SRPSKA BAJKA
NA JASLAMA HRVATSKOG DRŽAVNOG PRORAČUNA
Početak ove priče prenosimo Vam kroz komentar sa foruma www.krajinaforce.com
„Jedan moj poznanik, koji je 1991. izbjegao iz Zagreba, gdje je posjedovao dvosobni stan, ovako je rezonirao: Za četveročlanu porodicu dobit će u najam zamjenski stan od 65 kvadrata. Izračunao je da će mu za otkup trebati oko 32 500 eura, a prodati će ga za najmanje duplo više. Pošto nema svojih para, pronaći će kupca koji će ga, uz mali popust, kreditirati za nekoliko dana dok ne sredi papirologiju o otkupu, nakon čega će se s ostatkom od prodajne cijene, od najmanje 30-ak tisuća eura, vratiti u Srbiju, gdje će za te novce sagraditi kuću za svoju porodicu. U međuvremenu živi i u Inđiji u iznajmljenom stanu, i u Zagrebu, gdje također plaća najam državi od 2,70 kuna po kvadratu, plus komunalije.“
Jadranka Kosor, nametnuta i nikada voljom Hrvatskog naroda izabrana predsjednica Vlade RH, na zatvorenom dijelu Sjednice Vlade 3.ožujka.2011. godine, ispisuje jednu od najmračnijih stranica Hrvatske povijesti koja za cilj ima financijsko i ekonomsko slamanje Hrvatske države. Naime, Jadranka Kosor ali i većina danas uzornih HDZ-ovih dužnosnika kako bi održala svoju vlast, protivno svim nacionalnim interesima i dobrobiti Hrvatskog naroda, ucjenu za potporu manjinskih zastupnika SDSS-a plaćaju donošenjem „Odluke o stambenom zbrinjavanju povratnika, bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi“.
HDZ DONOSI ODLUKU, KOJOM NA TROŠAK I TERET DRŽAVNOG PRORAČUNA KUPUJE STANOVE I POTOM IH UZ SIMBOLIČNI OTKUP „POKLONJANJU“ SRPSKIM GRAĐANIMA KOJI SU SAMOVOLJNO NAPUŠTALI HRVATSKU 1991 GODINE NEZADOVOLJNI TADAŠNJOM „USTAŠKOM“ VLASTI!
Jadranka Kosor i danas amnezirani dužnosnici HDZ-a, time su ostvarili prvi korak i poticajnu ideju najvećeg propagatora velikosrpskih ideja i razaratelja Hrvatskog bića, Milorada Pupovca kako financijski dotući omraženu im tvorevinu zvanu Republika Hrvatska, a u isto vrijeme u što većem broju nelojalnim Srbima, uglavnom izbjeglim pripadnicima JNA i kasnije vojske Jugoslavije, osigurati naplatu „stanarskih prava“ na teret i štetu Hrvatskih građana i Hrvatskog državnog proračuna.
Da bismo građanima Hrvatske pobliže objasnili pojam dobivanja i gubitka „stanarskog prava“ moramo se vratiti u bližu Hrvatsku povijest. U razdoblje SFRJ, gdje je većina stanova bila pod režimom “društveno vlasništvo“. Stanove su gradila državna poduzeća ili drugi društveni organi i poduzeća, a za dodjelu svojim zaposlenicima koji su time postajali “nositelji stanarskog prava” ali ne i vlasnici. Kako se nije radilo o osobnom vlasništvu već o poklonu države ili državnih poduzeća, stanarska prava mogla su biti otkazana iz Zakonom određenih razloga od kojih je najznačajniji bio propust nositelja stanarskog prava da fizički ne koriste svoj stan za vlastite stambene potrebe u neprestanom trajanju od najmanje šest mjeseci bez opravdanih razloga.
Što se dogodilo 1991 godine? Većina tada „lojalnih“ građana RH, nadajući se brzom porazu „Ustaških snaga“ kao i većina pripadnika JNA, pakiraju svoje stvari i odlazi u Srbiju da zaštite svoje „porodice“ od mogućih ratnih djelovanja, a veliki dio njih odlaskom u SRJ ponovno se stavlja u službu i funkciju agresora na Hrvatsku i Hrvatski narod, nadajući se pobjedi i svom brzom povratku. Kako je razlog njihovog odlazaka bio inspiriran nelojalnošću državi u kojoj su živjeli, a društvene stanove su napuštali bez opravdanih razloga izgubili su svoje stanarsko pravo.
