o.o., Logaritam Međunarodni centar dobara d.o.o., MG usluge d.o.o., Modro nebo d.o.o., Morski leut d.o.o., Mundus maximus d.o.o., Napredak poslovanja d.o.o., Nebesko carstvo d.o.o., Nova karaka d.o.o., Nova razina d.o.o., Novi poslovni modeli d.o.o., Obsidijan d.o.o., Obsidijan factoring d.o.o., OMH razvitak d.o.o., Optimus artis d.o.o., Opticaj d.o.o., Panda nekretnine d.o.o., Paronim d.o.o., Pelikan sigurnost d.o.o., Performansa d.o.o., Plasma sistemi d.o.o., Plava svjetlost d.o.o., Plavi grom d.o.o., Plenus vita d.o.o., Pogled gore d.o.o., Polivalentnost d.o.o, Pollux promet d.o.o., Poslovne staze d.o.o., Primorje otprema d.o.o., Proveho d.o.o., Pulenat d.o.o., Pun pogodak d.o.o., S.A.S. Slavonski audiovizualni sustavi d.o.o., Sedma sreća d.o.o., Serpas panorama d.o.o, Serpas d.o.o., Silur d.o.o., Sto zlatnika d.o.o., Stratosfera d.o.o., Svojstvo uspjeha d.o.o., Sudor d.o.o., Tehnologija i razvoj d.o.o., Tetraedar d.o.o., Tigris d.o.o., Tramontana nautika d.o.o., Ulterius mens d.o.o., Usavršavanje d.o.o, Usluge axia d.o.o., Zagreb, Usluge axia d.o.o. Zadar, Usluge Axia d.o.o., Vele – plan d.o.o., Vesta velvet d.o.o., Zapadni način d.o.o., Zapata usluge d.o.o., Zelena moć d.o.o., Zeleni tim d.o.o., Zlatni Start d.o.o., Životni pomak d.o.o. i poslovnice označene kao „kreditni uredi“ koje su u okviru plana koji su osmislili Alex Loxley, Marko Romanič i Andreja Škalić određivali uvjete pod kojima je nuđeno sklapanje ugovora o zajmu koji su bili osigurani voilima te su odobravali sklapanje istih i manjih zajmova koji nisu bili osigurani sredstvima osiguranja.
Poslovi članova zločinačke organizacije bili su podijeljeni pa je tako Emir Isaković pronalazio lokacije za djelovanje „kreditnih ureda“ i opremao ih, te neposredno dostavljao novac u uredi i preuzimao novac i dokumentaciju iz njih, tranferirao novac prema zajedničkom planu i dogovoru, a kasnije su mu se u istim poslovima priključili i Igor Matušić, Nino Bevc.
Ivanka Bina je do sredine 2011 godine organizirala i nadzirala djelovanje osoba iz kreditnih ureda te drugih osoba koje su obavljale sklapanje ugovora i naplatu zajmova, vršila je edukaciju tih osoba, odobravala sklapanje pojedinih zajmova na male iznose, a kasnije su njezin posao preuzeli Zvjezdan Malenica i Mario Kožar.
Enis Almašta, Rajana Jambres, Dario Pleskalt, Zvjezdan Malenica, Dario Mitrović, Mario Kožar, Andro Kumarić i Sandra Brundić nudili su građanima sklapanje ugovora o zajmu čiji je povrat bio osiguravan nekretninama ili osobnim vozilima zajmoprimaca, sačinjavali su tekstove ugovora o zajmu i dogovarali sa zajmoprimcima njihovo potpisivanje te predavali strakama novac na ime zajma sklopljenog pod lihvarskim uvjetima.
Nakon što bi stranke/dužnici došli u nemogućnost plaćanja uslijed lihvarskih uvjeta, Nikola Đukić, Igor Matušić, Adin Handžić, Zoran Obradović i Nino Bevc od dužnika bi zahtijevali sklapanje daljnjih novih ugovora (reprograme postojećih) koji su glasili na puno veće iznose, bez stvarnog daljnjeg davanja novca u iznosima navedenim u ugovorima, uz osiguranje povrata dodatnom imovinom, a sve kako bi stvorili što veći iznos duga, na što su zajmoprimci pristajali, u strahu, zbog prijetnje aktiviranja već nesrazmjerno ugovorenih sredstava osiguranja, bez obzira na iznos prethodno uplaćenog (vraćenog) duga.
Ivana Ćurić vodila je cjelokupno evidentiranje svih tijekova novca, a Kristijan Kowalsky poduzimao je sve potrebne radnje radi osnivanja trgovačkih društava, te kao punomoćnik raspolagao sredstvima na računima tih trgovačkih društava koja su u ugovorima navedena kao zajmodavci. Njegove poslove je u lipnju 2011 godine preuzeo Dario Pleskalt.
