SVOJOM ŠUTNJOM, HRVATSKE VLASI POKUŠAVAJU HRVATSKOM NARODU ODUZETI PRAVO NA NAPLATU RATNE ODŠTETE OD REPUBLIKE SRBIJE
„Hrvatska od Srbije može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu“.
Zborio je tako u studenom 2012. godine, tadašnji međunarodni tajnik HDZ-a i današnji ministar vanjskih poslova gospodin Davor Stier dok je kao dio oporbe dokazivao našu žalosnu Hrvatsku svakodnevicu, „ulizivanja i podilaženja“ biračima.
http://www.vecernji.hr/hrvatska/1996-potpisano-hrvatska-od-srbije-moze-naplatiti-stetu-480409
Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaća mirovine i naknade ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.
U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom:
– da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju
– da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga
Davor Stier, nažalost danas kao ministar vanjskih poslova čija bi funkcija u Državi morala biti i pokretanje tog pitanja, naglo gubi pamćenje po pitanju naplate ratne odštete od Srbije, ali i ono puno bitnije, zanemaruje dobrobit svog Hrvatskog naroda i RH u cjelini slušajući naredbe svojih Europskih „vazala“.
Što su prave činjenice!
Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća. Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.
Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura.
I dok projugoslavenske udruge uz ideološke partnere u SDP-u i SDSS-u osporavaju tu naplatu, dok razni hrvatski dužnosnici kao što su akademik Željko Reiner, bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač izbjegavaju tu temu, Hrvatski narod voljom svojih vladara i na štetu vlastitog gospodarskog i ekonomskog boljitka vraća pobunjenim Srbima stanove, mirovine i niz drugih prava za koja su bili zakinuti dok su svoje puške imali okrenute prema Hrvatskoj opstojnosti, stvarajući iluziju koju srpski pobunjenici debelo naplaćuju… „da je Hrvatski narod bio agresori u obrani svoje vlastite zemlje“.
Značajno je u tom kontekstu spomenuti i sastanak braniteljskih udruga sa ministrom pravosuđa Antom Šprljom, 2016. godine u Ministarstvu hrvatskih branitelja, gdje je jedna od točaka zahtjeva pri otvaranju poglavlja 23. i 24., bila i naplata ratne odštete od strane Srbije, a koja je na neobjašnjiv način u prepisci nestala iz točaka zahtjeva.
Što bi naplata ratne odštete od Srbije značila za Hrvatsku budućnost?
Nedavno je spomenuto da je vanjski dug RH 47,2 milijarde eura i uzmemo li u obzir da je ukupni zbroj ratne štete oko 43,5 milijarde eura, nije teško zaključiti da bi se od Hrvatske stvorila zemlja budućnosti i blagostanja za Hrvatsku djecu i Hrvatski narod za što su se branitelji borili i ginuli. Mirovine hrvatskih stradalnika više ne bi bile teret i trošak Državnog proračuna RH, već bi trošak za iste snosili oni zbog čije je agresije i došlo do stradavanja i umirovljenja djela Hrvatskih građana koji su branili svoj dom .
Nažalost, Vlada šutnjom i medijskom blokadom sakriva tu činjenicu pred vlastitim narodom. Ne želi blokirati pregovore EU sa Srbijom dok se ne riješi pitanje ratne odštete, a misao o boljoj Hrvatskoj ostavlja samo kao san svakog poštenog Hrvatskog građana. Koliko god se mi nadali boljim vremenima, našu Vladu brine jedino mišljenje i zadnja riječ koju imaju europski birokrati i „prijatelji“ srbi koji im osiguravaju stabilnu vlast.
Narodu kojeg gazi i uništava vlastita Vlada, za boljitak i prosperitet naše djece i Hrvatske opstojnosti ostaje samo jedinstvo i svijest iskazana u Domovinskom ratu, kako bi referendumom stali u obranu svojih nacionalnih interesa i rekli „NE“ ulasku Republika Srbije u EU, sve dok se ne dogovori isplata ratne odštete nastala agresijom od strane JNA i srpske vojske.
Autori i potpisnici u ime
HVR ČUVARI DOMOVINE:
- Mario Maks Slaviček
- Renato Šelj
- Guido Hornik
MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI
DRŽAVNA REVIZIJA ZA POPIS I PROCJENU RATNE ŠTETE
RATNE ŠTETE, IZDACI ZA BRANITELJE, ŽRTVE I STRADALNIKE RATA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991.–1995. godine imala velike ljudske žrtve, stradanja stanovništva i ogromne materijalne štete, što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u proteklom desetljeću.
U ovom prilogu iznijet ćemo osnovne podatke o ratnim štetama, izdacima namijenjenim za njihovo otklanjanje, o izdacima za žrtve i stradalnike rata, te za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.
Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% nacionalnog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. U Domovinskom je ratu u razdoblju 1991.–1995. godine Hrvatska imala 13.583 poginulih i nestalih, a 37.180 osoba je ranjeno. Ogroman broj ljudi protjeran je ili je pak morao napustiti svoje domove i naselja. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550 tisuća prognanika i izbjeglica, a k tome je 150 tisuća ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.
Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM.
Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se od 550 tisuća krajem 1991. godine na 386.264 u 1995. godini. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica.
Tablica 1.
Izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine – tisućama kuna i DEM
| Vrsta štete | U kunama | U DEM | Struktura u % |
| Gospodarstvo | 36.807.213 | 10.170.548 | 15,57 |
| Društvene djelatnosti | 9.224.831 | 2.549.000 | 3,9 |
| Kulturna i prirodna dobra | 2.647.935 | 731.676 | 1,12 |
| Dobra građana | 46.522.223 | 12.854.994 | 19,68 |
| Troškovi rata | 54.437.982 | 15.042.272 | 23,02 |
| Život i zdravlje ljudi | 79.553.384 | 21.982.145 | 33,65 |
| Troškovi neodržavanja dobara | 7.238.000 | 2.000.000 | 3,06 |
| Ukupno izravne štete | 236.431.568 | 65.330.635 | 100,00 |
Tablica 2.
Broj povratnika u razdoblju 1995.–2001. godine
| Broj povratnika | Ukupno 1995.–2000. |
Ukupno u 2000. godini |
2001. godina siječanj – veljača |
| Bivši prognanici (uglavnom Hrvati) | 191.794 | 14.708 | 1.877 |
| a) u Hrvatskom podunavlju | 70.679 | 12.978 | |
| b) u drugim područjima RH zahvaćenim ratom | 121.115 | 1.730 | |
| Povratak pretežno Srba | 79.163 | 18.109 | 1.317 |
| a) povratnici iz SRJ i BiH | 56.508 | 17.323 | |
| b) povratnici iz Hrvatskog podunavlja | 22.655 | 786 | |
| Ukupan broj povratnika | 270.957 | 32.817 | 3.194 |
Prema najnovijim podacima Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice, ukupan broj osoba koje čekaju povratak (zbog obnove kuća, povrata imovine ili alternativnog smještaja) prema kategorijama bio je sljedeći:
– 28.840 prognanika čeka povratak u svoj dom na području Hrvatske;
– 13. 684 hrvatskih građana srpske nacionalnosti u SRJ i BiH podnijelo je zahtjev za povratak, ali se još nisu vratili;
– 3.481 raseljenih osoba u Hrvatskom podunavlju čeka povratak u druge krajeve Hrvatske;
– 22.019 izbjeglica (20.500 iz BiH i 1.500 iz SRJ) još je uvijek u izbjegličkom statusu.
U Hrvatskoj boravi još najmanje 120.000 državljana BiH koji su stekli hrvatsko državljanstvo, pa tako izgubili izbjeglički status. Tome treba dodati oko 30.000 izbjeglica iz SRJ od kojih su neki jedno vrijeme bili u izbjegličkom statusu.
Hrvatska je u proteklom razdoblju izdvojila ogromna sredstva za zbrinjavanje prognanika, izbjeglica i povratnika, te za obnovu ratom opustošenih područja u koja se oni vraćaju. (Tablica 3.)
Tablica 3.
Ukupni izdaci za obnovu i skrb o stradalnicima rata u razdoblju do 2000. godine
| Vrsta ulaganja ili izdataka | Ukupna ulaganja |
Udio u % | Ulaganja 2000. godine |
Udio u % |
| Obnova stambenih objekata, komunalne i socijalne infrastrukture |
11.316.082.608,30 |
19.18 |
1.180.772.745,73 |
17,62 |
| Obnova objekata i infrastrukture javnih poduzeća |
10.766.404.029,10 | 18,25 | 774.531.494,36 | 11,56 |
| Izdaci za razminiranje | 549.462.183,78 | 0,93 | 168.024.150,59 | 2,51 |
| Izdaci za sudionike, žrtve i stradalnike iz Dom. rata i povratnika |
36.373.283.798,70 |
61,64 |
4.578.383.510,92 |
68,32 |
| Ukupno | 59.005.619,80 | 100,00 | 6.701.711.901,60 | 100,00 |
Ovome treba dodati kreditna ulaganja HABOR-a namijenjena obnovi gospodarstva i infrastrukture koja su u prošlom razdoblju ukupno iznosila 3.985.453,508 kuna, a u 2000. godini 113.183.946 kuna.
Vidljivo je, dakle, da je 36,373 milijarde kuna ili 61,64% od ukupnih sredstava potrošeno na zbrinjavanje prognanika, izbjeglica i povratnika. Ostalo su bili izdaci za obnovu stambenih objekata, infrastrukture, javnih poduzeća i razminiranje.
Nadalje, pažnju zaslužuje podatak da su od ukupnih sredstava uloženih u otklanjanje ratne štete, obnovu i razvitak opustošenih područja, 30,12 milijardi ili 51% činila sredstva državnog proračuna. Ostalo su sredstva javnih poduzeća, dionice portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju te vrijednost iskorištenih carinskih i poreskih olakšica.
Za nas je posebno zanimljiva struktura neposrednih izdataka za sudionike, žrtve i stradalnike rata. (Tablica 4.)
Tablica 4.
Izdaci za žrtve i stradalnike rata, povratnike i branitelje
| Vrsta ulaganja | Ukupni izdaci |
Udio u % | Izdaci 2000. godine |
Udio u % |
| Inicijalna sredstva HFP za pokretanje trgovačkih društava |
123.111.690,00 | 0,34 | – | – |
| Dionice HFP stradalnicima Domovinskog rata |
14.404.506.388,00 | 39,60 | – | – |
| Skrb o prognanicima, povratnicima i izbjeglicama |
5.497.249.821,90 | 15,11 | 323.466.670,38 | 7,06 |
| Pomoć u hrani prognanicima, povratnicima i izbjeglicama |
132.323.602,52 | 0,36 | 4.369.789,75 | 0,09 |
| Otkup nekretnina posredstvom APN-a za stambeno zbrinjavanje stradalnika rata |
595.342.456.84 |
1,64 |
61.149.204,84 |
1,34 |
| Donacijska obnova u BiH | 142.551.967,89 | 0,39 | – | – |
| Izdaci za invalidska primanja i druge novčane naknade HRVI Domovinskog rata i članovima obitelji nestalih, poginulih i zatočenih hrvatskih branitelja |
6.522.573.141,31 |
17,93 |
2.320.642.756,29 |
50,69 |
| Stipendije i udžbenici za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata | 11.901.036,00 | 0,03 | 5.600.000,00 | 0,12 |
| Pomoć obiteljima hrvatskih redarstvenika (MUP-1995.) |
46.000.000,00 | 0,13 | – | – |
| Stambeno zbrinjavanje HRVI Domovinskog rata i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja |
2.025.865.596,84 |
5,57 |
400.032.241,06 |
8,74 |
| Izdaci za invalidska primanja i druge naknade civilnim invalidima Domovinskog rata |
160.000.000,00 |
0,44 |
38.000.000,00 |
0,83 |
| Iskorištene porezne i carinske povlastice hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji |
1.632.128.018,46 |
134,49 |
688.123.611,40 |
15,03 |
| Procjena iskorištenih poreznih povlastica kod oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada HRVI i zaposlenih na području posebne državne skrbi |
5.079.730.079,28 |
13,96 |
736.999.237,20 |
16,09 |
| Ukupno | 36.373.283.798,70 | 100,00 | 4.578.383.510,92 | 100,00 |
Kao što se vidi, na skrb o prognanicima, izbjeglicama i povratnicima u prošloj godini potrošeno je nešto iznad 323 milijuna kuna. Sredstva odobrena za te kategorije građana Hrvatske u 2001. godini u Republičkom fondu “Kralj Zvonimir” iznose 200 milijuna, dakle manje nego u prošloj godini. Ona su raspoređena u tri stavke:
– troškovi novčanih naknada prognanicima povratnicima 84 milijuna
– troškovi organiziranog smještaja prognanika, povratnika i izbjeglica 80 milijuna
– ostali troškovi sukladno Zakonu o statusu prognanika i izbjeglica 36 milijuna
Kada je riječ o visini naknada, stalna mjesečna pomoć za prognanike i povratnike iznosi 150 kuna, a dodatna novčana pomoć za jednu i drugu kategoriju iznosi 400 kuna ili u visini razlike prihoda do 400 kuna. Pravo na ovu pomoć mogu ostvariti prognanici i izbjeglice koji imaju prihod manji od 1.000 kuna po osobi. U lipnju mjesečnu naknadu primalo je 8.210 prognanika, 3.754 povratnika, a dodatnu pomoć 7.255 prognanika i povratnika.
Dakle, ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama iznosili su u proteklom razdoblju više od 36 milijardi, a prošle je godine za njihovo zbrinjavanje država potrošila 4,578 milijardi kuna. Radi se uistinu o značajnim sredstvima kojima Hrvatska materijalizira solidarnost sa svojim građanima i njihovim obiteljima koji su najviše doprinijeli u borbi za neovisnost. Što se tiče budućnosti, ovi će se izdaci, kako se vidi na primjeru davanja prognanicima i povratnicima, postupno smanjivati i ove socijalne skupine u potpunosti integrirati u hrvatsko društvo.
Izvor: Ministarstvo rada i socijalne skrbi
Marijan Perković
Vlado Puljiz