Započetu mračnu rabotu HDZ-a, gubitkom vlasti na izborima u prosincu 2011. godine, nastavljaju perjanice velikosrpskih ideja u obliku antifašističkih platformi i udruga uz svesrdnu pomoć tadašnje vladajuće koalicije SDP-a, HNS-a i SDSS-a .
Za tu svrhu osim lažnih insinuacija i izjava od strane ministara u Vladi Zorana Milanovića da su to direktive od strane EU, vidljiv je i poseban tretman prema Srbima o kojem Hrvatski građani mogu samo sanjati.
– osniva se i zasebni ured naziva „Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje“ koji je u bivšoj Vladi vodila visoko rangirana članica SDSS-a i bivša čuvarica Kninskog zatvora Mirela Stanić Popović.
– povećava se stambena površina po članovima obitelji (stanovi sa +10 na +20m2, a obiteljske kuće sa +20 na +30m2). Što to znači najbolje znaju Hrvatski građani koji su prošli obnovu svojih domova.
– predviđen je dodatni popust od 1,5 % za svaku godinu provedenu kao izbjeglica, prognanik ili povratnik te kredit do maksimalno 20 godina i kamatom od 4% godišnje.
I dok mladi napuštaju Hrvatsku ne nalazeći smisao života u svojoj Domovini, u pljačku i uništavanje svake nade u bolje sutra Hrvatskom narodu uključuju se Srpsko Narodno Vijeće (za tu namjenu obilato financirano od strane Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje od već prozvane članice SDSS-a Mirele Stanić Popović), udruga „Veritas“ Save Štrbca iz Beograda, Humanitarni centar za integraciju i toleranciju iz Novog Sada, srpske Novosti, Komesarijat za izbeglice Republike Srbije te niz antifašističkih i prosrpskih udruga diljem Hrvatske. Cjelokupnu srpsku promidžbu potiče i podržava HAVC i Hrvatska agencija za elektroničke medije, obilato financirajući serijale u produkciji „Fade Ina“ i „Zagreb filma“ pod koproducentskom palicom Vinka Brešana
http://www.portalnovosti.com/video-povratak-izvinite-gospodine-ali-to-je-moj-stan
Iako je Vlada Zorana Milanovića i njegovi prosrpski partneri Hrvatskom narodu prezentirala jednu stranu priče, činjenična situacija je bitno drukčija. Europa za one koji su samovoljno napustili svoje stanove i time izgubili stanarska prava ne tereti Države nasljednice za njihovo zbrinjavanje. Najbolji primjer tome je presuda Europskog suda za ljudska prava, gdje se stanoviti Đokić (pripadnik JNA a kasnije i VJ) sudio protiv BIH i gdje je Sud odbacio njegovu tužbu za povratak stana obrazlažući da njegov slučaj ne podliježe pravnoj definiciji „izbjeglice“ te da je svojim služenje u snagama VJ 1992-1995. godine, pokazalo njegovu nelojalnost Bosni i Hercegovini. U konačnici presude, EU sud za ljudska prava se očitava: „Sud smatra da u ovoj žalbi ne postoje naznake u predmetnom spisu da su domaće vlasti bile pristrane niti da su postupci inače bili nepravični i proizvoljni. Stoga je ova žalba očito neosnovana u smislu članka 35. stavak 3. Konvencije i mora biti odbijena u skladu s člankom 35. stavak 4. Konvencije.“
Potvrdu da se radi o poklonu RH, nalazimo i u tadašnjoj izjavi prve „dame“ SDP-a i tadašnje potpredsjednice Vlade RH Željke Antunović gdje ista kazuje: „Država ima samo moralnu obavezu prema ovim kategorijama stambeno nezbrinutih hrvatskih građana, a pribavljanje stambene pomoći u ovom kontekstu čin je dobre volje.“
Usprkos svim gore navedenim činjenicama tadašnja prosrpski nastrojena Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem u suradnji sa svojim ideološkim partnerima, nameće „nositelje stanarskog prava“ u dugogodišnji proračunski trošak RH koji gospodarski i ekonomski uništava Hrvatski narod i Državu.
Kao pokazatelj hrvatskim građanima, koliko takva „ekshibicija“ i poklon košta našu Državu, možemo uzeti službenu izjavu iz 2013. godine, tadašnjeg načelnika sektora za stambeno zbrinjavanje DUOSZA Ivice Preskara, koji navodi: „Regionalni stambeni program, nastavak je nacionalnog programa Hrvatske u koji je već uloženo više od šest (6) milijardi eura sa čime je zbrinuto 3.540 „porodica“.
