Prateći tijek novca od prijeratnog vremena do danas vidljivo je da se uglavnom, uvijek koristi isti sistem, ili bolje rečeno, novac se vrti u krug.
Novac pokraden u Hrvatskoj iz državnih fondova – Fonda za razvoj, Fonda za privatizaciju, Fonda za razvoj i zapošljavanje, raznih državnih agencija, ali i iz prije državnih a sada privatnih tvrtki u velikim je količinama prosljeđivan na račune u Europi i Americi. Novac je završio na računim offshore kompanija koje su se posljednjih nekoliko godina kao spasitelji pojavili u Hrvatskoj i spašavaju posrnulo tržište nekretnina, devastirane tvornice koje se „ulaganjima“ pretvaraju u skupocjene hotele, zgrade, a vrijedna zemljišta u golf igrališta i slične atrakcije modernog doba.
Banke su davale kredite uz visoku kamatnu stopu, i vrlo rigorozno se ponašale prema svojim klijentima, pa oni koji nisu bili te sreće da su pravovremeno uspjeli pospremiti veće količine novca na račune u stranim zemljama, našli su se na udaru banaka, a njihove nekretnine na bubnju. Ovrhe su uzele maha, svakodnevno se na dražbama prodaju skupocjene nekretnine koje hrvatskim novcem kupuju „investitori“ iz inozemstva, propadaju tvornice koje spašavaju bogati investitori hrvatskog porijekla, ili pak offshore kompanije iza kojih u 99% slučajeva stoji neko domaće ime i hrvatski novac.
Posljednji događaji koji su zainteresirali širu javnost su aktivnosti trgovačkog društva B2 kapital d.o.o. koje je pri Trgovačkom sudu u Zagrebu registrirano 2013. godine. Kao osnivači toga društva, te 2013. godine u sudskom registru navedeni su B2 HOLDING AS Ltd., Norveška, Bronnoysund, OIB: 27261773783. Direktor društva je bio poznati Ilija Plavčić iz Austrije, Wiener Neudorf koji se navodi kao odgovorna osoba u više europskih financijskih društava. Te 2013. godine B2kapital d.o.o. starta sa 500.000 kn temeljnog kapitala, 27. studenog 2015. godine temeljni kapital povećava se uplatom u novcu sa iznosa od 12.780.000,00 kn na iznos od 250.000.000,00 kn. 
Tvrtka B2kapital d.o.o. od čijeg imena Hrvati imaju noćne more i upadaju u depresiju naplaćuje potraživanja, vrši otkup potraživanja od bankarskih i drugih institucija, i kako piše na njenim internetskim stranicama nudi “norveški model pružanja cjelovitih financijskih usluga u naplati i upravljanju potraživanjima“. Od banaka su kupili nekoliko tisuća loših kredita, a među njima i hipotekarnih. To je praksa banaka koja se u RH koristi već 5-6 godina, pojasnio je bivši direktor Plančić, i sve vodeće banke na taj način sređuju svoju bilancu i oslobađaju obavezne rezerve pri NBH.
Osim trgovačkog društva za poslovne usluge – B2 KAPITAL d.o.o. osnovali su i trgovačko društvo B2 REAL ESTATE d.o.o. za poslovanje nekretninama i usluge, i B2 PORTFOLIO d.o.o. za usluge pa tako pokrivaju gotovo sva područja koja su povezana sa financijama i nekretninama. U sva tri društva odgovorna osoba ili član Nadzornog odbora je Tanja Miljanić Presečki koja je karijeru započela u trgovačkom društvu ALTERNATIVE INVEST d.o.o. za upravljanje investicijskim fondovima osnivača Tomislava Marinca koji obnaša ili je obnašao funkcije u brojnim povezanim društvima: J&T banka d.d – član nadzornog odbora do 2014. godine, CENTAR BANKA dioničko društvo u stečaju -zamjenik predsjednika nadzornog odbora do 2013 godine kada je dao ostavku na tu funkciju a čije poslovanje je opterećeno brojnim neriješenim aferama., prije toga je u Centar banci obavljao funkciju predsjednika uprave i zamjenika predsjednika uprave. Njegovo ime povezano je i sa Interinvest d.o.o. za upravljanje investicijskim fondovima u kojem je bio direktor a koje društvo je 20016. godine brisano iz sudskog registra a osnivač je i društva CAMAO d.o.o. za savjetovanje u vezi s poslovanjem, i na kraju osnivač je još uvijek aktivnog društva ALTERNATIVE INVEST d.o.o. u kojem je Tanja Miljanić Presečki predsjednica Nadzornog odbora. Član Uprave B2kapital d.o.o. od 2015. godine je uz Tanju Miljanić Presečki i Igor Androšević.
Prije godinu i pol dana šuškalo se da će Norvežani koji su bili osnivači B2kapital d.o.o. kupiti Tesla banku te će tako na mala vrata ući na financijsko tržište jer bi im Tesla banka omogućila licencu za financijsko poslovanje no taj posao je propao, a kao vlasnici B2kapital d.o.o. od 2015. godine pojavljuju se Nizozemci?! Točnije tvrtka ULTIMO NETHERLANDS B.V., iz Amsterdama.
Model otkupa duga svodi se na to da od banaka otkupe potraživanja uz pristojan popust, a onda oni potražuju taj dug od dužnika.
