SVEČANO OBILJEŽAVANJE 15. OBLJETNICE HRVATSKOGA DIPLOMATSKOGA KLUBA
Priredba je održana u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga povijesnog instituta u Zagrebu u nazočnosti oko 120 uzvanika. Program je započeo pozdravnim riječima veleposlanika Smiljana Šimca, predsjednika Hrvatskoga diplomatskoga kluba, pri čemu je posebno pozdravio akademika Željka Reinera, dopredsjednika Hrvatskog sabora, pa gđu Zdravku Bušić, državnu tajnicu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, izaslanicu ministra Davora Ive Štira, zatim dr. Miru Kovača, predsjednika Saborskog odbora za vanjsku politiku, te članove Diplomatskoga zbora u RH, članove HDK i druge visoke uzvanike. Nakon toga je gudački kvartet Zagrebačkih solista odsvirao Lijepu našu, a zatim je uslijedila minuta šutnje za poginule hrvatske branitelje.
Potom je veleposlanik Šimac izrekao svoj uvodni govor, pa je svoj govor izrekao akademik Reiner, a oba ta govora donosimo niže. Uslijedila je glazbena točka – Mozartov Divertimento u D duru što ju je najavio Kruno Marić, voditelj Zagrebačkoga kvarteta. Kasnije, između pojedinih govora izvedeni su još III. simfonija u D duru Luke Sorkočevića i (upravo u vrijeme kada je predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović ulazila u dvoranu) Mozartov Divertimento u F duru. Nakon prve glazbene točke govorila je gđa Bušić, a zatim dr. Kovač, te (nakon treće glazbene točke) predsjednica Republike.
Sve te govore donosimo u cijelosti redoslijedom kako su izrečeni. Uoči govora predsjednice Republike obratio joj se je predsjednik Šimac riječima: Poštovana gđo predsjednice RH, dopustite da Vam izrazim dobrodošlicu i zahvalnost što ste prihvatili pokroviteljstvo nad obilježavanjem 15. obljetnice HDK kao i na Vašem odzivu da nam se danas i osobno pridružite. Posebno nas raduje što je osoba naše, diplomatske struke, te bogatoga međunarodnog iskustva, koje se dobro sjećamo kao (za većinu naših članova) mlađe kolegice sa Zrinjevca, danas predsjednica RH. Nešto bismo slično rekli i o premijeru da je uspio danas doći među nas – Vlada još zasjeda. Dobro se sjećamo 22. veljače 2014. kada ste se kao pomoćnica tajnika Sjevernoatlantskog saveza za javnu diplomaciju odazvali našem pozivu i održali predavanje u dvorani Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu.
Znali smo dobro tada da će Vaš boravak u Zagrebu mediji, pa i mnogi drugi, iskoristiti kako bi čuli Vaše namjere i spremnost. Vaše predavanje pod naslovom Hrvatska – dio euroatlantskih integracija, usudio bih se nazvati ne samo političkom porukom nego i osobnim svjedočenjem domoljublja, a i Vaši odgovori na postavljena pitanja iz slušateljstva dali su naslutiti da ste spremni ne samo na povratak kući nego i na preuzimanje ove odgovorne zadaće koju već gotovo dvije godine obavljate. Čestitali smo Vam na izbornoj pobjedi već dva dana nakon izbora, 13. siječnja 2015. u dvorani Društva sveučilišnih nastavnika u kojoj je HDK obilježavao Dan međunarodnoga priznanja RH predavanjem kardinala Puljića o Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujem Vam, gđo predsjednice, još jednom na dolasku i koristim ovu prigodu da Vam, nakon Vašeg izlaganja, uručim knjigu što smo ju izdali na spomen na 15. obljetnicu djelovanja HDK.