Kako se broj korisnika „stanarskog prava“ po izjavama „ovlaštenog“ glasnogovornika bivše Vlade Zorana Milanovića Save Štrbca kreće oko 75.900 osoba, nije teško uvidjeti da će u godinama koje dolaze troškovi nastali po tim osnovama, Hrvatski državni proračun, a time i njegove građane, svake godine koštati desetke milijardi kuna za zbrinjavanje onih koji su pokazali svoju nelojalnost, sa opravdanom pretpostavkom da je veći dio njih aktivno sudjelovao u agresiji na tu istu Državu.
Dok Hrvatskom zavlađuje sve veća pustoš jer nam mladi, većinom visoko obrazovani ljudi odlaze u inozemstvo onemogućeni započeti život u svojoj Domovini, dok nam se amnezirani HDZ-ovci smijulje iz Saborskih klupa, program stambenog i nažalost novčanog zbrinjavanja Srbijanaca kojima je oduzeto stanarsko pravo, nastavlja se i stvara nesagledivu štetu Hrvatskim građanima i Hrvatskom državnom proračunu.
Politika „uzmi Hrvatskom narodu i daj Srbinu“ ujedno je i kraj ove žalosne priče nad kojom bi se trebao zamisliti svaki Hrvatski građanin koji strahuje nad blokadom svoje imovine ili čije dijete napušta Hrvatsku u nemogućnosti pronalaska egzistencije u svojoj krvlju natopljenoj Domovini.
Autori i potpisnici u ime
HVR ČUVARI DOMOVINE:
- Mario Maks Slaviček
- Renato Šelj 3. Guido Hornik
Odluka o stambenom zbrinjavanju povratnika – bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 10. i članka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. ožujka 2011. godine donijela
ODLUKU
O STAMBENOM ZBRINJAVANJU POVRATNIKA-BIVŠIH NOSITELJA STANARSKOG PRAVA IZVAN PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
I.
Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti za ostvarivanje stambenog zbrinjavanja povratnika – bivših nositelja stanarskog prava koji nisu vlasnici kuće ili stana ili ih nisu prodali, darovali ili na bilo koji način otuđili, odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na području Republike Hrvatske, koje je izvan područja posebne državne skrbi.
II.
Sukladno točki I. ove Odluke stambeno će se zbrinuti povratnici – bivši nositelji stanarskog prava koji se žele vratiti i trajno živjeti u Republici Hrvatskoj, bez obzira da li se nalaze izvan ili u Republici Hrvatskoj, i to pod uvjetom da nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske ili na području država nastalih raspadom bivše SFRJ ili drugim državama u kojima borave, ili da iste nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine, odnosno da nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.
Sukladno ovoj Odluci stambeno se zbrinjavaju povratnici – bivši nositelji stanarskog prava i članovi njihovih obitelji koji s njima žive u zajedničkom kućanstvu.
III.
Stambeno zbrinjavanje provest će se na način da će se povratnicima osigurati pravo na najam stana u državnom vlasništvu sukladno Zakonu o najmu stanova (»Narodne novine«, broj 91/96).
S korisnicima kojima je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje i osiguran stan ili kuća u državnom vlasništvu, sklapa se ugovor o najmu sa zaštićenom najamninom.
Najmoprimac može podnijeti zahtjev za kupnju stana u državnom vlasništvu sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 109/2010).
IV.
Stambeno zbrinjavanje povratnika osigurat će se u prvom redu na onim područjima Republike Hrvatske (općinama i gradovima) gdje su te osobe imale prebivalište, odnosno koristile stan u društvenom vlasništvu. Ako to nije moguće, odgovarajuće stambeno zbrinjavanje osigurat će se na drugim područjima Republike Hrvatske, u skladu s raspoloživošću useljivog stambenog prostora.
V.
Za provedbu stambenog zbrinjavanja prema ovoj Odluci zadužuje se Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
VI.
Sukladno odredbama ove Odluke, rok za podnošenje zahtjeva povratnika – bivših nositelja stanarskog prava za stambeno zbrinjavanje je 9 mjeseci od stupanja na snagu ove Odluke.
VII.
Zahtjevi podneseni po Zaključku o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima Republike Hrvatske, koja su izvan područja posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 100/2003, 179/2004 i 79/2005) završit će se po odredbama toga Zaključka.
Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage Zaključak o načinu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kuće ili stana, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu (bivši nositelji stanarskog prava) na područjima Republike Hrvatske, koja su izvan područja posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 100/2003, 179/2004 i 79/2005).
VIII.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:370-01/11-01/01
Urbroj:5030105-11-1
Zagreb, 3. ožujka 2011.
Predsjednica
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (NN br. 51A)
HRVATSKI SABOR
1051
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 19. travnja 2013. godine.
Klasa: 011-01/13-01/83
Urbroj: 71-05-03/1-13-2
Zagreb, 25. travnja 2013.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Ivo Josipović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
Članak 1.
U Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08. i 57/11.) u članku 9.a stavku 4. riječi: »ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva« zamjenjuju se riječima: »čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
Članak 2.
U članku 9.b stavku 2. riječi: »do 10 m² površine za stanove odnosno do +20 m² za obiteljske kuće« zamjenjuju se riječima: »do 20 m² površine za stanove odnosno do +30 m² za obiteljske kuće«.
U stavku 4. riječi: »Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva« zamjenjuju se riječima: »Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
Članak 3.
U članku 10. stavku 1. iza riječi: »korisnik i članovi njegove obitelji« briše se točka i dodaju riječi: »koji žive u zajedničkom kućanstvu, u skladu s odredbama posebnog zakona koji uređuje odnose u obitelji:«, a riječi: »Članovi obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu u smislu ovoga Zakona smatraju se obitelj« brišu se.
U točki 2. iza riječi: »u kojima borave« dodaju se riječi: »odnosno u kojima su boravili«.
U stavku 2. točki 1. riječi: »Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva« (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)« zamjenjuju se riječima: »Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
U točki 2. riječ: »Ministarstva« zamjenjuje se riječima: »Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
U točki 4. iza riječi: »imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku« dodaju se riječi: »odnosno koja je od njega otkupljena«, a riječ: »Ministarstva« zamjenjuje se riječima: »Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
U stavcima 4. i 8. riječ: »Ministarstvo« zamjenjuje se riječima: »Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje« u odgovarajućem padežu.
Članak 4.
U članku 10.c stavku 1. riječi: »iznimno po odluci ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva« brišu se.
U stavku 3. riječi: »ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva« zamjenjuju se riječima: »čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
Članak 5.
Članak 10.d briše se.
Članak 6.
U članku 11. stavcima 1., 2. i 3. riječ: »Ministarstvom« zamjenjuje se riječima: »Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
U stavku 5. riječ: »Ministarstva« zamjenjuje se riječima: »Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama«.
U stavku 6. riječi: »Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4.« zamjenjuju se riječima: »Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na provedbu organizirane ugradnje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju«.
U stavku 7. riječi: »Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4.« zamjenjuju se riječima: »Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.«.
U stavku 8. riječi: »ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4.« zamjenjuju se riječima: »Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.«.
U stavcima 9. i 13. riječ: »Ministarstvo« zamjenjuje se riječima: »Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
U stavku 15. riječi: »dva puta odbiju ponuđenu oštećenu obiteljsku kuću ili« zamjenjuju se riječju: »odbiju«.
U stavku 18. riječi: »po nalogu Ministarstva« brišu se, a iza riječi: »u državnom vlasništvu« dodaju se riječi: »po nalogu Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na čiji prijedlog ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za stambeno zbrinjavanje«.
Članak 7.
Iza članka 11. dodaje se članak 11.a koji glasi:
»Članak 11.a
(1) Čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donosi pravilnik o najmu stambenih jedinica koje se koriste za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Kontrola stambenih jedinica iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s godišnjim planom kontrole koji donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
(3) Na temelju utvrđenih nepravilnosti tijekom provođenja kontrole Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ovlašten je otkazati ugovor o najmu.
(4) Po podnesenim zahtjevima korisnika stambenog zbrinjavanja koji se odnose na stambenu jedinicu koja im je dana u najam, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, u prvom stupnju rješavaju nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
(5) U slučaju kada korisnici najma moraju iseliti iz stambene jedinice koja im je dana u najam radi provedbe poslova upravljanja i održavanja objekata te u izvršavanju pravomoćnih odluka nadležnih sudova i upravnih tijela, na prijedlog Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju prava na odgovarajuće stambeno zbrinjavanje u prvom stupnju.«.
Članak 8.
U članku 12. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se podnijeti u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka tekuće godine uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba koji rješavaju u prvom stupnju.«.