“B2kapital d.o.o.” otkupljuje dospjela potraživanja od banaka, te ugovorom o cesiji postaje novi vjerovnik, o čemu banka obavještava dužnika. Pristanak dužnika nije obvezan, ni potreban. Banka se rješava loših, nenaplativih kredita. Što se naplate tiče, koristimo iste mehanizme koje koristi i banka, odnosno ako ne ide drukčije, naplaćujemo se sudskim putem – izjavio je bivši direktor Ilija Plavčić.
Registrirani su za financijsko poslovanje, a nema ih u registru HANFE ni Ministarstva financija
I B2kapital d.o.o. poput sličnih tvrtki za otkup potraživanja i za financijsko poslovanje, registrirani između ostalog za otkup potraživanja, odnosno za financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa, dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), otkup potraživanja s regresom ili bez njega (engl. factoring), usluge vezane uz poslove kreditiranja: prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu, nije naveden kao ovlaštena tvrtka za financijsko poslovanje na stranicama Ministarstva financija, nije navedena na HANFINIM stranicama u registru ovlaštenih tvrtki za obavljanje forfeitinga i factoringa, niti se nalazi na stranici HNB-a, pa se iz svega može zaključiti da tvrtka sa 250.000.000,00 kn temeljnog kapitala nema nikakvog nadzora nad svojim financijskim poslovanjem?
Zapravo, jako je čudno da je upravo u vrijeme kada su u Hrvatskoj iz sudskog registra po ad hoc sistemu brisane brojne tvrtke koje su neovlašteno naplaćivale od građana nepostojeći dug, za koji se novac i danas ne zna gdje je završio, na tržištu se pojavi nova tvrtka, registrirana za gotovo identične djelatnosti, koja opet krši odredbe Zakona o kreditnim institucijama, i preko čijih računa kola novac bez nadzora ovlaštenih institucija.
Zakon o kreditnim institucijama vrlo precizno opisuje na koji način se neko društvo ili institucije može registrirati za obavljanje financijskog poslovanja, točnije, mora imati dozvolu od strane HANFE ili HNB-a.
Zakonom o kreditnim instuticijama, u čl. 2, opisano je što je to kreditna institucija:
(1) Kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a čija je djelatnost:
– primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun ili
– izdavanje sredstva plaćanja u obliku elektroničkog novca (u nastavku teksta: institucija za elektronički novac).
(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, osnovati kao: banka, štedna banka, stambena štedionica ili institucija za elektronički novac.
Člankom 3. Zakona o kreditnim institucijama opisano je tko može u Republici Hrvatskoj obavljati financijsko poslovanje i nazivati se „kreditnom institucijom“.
(1) Riječi »kreditna institucija« i »banka« ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke, može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo:
1) pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad kao banka,
2) kreditna institucija koja pruža usluge na temelju članka 83. ili 87. ovoga Zakona,
3) kreditna institucija iz članka 85. ovoga Zakona,
4) članica grupe kreditnih institucija i
5) predstavništvo kreditne institucije iz države članice ili treće države za obavljanje poslova na području Republike Hrvatske.
Iznimno od stavka 1. članka 3. Zakona o kreditnim institucijama, kreditna institucija iz druge države članice može u Republici Hrvatskoj upotrebljavati isti naziv tvrtke kojim se koristi u matičnoj državi članici. Kada u Republici Hrvatskoj posluje kreditna institucija s istim ili sličnim nazivom, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kreditne institucije iz druge države članice da se naziv tvrtke dopuni radi razlikovanja.
Zakon o kreditnim institucijama opisane su i djelatnosti koje mogu obavljati kreditne institucije odnosno banka, štedna banka, stambena štedionica, točnije, precizirano je pod kojim uvjetima se institucije koje obavljaju financijsko poslovanje mogu upisati u sudski registar nekog trgovačkog suda kao „kreditne institucije.“
(1) U smislu Zakona o kreditnim institucijama, osnovne financijske usluge su:
1) primanje depozita ili drugih povratnih sredstava,
2) odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting),
3) otkup potraživanja s regresom ili bez njega (engl. factoring),
4) financijski najam (engl. leasing),
5) izdavanje garancija ili drugih jamstava,
6) trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, financijskim ročnicama i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima,
7) usluge platnog prometa u zemlji i s inozemstvom u skladu s posebnim zakonima,
8) usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
9) izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem usluga u smislu točke 7. ovoga stavka,
10) iznajmljivanje sefova,
11) posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu,
12) sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala,
13) upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim,
14) poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala,
15) savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima i
16) investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 15. ovoga stavka.
Na razmišljanje navodi i činjenica da je upravo u studenom 2015. godine (vrijeme aktivnog gašenja stotinjak tvrtki preko kojih su tzv. kreditni uredi naplaćivali potraživanja za nezakonito plasirane kredite) tvrtka B2 kapital povećala temeljni kapital za stotine milijuna kuna. I to sve bez nadzora Ministarstva financija i HANFE??!!
Reklo bi se, Hrvatska je idealno mjesto za ogromnu perilicu novca, u koju su se sjatili kriminalci iz cijelog svijeta, pootvarali tvrtke za kreditno i financijsko poslovanje, obavljaju financijsko poslovanje bez ikakvih nadzora i kontrole, i uz sve to, uspješno mimoilaze propise i zakone, a što je inače, za sve druge poduzetnike kobno, ukoliko ne posluju po zakonu.
Nada Landeka
HOP
