Otkrivamo planove razvoja HEP-a od 2010-2016 godine koji se ne provode prema zadanim odrednicima

Dajemo na uvid planove razvoja HEP-a iz kojih se jasno vidi da neka planirana područja razvoja nikada nisu dovršena, za mnoga se ne zna u kojem smjeru su vođena, a na pitanja koja smo uputili upravi HEP-a do danas nisu stigli odgovori. Razvija li se HEP-a ili sustavno uništava biti će znatno jasnije kada iz uprave stignu odgovori. U projektu Tesla točno se naglašavaju smjernice zdravog puta HEP-a, a koje još uvijek ne vidi ova vlast.

Projekt Tesla - Ciljani operativni model_Projektiranje_Spin-off

U HEPovom Godišnjem izvješću za 2010-2011g piše:

U Zaključku Vlade RH, najavljena je realizacija sljedećih proizvodnih objekata:

-HE Ombla 68 MW

-hidroenergetski objekti na Savi (120 MW)

-dvije protočne hidroelektrane od po 50 MW na Dravi (Molve 1 i Molve 2)

-HES Senj II/Kosinj (412 MW)

-zamjenski blok od 500 MW na ugljen u TE Plomin

-HEP razvija projekt vjetroelektrane Krš Pađene (100 MW), čije se puštanje u rad planira 2013. godine

 

U razdoblju do 2016. godine obavit će se revitalizacije hidroelektrana Zakučac, Dubrovnik, Varaždin,Senj, Ozalj, Rijeka, Gojak, Orlovac i HE na Krki, kojima će se snaga tih hidroelektrana ukupno povećati za 157 MW.

 

Postavljaju se  pitanja:

 

1)      HE ZAKUČAC

536 MW je planirana snaga HE Zakučac nakon završetka obnove sva 4 generatora?
486 MW bila je snaga prije obnove!

Prema planu iz 2010/2011g obnova je trebala završiti do kraja 2016g.

Kakvo je trenutno stanje?

Kolike su snage po pojedinim generatorima nakon obnove?

 

2)      HE DUBROVNIK

Kolike su snage po pojedinim generatorima nakon obnove u usporedbi sa snagom prije obnove?

 

Što je sa ostalim projektima? (otkud toliko lutanja?)

3)      HE Ombla 68 MW

4)      hidroenergetski objekti na Savi (120 MW)

5)      dvije protočne hidroelektrane od po 50 MW na Dravi (Molve 1 i Molve 2)

6)      HES Senj II/Kosinj (412 MW)

7)      zamjenski blok od 500 MW na ugljen u TE Plomin

8)      HEP razvija projekt vjetroelektrane Krš Pađene (100 MW), čije se puštanje u rad planira 2013. godine

9)      EL-TO Zagreb (120 MW)

10)   TE–TO Osijek 500 (500MW)

 

Gdje je NO i MINGO  koji trebaju u ime Vlade, Sabora, HR naroda kontrolirati planove i rezultate rada firmi u 100% vlasništvu.

Tko je odgovoran (nesposoban)? Uprava HEPa, NO, Vlada, Sabor, narod HR?

 

Prilog:

Iz HEPovih  godišnjih izvješća 2010-2016g citirano :

2010. HEP-Proizvodnja

Razvoj – odrednice, projekti u tijeku i planirani

U Zaključku Vlade RH, najavljena je realizacija sljedećih proizvodnih objekata:

– kombi-kogeneracijski blok na prirodni plin u TE Sisak (230 MWe, 50 MWt);

– zamjenski blok od 500 MW na ugljen u TE Plomin;

– višenamjenski hidroenergetski objekti na Savi (120 MW, očekivanja godišnja proizvodnja 600 GWh);

– hidroelektrana Ombla (68 MW, očekivanja godišnja proizvodnja 223 GWh);

– hidroenergetski sustav Like i Gacke (akumulacija Kosinj, HE Kosinj, HE Senj 2 – dodatnih 400 MW i 450 GWh);

– dvije protočne hidroelektrane od po 50 MW na Dravi (Molve 1 i Molve 2).

Među investicijskim projektima od interesa za Republiku Hrvatsku, nalaze se još i HE Dubrovnik II, te projekti obnovljivih izvora energije.