Na opisani način osuđeni članovi zločinačke organizacije su oštetili najmanje 660 zajmoprimaca (iako je stvarni broj oštećenika puno veći), od kojih su, na ime povrata zajmova sklopljenih pod lihvarskim uvjetima pribavili korist od najmanje 91.350.523,48 kuna.
Gotovo svi osuđeni priznali su počinjenje kaznenog djela, nagodili se sa tužiteljstvom, te su dobili kazne zatvora od 10 mjeseci do godine dana, koja im je zamijenjena RADOM ZA OPĆE DOBRO na način da se 1 (jedan) dan zatvora zamjenjuje sa 2 sata rada.
Iz presude je vidljivo da je Emir Isaković organizirao i vodio zločinačko udruženje, te znajući za cilj zločinačko udruženja i njegove kriminalne aktivnosti u sastavu takvog udruženja iskorištavajući nuždu i lakomislenost druge osobe primio od nje, ili s njom ugovorio za drugoga imovinsku korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on dao, učinio, ili se obvezao dati ili učiniti i bavio se opisanom djelatnošću od čega je pribavio znatnu imovinsku korist, počinjenjem kaznenog djela u okviru zločinačkog udruženja.
Zanimljivo je da o presudama K-US-16/16, KOV-US-36/14, KOV-US-52/14, K-US-36/15, , KOV US-35/14, K-US-22/16, KOV-US-38/14 nitko o medijima nije izvještavao, pa oštećenici uopće nisu znali da su presude donešene. Iako je svojevremeno u medijima najvaljivao kako se za saslušanje oštećenika priprema velika dvorana kako bi svi mogli u nju stati radi ispitivanja, Županijski sud u Zagrebu uopće nije saslušavao oštećenike, a nakon donošenja presude, iste nisu upućene oštećenicima. O razočaranju oštećenika u ovom kaznenom postupku već smo pisali. Osim što su oštećenici razočarani samim sudskim postupkom, još više su razočarani činjenicom da su zločinci „kažnjeni“, a da su računi i imovina građana i nadalje blokirani.
Posljednja presuda sastoji se od 369 stranica pa ćemo u kontinuitetu izvještavati oštećenike o sadržaju iste kako bi na najbolji mogući način mogli zaštititi svoja prava.
Što oštećenici kreditnih ureda moraju učiniti da bi vratili svoju imovinu i deblokirali račune?
Svi oštećenici trebaju u parničnim postupcima koje vode, ukazati sucu na postojanje pravomoćne presude o počinjenju kaznenog djela (dostaviti u spis), te na taj način ubrzati postupak o proglašenju ništetnim ugovora o kreditu i svih drugih provedenih radnji , pa i proglašenje ništetnim bjanko zadužnice (većinom od 500.000 i 1.000.000 kn) kojima su blokirali račune građanima potpuno neosnovano. S druge strane, ukoliko je tvrtka u čiju korist se provodi blokada, brisana iz sudskog registra, iz sudskog registra treba pribaviti Izvadak iz sudskog registra, te dostaviti sudu da ta tvrtka više ne postoji, kako bi se odmah deblokirali računi. Ako su tvrtke koje provode blokadu računa u stečaju, mogu se obratiti stečajnom upravitelju koji je zadužen za provedbu stečaja, i obavijestiti ga o postojanju pravomoćne presude te ga podneskom, službeno, zamoliti da povuče zadužnicu i da se ovrha obustavi.
NAJVAŽNIJI DIJELOVI JEDNE OD PRAVOMOĆNIH PRESUDA IZ KAZNENOG POSTUPKA
Ovdje vam objavljujemo dijelove pravomoćne presude sa Županijskog suda u Zagrebu. Kako se presuda sastoji uglavnom od imena oštećenika i iznosa za koje su oštećeni, ovdje objavljujemo samo one dijelove u kojima sud opisuje kazneno djelo i donosi presudu. U narednom periodu potruditi ćemo se objaviti svih 369 stranica u PDF obliku kako bi svi podaci bili dostupni svim oštećenicima. Podsjećamo, da kao žrtva kaznenog djela imate pravo na naknadu od države, o čemu smo pisali u tekstu ispod.
PRESUDA PROTIV ORGANIZATORA I SUDIONIKA ZLOČINAČKE ORGANIZACIJE KOJA JE LIHVARENJEM I NEZAKONITIM ZAJMOVIMA I KREDITIMA, GLUMEĆI “KREDITNE UREDE” U KOJIMA JE ISPLAĆIVALA NOVAC NA RUKE, OPLJAČKALA GRAĐANE HRVATSKE I OTELA IM IMOVINU: