Antun Babić
- teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu
“NEOPHODNOST DIJALOGA I POMIRENJA U HRVATSKOM DRUŠTVU”
Unatoč slabijem zdravlju i velikoj hladnoći, danas sam imao veliku čast i zadovoljstvo nazočiti na otvorenju 57. TEOLOŠKO-PASTORALNOG TJEDNA, najdužeg kontinuiranog skupa u Zagrebu. Ovogodišnji skup, koji se održava u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati, trajat će od 24. do 26. siječnja 2017.
U nazočnosti nekoliko stotina teologa, prezbitera i vjernika laika iz Hrvatske i dijaspore, skup su pozdravili kardinal Josip Bozanić, kardinal Vinko Puljić, nuncij Svete stolice Nj.E. Alessandro D’Errico, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu Ivana Čuković-Bagić, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, ministar znanosti Pavo Barišić i rektor Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr.sc. Tonči Matulić.
Uvodno predavanje “Podijeljenost u hrvatskom društvu: mogući uzroci i posljedice” održao je dekan Hrvatskog katoličkog fakulteta prof. dr. sc. Željko Tanjić. Svi su govornici naglasili veliku važnost dijaloga i pomirenja u hrvatskom društvu. Ipak, prevladalo je mišljenje kako je, iz mnogo razloga, lakše govoriti o tome nego to i ostvariti. Akademik Kusić rekao je kako se i danas, 250 godina nakon Francuske revolucije, u Francuskoj zna tko je bio na kojoj strani. Kusić je također dodao da mediji i političari u Hrvatskoj zbog svojih interesa ne pomažu u procesu pomirenja. “Mediji stalno za sugovornike traže i ističu ljude s ekstremnih rubova hrvatskog društva, kako bi na taj način dali što negativniju sliku stanja u Hrvatskoj, a ono nije tako loše kakvim se čini”, kazao je predsjednik HAZU.
Nema dijaloga i pomirenja bez suočavanja s istinom o prošlosti
Prorektorica Čuković-Bagić posebno je istaknula kako je nemoguće ostvariti pomirenje i ići u budućnost bez suočavanja s istinom o prošlosti.
Gradonačelnik Bandić pridružio se osudi političara koji dolijevaju ulje na vatru. Rekao je i da Crkva nije uvijek na potrebnoj razini. “Jal je uzeo velikog zamaha u Hrvatskoj”, zaključio je Bandić.
Izlaganje dekana Tanjića bilo je vrlo informativno i inspirativno, bez dlake na jeziku. Citirajući poznatog hrvatskog sociologa prof. dr. sc. Ivana Rogića, dekan Tanjić upozorio je na činjenicu da hrvatski narod u cijeloj svojoj prošlosti, sve do danas, nije imao državotvorne, nego nagodbenjačke i rentijerske elite, koje su radile za interese raznih carstava i protiv državotvorne misli i ideje u hrvatskom narodu. Naveo je i primjer HSS-a i Mačeka, koji su 1938. godine dobili 96 posto glasova na izborima u Hrvatskoj, da bi se nakraju u ključnim trenutcima priklonili srpskom kralju, tj. Kraljevini Jugoslaviji, a ne hrvatskoj državi. Tanjić je citirao Rogića i o teškim posljedicama ustaškog i komunističkog režima. Prema Rogiću, ni u NDH ni u komunističkoj Jugoslaviji nije na dobar način ostvarena ideja hrvatske samostalnosti i državnosti. U Hrvatskoj i danas vlada veliko nepovjerenje prema političarima i medijima, koji su u velikom raskoraku s mišljenjem javnosti, dodao je dekan Tanjić. Važno je također napomenuti izjavu dekana Tanjića da je Hrvatska suočena s demografskim slomom te da ne postoje rješenja za zaustavljanje odlaska stanovništva u svijet.
EU je u krizi zato što ne poštuje temeljne vrijednosti
Dekan Tanjić skrenuo je pozornost i na krizu Europske unije, koja, kako je rekao, ne prihvaća temeljne vrijednosti. Međutim, na moje pitanje, tijekom rasprave, možemo li i današnje hrvatske političare vidjeti u kontekstu služenja EU kao carstvu, a ne hrvatskoj državotvornosti, dekan Tanjić odgovorio je da on podržava jačanje odnosa Hrvatske s Europskom unijom, ali samo na ravnopravnoj osnovi. Hrvatski političari moraju zastupati hrvatske nacionalne interese pa tada neće biti problema u našim odnosima s EU, zaključio je Tanjić. Na skupu će govoriti i mnogobrojni drugi eminentni teolozi i laici.
Hrvati u svijetu opet zapostavljeni
Postavio sam još jedno pitanje. Rekao sam kako sam iznenađen da ni na ovako važnom skupu o dijalogu i pomirenju u hrvatskom društvu nema ni riječi o Hrvatima izvan domovine, bez kojih nema bolje budućnosti hrvatskog naroda. Istaknuo sam veliko neraspoloženje i razočaranje Hrvata u svijetu zbog sadašnjeg društvenog stanja u samostalnoj hrvatskoj državi i odbijanja svih hrvatskih vlada da stvore jak i pozitivan institucionalni okvir za suradnju između domovinske i iseljene Hrvatske.
Katolički bogoslovni fakultet zaslužuje svaku pohvalu za organizaciju ovogodišnjeg skupa i za odabir možda i najvažnije teme u hrvatskom društvu danas. Iskreno se nadam da će i političari, a posebno Vlada, krenuti putem otvorenog dijaloga u Hrvatskoj i poduzeti sve što je potrebno da se ostvari toliko potrebno i željeno pomirenje u duboko podijeljenom hrvatskom društvu.
Nažalost hrvatski političari o suradnji s Hrvatima u svijetu govore samo prigodničarski, a to nikako ne može dovesti do umanjenja nezadovoljstva među Hrvatima izvan domovine i daleko boljeg korištenja velikog potencijala koji i dalje postoji u hrvatskom iseljeništvu, a Hrvatska ga odbacuje kao da je najbogatija država na svijetu.