Za financiranje izgradnje HE Ombla HEP namjerava osigurati sredstva od međunarodne financijske institucije, dok je za zamjenski blok u TE Plomin u tijeku (drugo tromjesečje 2011.) ishođenje lokacijske dozvole i priprema izbora partnera za realizaciju projekta.

U 2010. godini dovršena je izgradnja HE Lešće (42 MW), te je nastavljena izgradnja novog bloka u TE Sisak.

Na području obnovljivih izvora električne energije, HEP razvija projekt vjetroelektrane Krš Pađene (100 MW), čije se puštanje u rad planira 2013. godine, te priprema projekt elektrane na biomasu Velika Gorica snage 20 Mwe i 35 MWt (također na popisu investicijskih projektata od interesa za Republiku Hrvatsku).

Osim izgradnje novih proizvodnih postrojenja, kontinuirano se obavlja zamjena opreme, rekonstrukcije te revitalizacija postojećih postrojenja, od kojih je najopsežnija revitalizacija HE Zakučac.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2011. HEP-Proizvodnja

Razvoj – odrednice, projekti u tijeku i planirani

Proizvodni objekti u svim fazama razvoja moraju zadovoljiti uvjete sigurnosti opskrbe, konkurentnosti te održivosti. HEP istražuje, priprema i razvija više projekata izgradnje hidroenergetskih i termoenergetskih objekata.

• U izgradnji je kombi-kogeneracijski blok na prirodni plin u TE SISAK – BLOK C (230 MWe, 50 MWt)

čije se puštanje u pogon očekuje 2013. godine.

• U sklopu programa izgradnje novih proizvodnih objekata, pred realizacijom su TE Plomin C i HE

Ombla. Projekt zamjenskog bloka od 500 MW (3,5 TWh/god.) na ugljen u TE PLOMIN (TEP C) u

fazi je ocjene prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš, što je korak u ishođenju lokacijske dozvole.

Početak radova na pripremi lokacije očekuje se krajem 2012. godine. Izgradnja HE OMBLA (68

MW, 223 GWh) fi nancirat će se većim dijelom iz kredita EBRD-a i prema planu pripremni će radovi

početi u drugoj polovici 2012. godine.

• Prema razini pripremljenosti, slijede projekti: HE Dubrovnik II (300 MW, 318 GWh), HES Senj II/

Kosinj (412 MW, 450 GWh) i EL-TO Zagreb (120 MW). Tijekom daljnje razrade projekata preciznije

će se defi nirati tehničko-ekonomski parametri i dinamika realizacije projekata.

• Projekt HE NA SAVI (120 MW, 600 GWh) višenamjenski je projekt u kojem je energetski udjel 20

do 25 posto, ali, s obzirom da je HEP do sada osigurao velik dio projektne i ostale dokumentacije,

preuzeo je vodeću ulogu u pripremi realizacije.

Projekti TE Rijeka, TE-TO Osijek, TE uz LNG u Omišlju, VHS Osijek, HE Molve 1 i 2, RHE Korita, RHE Mosor, RHE Vinodol, u fazi su istraživanja, te će se temeljem studije izvodljivosti i kriterijima rangiranja odrediti daljnje aktivnosti na razvoju tih projekata. U razmatranju je još nekoliko potencijalnih lokacija za izgradnju termo i hidroelektrana.

U razdoblju do 2016. godine obavit će se revitalizacije hidroelektrana Zakučac, Dubrovnik, Varaždin,Senj, Ozalj, Rijeka, Gojak, Orlovac i HE na Krki, kojima će se snaga tih hidroelektrana ukupno povećati za 157 MW.

 

 

 

 

 

 

 

 

2012. HEP-Proizvodnja

Razvoj – odrednice, projekti u tijeku i planirani

HEP istražuje, priprema i razvija više projekata izgradnje hidroenergetskih i termoenergetskih objekata.

• U izgradnji je kombi-kogeneracijski blok na prirodni plin u TE Sisak – Blok C (230 MWe, 50 MWt)

čiji se dovršetak očekuje sredinom 2014. godine.