U stavku 2. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi:
»6. potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i druge odgovarajuće dokaze o primanjima u prethodnoj godini,«.
Dosadašnja točka 6., koja postaje točka 7., mijenja se i glasi:
»7. uvjerenje nadležnog suda u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona, a potvrdu Ministarstva pravosuđa u skladu s točkama 1. i 2. navedenog stavka nadležno tijelo koje rješava po podnesenom zahtjevu pribavlja po službenoj dužnosti.«.
U stavku 4. riječi: »te za mjesto trenutnog boravka« zamjenjuju se riječima: »kao i za mjesta svih boravišta u navedenom razdoblju.«
Stavak 5. mijenja se i glasi:
»(5) Osim dokaza iz stavka 2. ovoga članka podnositelji zahtjeva obvezni su dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje iz članka 12.a stavka 2. ovoga Zakona.«
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
»(6) Dokazi o ispunjavanju uvjeta za stambeno zbrinjavanje iz stavka 2. točaka 3. do 7. i stavka 5. ovoga članka u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje ne mogu biti stariji od šest mjeseci, a nepotpuni, odnosno nepravodobni zahtjevi odbacit će se rješenjem, na koje se može izjaviti žalba.«.
Članak 9.
Članak 12.a mijenja se i glasi:
»(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, u skladu s osiguranim sredstvima u državnom proračunu i raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu, ostvaruje se u skladu s listama prioriteta koje za tekuću godinu utvrđuju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba do 30. travnja, te ih objavljuju na svojim internetskim stranicama i oglasnoj ploči.
(2) Liste prvenstva sastavljaju se od pravodobno podnesenih i potpunih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka, bodovanih u skladu s kriterijima koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske, a koji posebno uključuju stambeni status, uvjete stanovanja, prebivanje na određenom području, primanja, stručnu spremu, životnu dob, broj članova te broj djece u obitelji koja se stambeno zbrinjava, kao i statuse priznate po posebnim propisima hrvatskim braniteljima, invalidima, žrtvama nasilja u obitelji te izbjeglicama, prognanicima i povratnicima.
(3) Zahtjevi bodovani u skladu s kriterijima iz stavka 2. ovoga članka, na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, razvrstavaju se po pojedinim modelima stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a sadrže redni broj, ime i prezime podnositelja zahtjeva, broj članova obitelji i broj bodova.
(4) Smatra se da su podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka podnošenjem zahtjeva dali pristanak na objavu podataka iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Na objavljene liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka podnositelji zahtjeva imaju pravo podnošenja prigovora u roku od osam dana od dana njihove objave na internetskim stranicama i oglasnoj ploči ureda državne uprave u županijama odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, a izvršne liste moraju biti objavljene do 31. svibnja.
(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u svrhu realizacije listi prvenstva iz stavka 1. ovoga članka:
– donosi godišnji plan stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i povratnika te bivših nositelja stanarskih prava, a za druge osobe obuhvaćene stambenim zbrinjavanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz mišljenje ministarstva nadležnog za regionalni razvoj, koje je nositelj Stambenog programa za potpomognuta i demografski ugrožena područja, te odgovorno tijelo za praćenje provedbe navedenog programa,
– uredima državne uprave u županijama i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba dostavlja podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje.
(7) U slučaju zahtjeva uvrštenih na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje, podnositelj zahtjeva mora podnijeti novi zahtjev za stambeno zbrinjavanje, uz koji prilaže dokaze u skladu s člankom 12. ovoga Zakona.
(8) Za podnositelje zahtjeva koji borave u objektima organiziranog smještaja te za korisnike Regionalnog stambenog programa pravo na stambeno zbrinjavanje utvrđuje se po službenoj dužnosti, u postupku koji provode uredi državne uprave u županijama odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, prema planu zbrinjavanja koji donosi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
(9) Utvrđivanje statusa nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, uvjete i postupak stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi i izvan područja posebne državne skrbi podnositelja – bivših nositelja stanarskog prava, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
(10) Postupak i uvjete za ostvarivanje prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.«.
Članak 10.
Članak 12.b mijenja se i glasi:
»(1) U postupcima po podnesenim zahtjevima za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4., članka 10.c i članka 12.a stavaka 1. i 9. ovoga Zakona rješavaju u prvom stupnju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležni prema mjestu stambenog zbrinjavanja.
(2) U postupcima po podnesenim žalbama na rješenja iz stavka 1. ovoga članka rješava u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) U postupku provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, iz članka 12.a stavka 10. ovoga Zakona po podnesenom zahtjevu suglasnost izdaje Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na koju se u roku od osam dana može podnijeti prigovor navedenom tijelu.
(5) Tijela nadležna za rješavanje u postupcima propisanim ovim Zakonom ovlaštena su po službenoj dužnosti zatražiti podatke iz službenih evidencija drugih nadležnih tijela.
(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ustrojava i upravlja elektroničkom bazom podataka o stambenom zbrinjavanju u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(7) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje osigurava zaštitu podataka, u skladu s posebnim propisima o zaštiti podataka, te njihovu dostupnost samo uz obrazloženi zahtjev.«.
Članak 11.
U članku 13. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Iznimno od članka 9.b stavka 5. ovog Zakona korisnici koji su do 1. svibnja 2013. stambeno zbrinuti davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu ostvaruju pravo na kupnju u cijelosti čitave stambene površine obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu po cijeni koja se propisuje uredbom iz stavka 1. ovoga članka«.
U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. riječi: »ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva« zamjenjuju se riječima: »čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
Članak 12.
U članku 14. stavku 2. riječ: »Ministarstva« zamjenjuje se riječima: »Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
Stavak 4. briše se.
Članak 13.
U članku 16. stavak 2. briše se.
Članak 14.
Članak 17. briše se.
Članak 15.
U članku 19. stavcima 2. i 3. riječ: »Ministarstvo« zamjenjuje se riječima: »Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje«.
Članak 16.
Članak 27. briše se.
Članak 17.
U članku 28. stavku 1. riječ »Ministarstvo« zamjenjuje se riječima: »ministarstvo nadležno za regionalni razvoj«.
U stavku 2. riječ: »Ministarstva« zamjenjuje se riječima: »ministarstva nadležnoga za regionalni razvoj«.
U stavku 3. riječ: »Ministarstvo« zamjenjuje se riječima: »ministarstvo nadležno za regionalni razvoj.
Članak 18.
U članku 29. stavku 1. točki 1. riječi: »međunarodnog prava« zamjenjuju se riječima: »ljudskog dostojanstva«.
Članak 19.
Članak 30. briše se.
Članak 20.
Zahtjeve za stambeno zbrinjavanje podnesene prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 57/11.) o kojima nije odlučeno, a koje podnositelji zahtjeva nisu dopunili odgovarajućim dokazima prema članku 12. navedenog Zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu, uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno tijelo Grada Zagreba odbit će rješenjem.
Članak 21.
Prava podnositelja zahtjeva uvrštenih na liste prioriteta za 2013. godinu koje će tijekom 2013. godine rješavati uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba utvrđuju se u skladu s odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08. i 57/11.).
Podnositelji neriješenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje uvrštenih na liste prioriteta za 2013. godinu imaju mogućnost nadopuniti podnesene zahtjeve do 31. ožujka 2014. godine, u skladu s člankom 8. ovoga Zakona. U protivnom će podneseni zahtjev ured državne uprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba kao nepravodoban, odnosno nepotpun odbaciti rješenjem.
Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, nakon provedene revizije svih stambenih jedinica upisanih u registar stambenih jedinica namijenjenih za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, u slučajevima zatečenih korisnika stambenih jedinica uvedenih u posjed odnosne stambene jedinice na temelju valjane pravne osnove kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje, predložit će nadležnim uredima državne uprave u županijama, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba utvrđivanje prava po službenoj dužnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, radi sklapanja odgovarajućeg ugovora o najmu.
Članak 22.
Pravilnik iz članka 7. ovoga Zakona čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uredbe iz članka 9. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Provedbene propise donesene na temelju Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08. i 57/11.) čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 23.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba preuzimaju od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na rješavanje u prvom stupnju o pravu na stambeno zbrinjavanje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama preuzima od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na tehničku realizaciju nabave, obnove i izgradnje stambenih jedinica za potrebe provedbe stambenih programa, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti uredbu o unutarnjem ustrojstvu tijela iz stavka 2. ovoga članka.
Čelnici tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužni su uskladiti pravilnike o unutarnjem redu prema odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 24.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i objavi pročišćeni tekst Zakona o područjima posebne državne skrbi.
Članak 25.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. svibnja 2013.
Klasa: 022-03/13-01/65
Zagreb, 19. travnja 2013.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, v. r.