• Za projekt zamjenskog bloka od 500 MW (3,6 TWh/god.) na ugljen u TE Plomin (TEP C) tijekom

2012. godine ishođeno je rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša i lokacijska dozvola,

te je pripremljen postupak odabira strateškog partnera s kojim će HEP financirati projekt te izgraditi,

opremiti, održavati i upravljati elektranom. Tijekom 2013. nastavljaju se postupak izbora

strateškog partnera i aktivnosti na pripremi lokacije za izgradnju.

• Za HE Ombla (68 MW, 223 GWh) proveden je postupak informiranja javnosti o planu upravljanja

bioraznolikošću područja Ombla koji je izrađen tijekom 2012. godine. Provode se i planiraju ostale

aktivnosti na pripremi izgradnje.

• Prema razini pripremljenosti slijede ostali kapitalni investicijski projekti, od kojih izdvajamo drugu

fazu HE Dubrovnik (300 MW, 318 GWh) i drugu fazu izgradnje HES Senj (412 MW, 450 GWh) koja

obuhvaća izgradnju HES Kosinj i HE Senj 2, za koje HEP priprema dokumentaciju i provodi postupke

procjene utjecaja na okoliš, te priprema ostalu tehničku dokumentaciju potrebnu za ishođenje

lokacijskih dozvola i pripremu investicije.

Ostali projekti, poput modernizacije termoelektrana, izgradnje novih hidroelektrana, protočnih i reverzibilnih, u fazi su razvoja te će se na temelju studije izvodljivosti i kriterija rangiranja odrediti daljnje aktivnosti na realizaciji tih projekata. U fazi početnih razmatranja još je nekoliko potencijalnih lokacija za izgradnju termoelektrana i hidroelektrana.

Kontinuirano se provode revitalizacije hidroelektrana sa svrhom produljenja životnog vijeka postrojenja, podizanja pogonske spremnosti te postizanja boljih proizvodnih karakteristika.

Planira se izgradnja postrojenja za proizvodnju električne (i toplinske) energije iz obnovljivih izvora energije u svim komercijalno raspoloživim tehnologijama: male hidroelektrane (do 10 MW), vjetroelektrane, bioelektrane, fotonaponske elektrane i kolektori. Pripremit će se i izgraditi fotonaponski i solarni toplinski sustavi na objektima HEP-a.

 

 

 

 

 

2013. HEP-Proizvodnja

Razvoj – ciljevi, projekti u tijeku i planirani

Proizvodnja elektri čne energije

Ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete imaju za cilj povećanje vrijednosti ključnih, strateških proizvodnih postrojenja dok se investicijskim ulaganjima u nove proizvodne kapacitete i tehnologije nastoji diversifikacijom energenata osigurati dugoročna pouzdanost i raspoloživost proizvodnog portfelja Grupe, koji u cjelini, u sadašnjem i budućem razdoblju treba zadovoljiti uvjete sigurnosti opskrbe, konkurentnosti te održivosti. Pritom su ulaganja u obnovljive izvore energije jedan od fokusa dugoročnog cilja razvoja utemeljenog na konceptu održivog razvoja.

U završnoj je fazi izgradnja novog kombikogeneracijskog bloka C u TE Sisak.

Za realizaciju projekta TE Plomin C (energent – kameni ugljen, snaga 500 MW) ključna je provedba natječaja za odabir strateškog partnera koji je započeo s pretkvalifikacijom kao prvom fazom natječaja 2012. godine. Natječajni je postupak nastavljen 2013. zahtjevom za ponude od triju kvalificiranih ponuditelja te zaprimanjem ponuda krajem travnja 2014. Očekuje se da se s preferentnim ponuditeljem pregovori završe do kraja 2014. godine i zaključi transakcija sa strateškim partnerom. Očekivani početak izgradnje postrojenja u tom slučaju predviđa se za 2015. godinu.

Za projekt TE–TO Osijek – Zamjena postojećeg Bloka A novim CCCGT postrojenjem dovršena je studija izvodljivosti kao i elaborat Studije utjecaja na okoliš. Tijekom 2014. godine očekuje se ishođenje lokacijske dozvole za kombi-kogeneracijsko postrojenje snage do 500 MW.

Za projekt EL–TO Zagreb – Zamjena postojećeg Bloka A novim CCCGT postrojenjem također su dovršeni studija izvodljivosti i elaborat Studije utjecaja na okoliš. U tijeku je izrada idejnog projekta, a tijekom 2014. godine očekuje se ishođenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, te izrada dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole.

Za projekt 2. faze HE Dubrovnik završena je izrada Studije utjecaja na okoliš, provode se istražni radovi izvedbom bušotina i geofizičkih ispitivanja na trasi odvodnog tunela, a u tijeku je izrada studije mogućih poslovnih modela za realizaciju projekta.

Za projekt HES Kosinj/Senj provodi se složeni postupak usklađivanja Studije utjecaja na okoliš s novim zahtjevima koji proizlaze iz proglašenja ekološke mreže Natura 2000.

Slijedom procjene da je za uspješan i prihvatljiv nastavak realizacije projekta izgradnje HE Ombla potrebno provesti usklađivanje projektnih dokumenata u području zaštite okoliša provedbom ocjene utjecaja na prirodu, u svibnju 2013. obustavljena je do daljnjega suradnja s EBRD-om na osiguranju izvora financiranja.

Za dva BE-TO projekta (u Osijeku i Sisku) krajem 2013. godine sklopljeni su ugovori o dugoročnoj dobavi drvne mase za rad postrojenja, te su početkom 2014. objavljeni natječaji za izgradnju.

Od ostalih obnovljivih izvora energije, u studenome 2013. počeli su radovi na izgradnji male hidroelektrane (MHE) Prančevići. MHE Peruča trebala bi dobiti status obnovljivog izvora energije u sustavu poticaja, a s istim je ciljem nastavljena izrada dokumentacije za rekonstrukciju malih hidroelektrana CHE Fužine i HE Zeleni vir. Također je tijekom 2013. pripremljen te je u ožujku 2014. završena izvedba projekta postavljanja devet fotonaponskih elektrana (FNE) na HEP-ovim poslovnim zgradama u više gradova širom Hrvatske.

Razmatraju se i ostali potencijalni projekti, primjerice reverzibilne hidroelektrane koje imaju potencijal ukupnog povećanja vrijednosti HEP-ovog proizvodnog portfelja. Ti su projekti u fazi razvoja te će se temeljem studije izvodljivosti odrediti daljnje aktivnosti.

Također su u fazi istraživanja mogućnosti implementacije novije koncepcije projekta hidroelektrana na Savi, razvijene 2012. i 2013. godine i njenog vrednovanja u usporedbi s ranijim koncepcijama.

Kontinuirano se izvode revitalizacije hidroelektrana od kojih se očekuje znatno produljenje životnog vijeka postrojenja, podizanje pouzdanosti rada i pogonske spremnosti, smanjeni troškovi održavanja te bolje proizvodne karakteristike. Najvažniji su projekti revitalizacije tijekom 2013. bili HE Zakučac gdje je završena 1. etapa rekonstrukcije puštanjem u pogon zamjenskog agregata povećane snage, te je započeta 2. etapa.

U HE Dubrovnik završena je obnova prvog agregata i priprema obnove drugog agregata koja je u dogovoru s Elektroprivredom Republike Srpske odgođena za 2014. godinu zbog izrazito povoljnih hidroloških okolnosti na rijeci Trebišnjici, odnosno raspoloživosti vodnog resursa u akumulaciji Bileća.

 

 

2014. HEP-Proizvodnja

Pregled investicija u proizvodnju električne energije

• Izgradnja novog kombikogeneracijskog bloka C u TE Sisak u završnoj je fazi te se u drugoj polovici

2015. godine očekuje puštanje u probni pogon.

• Projekt TE Plomin C (energent – uvozni kameni ugljen, snaga 500 MW), u skladu sa Zakonom o

strateškim investicijskim projektima RH, Odlukom Vlade od 15. svibnja 2014. proglašen je strateškim

projektom za RH. Provedbom natječaja za odabir strateškog partnera, za preferiranog

ponuditelja odabrana je japanska tvrtka Marubeni, s kojim su pregovori započeti u rujnu 2014. te

je u veljači 2015. sklopljen Sporazum o ekskluzivnosti prema kojem se završna faza pregovora vodi

samo s jednim ponuditeljem s ciljem sklapanja ugovora. Početak izgradnje postrojenja planira se

u 2016. godini nakon zatvaranja financijske konstrukcije.

• Za projekt TE–TO Osijek – Zamjena Bloka A novim CCCGT postrojenjem (snage do 500 MWe/160

MWt) dovršena je studija izvodljivosti, proveden je upravni postupak s prihvaćanjem Studije utjecaja

na okoliš te je ishođena lokacijska dozvola. Raspisan je tender za izgradnju bloka A snage do

500 MWe/160 MWt kao dvostupanjsko natjecanje, gdje su ponuditelji u prvom stupnju iskazali

zahtjev za sudjelovanje dokazujući sposobnost, a u drugom se stupnju sposobnim ponuditeljima

upućuje poziv za dostavljanje inicijalne ponude koja je temelj za pregovarački postupak s najpovoljnijim ponuditeljem.

• Za projekt EL–TO Zagreb – Zamjena Bloka A novim CCCGT postrojenjem (snage do 150 MWe/130

MWt) dovršena je studija izvodljivosti, proveden je upravni postupak s prihvaćanjem Studije utjecaja

na okoliš te je ishođena lokacijska dozvola. U idućem se koraku realizacije projekta predviđa

izrada tendera za izgradnju CCCGT bloka te ostale aktivnosti projektiranja i inženjeringa na lokaciji.

• Za projekt HE Kosinj/Senj 2 provodi se postupak usklađivanja Studije utjecaja na okoliš sa zahtjevima ekološke mreže Natura 2000, te se obnavljaju druge bitne projektne podloge, nakon čega

je previđena priprema projekta za ishođenje lokacijske dozvole.

• Za projekt 2. faze HE Dubrovnik završena je izrada Studije utjecaja na okoliš u dijelu projekta

koji se odnosi na Republiku Hrvatsku. Pokretanje upravnog postupka uslijedit će nakon postizanja

dogovora o poslovnom modelu realizacije s Elektroprivredom Republike Srpske. Završeni su

istražni radovi na lokaciji Plat.

• Slijedom procjene da je za uspješan i prihvatljiv nastavak realizacije projekta izgradnje HE Ombla

potrebno provesti usklađivanje projektnih dokumenata u području zaštite okoliša, ugovorena su

dodatna istraživanja bioraznolikosti na širem području zahvata. U veljači 2015. otvoren je postupak

Glavne ocjene prihvatljivosti HE Ombla za ekološku mrežu.

• Za dva projekta bioelektrana-toplana na šumsku biomasu (na lokacijama postojećih termoelektrana

u Osijeku i Sisku) u rujnu 2014. raspisan je međunarodni natječaj te su u travnju 2015.

potpisani ugovori za isporuku i izgradnju. Početak pogona planiran je 2017. godine. Projekti se

financiraju kreditom Kf W banke, a opskrba biomasom u vidu drvne sječke osigurana je dugoročnim

ugovorima.

• U studenome 2013. počeli su radovi na izgradnji male hidroelektrane (mHE) Prančevići te se

očekuje puštanje u pogon u drugoj polovici 2015. godine. Počela je i izgradnja mHE Varaždin

(agregat biološkog minimuma), dok je mHE Peruča sa statusom obnovljivog izvora energije u

sustavu poticaja u fazi pripreme za izgradnju. Izrađuje se dokumentacija za rekonstrukciju malih

hidroelektrana CHE Fužine i HE Zeleni vir.

• U ožujku 2014. završena je izvedba projekta postavljanja devet fotonaponskih elektrana (FNE) na

HEP-ovim poslovnim zgradama u više gradova širom Hrvatske.

• U siječnju 2015. objavljen je javni poziv za iskaz interesa nositelja projekata obnovljivih izvora

energije u fazi razvoja i pripreme izgradnje. Za potencijalnu akviziciju od strane HEP-a prijavljena

su 104 projekta. Pored toga, HEP razmatra i nekoliko akvizicija iz portfelja već izgrađenih proizvodnih

postrojenja obnovljivih izvora energije.

• Razmatraju se i ostali potencijalni projekti, primjerice reverzibilne hidroelektrane koje imaju

potencijal povećanja vrijednosti ukupnog HEP-ovog proizvodnog portfelja. Ti su projekti u fazi

razvoja te će se temeljem studije izvodljivosti odrediti daljnje aktivnosti.

• Kontinuirano se izvode revitalizacije hidroelektrana od kojih se očekuje znatno produljenje životnog

vijeka postrojenja, podizanje pouzdanosti rada i pogonske spremnosti, smanjeni troškovi

održavanja te bolje proizvodne karakteristike. Najvažniji je projekt tijekom 2014. bio revitalizacija

HE Zakučac gdje je sredinom godine završen probni pogon agregata B te je započeta rekonstrukcija

(zamjena) agregata C.

 

 

 

 

2015. HEP-Proizvodnja

Značajne investicije

• Izgradnja kombi-kogeneracijskog bloka C (230 MWe + 50 MWt) na prirodni plin u TE Sisak je

završena te je blok pušten u probni pogon.

• Potpisani su ugovori za izgradnju kogeneracijskih postrojenja na šumsku biomasu BE-TO Osijek

(3 MWe; 10 MWt) i BE-TO Sisak (3 MWe; 10 MWt) te je sklopljen ugovor o otkupu električne energije

s HROTE-om.

• Završena je treća etapa ugradnje zamjenskih agregata povećane snage u sklopu revitalizacije HE Zakučac, dok su u HE Dubrovnik obavljeni svi radovi na agregatu A koji je predan elektroenergetskom sustavu RH.
• Sklopljen je Sporazum o ekskluzivnosti s preferentnim ponuditeljem za strateškog partnera na projektu izgradnje TE Plomin C (500 MW) te je završena priprema izgradnje.
• Ugovoren je idejni projekt za lokacijsku dozvolu na pripremi projekta izgradnje HES Kosinj/Senj II.
• Završena je izrada studije utjecaja na okoliš za projekt HE Dubrovnik II s hrvatske strane, a odluka o pokretanju upravnog postupka ovisi o dogovoru o poslovnom modelu realizacije s Elektroprivredom Republike Srpske.
• Prema pravilima nabave EBRD-a, pripremljen je za objavu tender za izgradnju kombi-kogeneracijskog bloka u EL-TO Zagreb (90-150 MWe; do 120 MWt)
• Slijedom Zaključka Nadzornog odbora HEP-a d.d., s HOPS-om je potpisan aneks Predugovora o priključenju te je izrađena sveobuhvatna analiza uklapanja kombi kogeneracijske elektrane KKE Osijek 500 u hrvatski elektroenergetski sustav i na relevantna tržišta.
• U toplinskoj djelatnosti nastavljene su aktivnosti na spajanju zagrebačkog naselja Dubrava na centralni toplinski sustav, revitalizaciji vrelovodne i parovodne mreže grada Osijeka, uvođenju sustava daljinskog vođenja, a nastavljene su i revitalizacije toplovodne, vrelovodne i parovodne mreže grada Zagreba te je završena revitalizacija dionice toplovodne mreže u Velikoj Gorici.
• U distribuciji plina nastavljena je izgradnja plinske mreže u Osječko-baranjskoj županiji (naselja Bolman i Novi Bolman) i Virovitičko-podravskoj županiji (naselje Sopje).
• Kontinuirano se ulaže u razvoj informatičke i telekomunikacijske infrastrukture, kao i izgradnju telekomunikacijskih veza kojima se osigurava uključivanje važnih postrojenja i poslovne infrastrukture u HEP-ov telekomunikacijski sustav kao i stvaranje preduvjeta za implementaciju koncepta napredne mreže (Smart grids).
• Pokrenut je projekt nadogradnje EDM/ECM sustava temeljenog na SAP IS-U aplikativnom rješenju
• U sklopu projekta e-mobilnosti, nastavljene su aktivnosti na razvoju i izgradnji mreže javne infrastrukture za punjenje električnih vozila na području čitave Hrvatske.

Tekst dokumentacijski obradili Anđelko Jeličić i Igor Drenjančević

HOP