A sada Vas molim da uzmete riječ. Na kraju je predsjednik Šimac zahvalio svim sudionicima svečanosti i pozvao ih na uvriježeno druženje uz čašu vina u susjedne dvorane. Valja spomenuti da se je Predsjednica pozdravila i slikala s članovima UV i NO HDK prije ulaska u Zlatnu dvoranu, a nakon predavanja i s većom skupinom članova Kluba. Foto Novković Glazbenici Zagrebačkoga kvarteta uoči nastupa Govor predsjednika Šimca Hrvatski diplomatski klub (HDK) posebno je počašćen odlukom predsjednice RH, gospođe Kolinde Grabar Kitarović, da bude pokroviteljicom današnje svečanosti obilježavanja 15. obljetnice HDK, te ju i očekujemo da nam se pridruži na ovoj svečanosti. Podsjetio bih naime da je, poslije poznatih doga- đaja 2000. godine, skupina od dvadesetak, većim dijelom prvih veleposlanika i generalnih konzula RH, na čelu s danas pokojnim veleposlanikom Tvrtkom Andrijom Mursalom, donijela 29. studenog 2001. (koincidencija je u datumu samo slu- čajna!), odluku o osnivanju HDK kao „nevladine i nestranačke udruge sa zadaćom promicanja hrvatske diplomacije, proučavanja međunarodnih odnosa, vanjske politike RH, diplomatskih aktivnosti vezanih uz diplomatsko djelovanje i predstavljanje država, uspostavljanja suradnje i prijateljskih odnosa s diplomatima stranih država, te zaštite interesa i dostojanstva hrvatskih diplomata – članova Hrvatskog diplomatskoga kluba”. Na inicijativu drugoga predsjednika HDK, veleposlanika Sergeja Ivana Morsana, u odredbu prvoga članka Statuta HDK unesena je dopuna definicije udruge tako da je danas Statutom HDK utvrđeno da je HDK „nevladina i nestranačka udruga, utemeljena na etičkim načelima promicanja diplomatske struke i zaštite nacionalnih interesa RH“. Prije pet godina, u ovo vrijeme 2011. godine obilježili smo 10. obljetnicu HDK, te istovremeno i dva desetljeća djelovanja diplomacije RH. Drugim riječima, diplomacija suvremene RH danas bilježi već četvrt stoljeća svoga postojanja. Počela je već 1990. godine, dakle i prije međunarodnoga priznanja RH 15. siječnja 1992. Do toga datuma u Ministarstvu vanjskih (u početku: inozemnih) poslova RH izmijenila su se već četiri ministra vanjskih poslova, a u inozemstvu je već djelovao niz službeno imenovanih predstavnika RH, a od početka 1991. i inozemnih ureda RH, voditelji kojih su bili preteče kasnijih veleposlanika i generalnih konzula RH. Hrvatska diplomacija, naravno, mnogo je starija i svojim početcima seže u IX. stoljeće. Podsjetit ću – 7. lipnja 879. (dakle, prije 1137 godina) papa Ivan VIII. u to vrijeme vrhovni vjerski i politički autoritet u Europi, uputio je pismo hrvatskomu knezu Branimiru kojim ga priznaje vladarom Hrvata, danas bismo rekli „hrvatskog naroda“, a njegovu zemlju samostalnom i suverenom hrvatskom državom. Opet, današnjim rječnikom, to je bilo prvo „međunarodno priznanje“ hrvatske države. Nema mnogo naroda u Europi koji se mogu podičiti tako davnim međunarodnim priznanjem. Taj datum, 7. lipnja, proglasila je vlada RH 1998. Danom hrvatske diplomacije, a HDK ga svake godine posebno obilježava, kao što to čini i 15. siječnja, obilježavajući Dan međunarodnog priznanja RH. U početku, dočekan ne baš dobrodošlicom (Klub je registriran tek u kolovozu 2002.), HDK je ipak postupno bio prihvaćen i toleriran od strane službenih tijela državne uprave. U 15 godina svojeg postojanja i djelovanja HDK je narastao na danas oko 130 članova: redovitih, pridruženih i počasnih.
Danas se dičimo volonterskim radom svojih članova u: – organiziranju i održavanju mjesečnih okupljanja s predavanjima istaknutih domaćih i inozemnih javnih i političkih djelatnika, o kojima objavljujemo dvojezične knjižice na hrvatskom i engleskom jeziku, – izdavanjem dvomjesečnika Glasnika HDK od 2003. neprekidno do danas, – te izdavanjem četiriju svezaka (do sada) Sje- ćanja i priloga za povijest diplomacije RH. U svakome od njih 10-ak veleposlanika i generalnih konzula RH iznose svoja viđenja i iskustva u diplomatskoj borbi za međunarodno priznanje samostalnosti i suverenosti RH, te uspostavljanje diplomatskih odnosa s drugim državama u prvom desetljeću diplomacije RH. Uskoro će svjetlost dana ugledati i peti svezak tog izdanja, a namjera nam je nastaviti s takvim sjećanjima i prilozima i kroz drugo desetljeće diplomacije RH.
To činimo stoga da se zabilježi povijesna uloga hrvatske diplomacije u diplomatskim naporima i borbi za samostalnu, suverenu i demokratsku modernu hrvatsku državu, te da diplomatska iskustva prvih diplomata RH pomognu u obrazovanju i stjecanju znanja novim generacijama hrvatskih diplomata koji u međuvremenu stasaju. Zahvalni smo MVEP-u na omogućenom nam smještaju i logistici za tekući rad Upravnog vijeća i Nadzornog odbora HDK, te Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika na gostoprimstvu u njegovim prostorijama za održavanje mjesečnih okupljanja naših članova i gostiju na predavanjima koja organiziramo tijekom godine, kao i Društvu hrvatskih književnika koje nam je u tom pogledu izišlo ususret ove jeseni. Budući da držimo da stečena znanja i diplomatsko iskustvo naših članova može biti i bolje iskoriš- teno na dobrobit RH, nadamo se i očekujemo i jači oblik suradnje s MVEP-om i Uredom predsjednice/ka RH, te s Odborom za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, a i drugim (odgovarajućim) radnim tijelima Hrvatskog sabora, kao glavnim nositeljima aktivnosti na planu vanjske politike i međunarodnih odnosa RH. Zahvaljujem Vam na pozornosti!
Govor akademika Željka Reinera Poštovani g. veleposlaniče Šimac, Poštovana gđo državna tajnice, gđo Bušić, Poštovani kolega Kovač, Cijenjeni uzvanici, Dame i gospodo, Dragi prijatelji, Izuzetno mi je zadovoljstvo i čast pozdraviti Vas na današnjem svečanom obilježavanju 15. obljetnice Hrvatskog diplomatskoga kluba. Godine 2001. utemeljili ste ovaj Klub kako biste pridonijeli promicanju mlade hrvatske diplomacije i zaštiti interesa i dostojanstva mladih hrvatskih diplomata.
Drago mi je što Vam se danas mogu obratiti i reći kako ste svoje postojanje i ulogu u društvu opravdali! Čak 122 člana, vaša imena i prezimena, vaše iskustvo i znanje najbolje govore o ugledu Hrvatskog diplomatskoga kluba u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Svima nam je poznato kako se razvijala, još od ranoga srednjeg vijeka, dubrovačka diplomacija unutar Dubrovačke Republike, stvarajući mnoga diplomatska pravila koja su prihvaćena u Europi i svijetu. I upravo dubrovačka diplomacija, kao izvorište hrvatske diplomatske tradicije, zaslužna je za razvitak suvremene diplomacije. A najveću ulogu i važnost diplomacije imali smo priliku vidjeti 90-ih godina. Ove godine proslavili smo 25. obljetnicu naše državnosti. Većina vas s dugogodišnjim diplomatskim iskustvom osobno je sudjelovala u stvaranju naše diplomacije i zna koliko je trebalo hrabrosti, političke mudrosti i razboritosti, diplomatskoga znanja i napora kako bi se međunarodnu zajednicu uvjerilo u povijesnu, etičku i međunarodnopravnu utemeljenost prava hrvatskog naroda na samoopredjeljenje, neovisnost i samostalnost, a zatim i u nužnost međunarodnoga priznanja Hrvatske. Političke utakmice međunarodnih odnosa stolje- ćima su se igrale i odvijale bez Hrvatske. U samo 25 godina iz publike smo prešli u igralište i nametnuli se kao siguran, pouzdan ali i ravnopravan partner u međunarodnoj zajednici. Nakon pobjede u Domovinskom ratu i oslobo- đenja zemlje stvorili smo snažnu vojsku, policiju ali i diplomaciju te se s ponosom možemo prisjetiti nestalnog članstva u Vijeća sigurnosti UN, ulaska u NATO i Europsku uniju kao ostvarenja glavnih ciljeva naše mlade države ali i uspjeha naše diplomacije. Novo vrijeme nosi nove izazove. S ponosom gledajmo na ono što smo ostvarili, da nam bude nadahnuće i snaga u daljnjem radu, a Vašim mladim kolegama inspiracija i kapital za buduć- nost. Od srca vam želim uspješno diplomatsko djelovanje sukladno interesima hrvatske vanjske politike i čestitam 15. obljetnicu Kluba!
Govor gđe Zdravke Bušić Poštovani predsjedniče Hrvatskog diplomatskoga kluba,
Danas se Republika Hrvatska nalazi u regionalno i globalno nestabilnom i vrlo dinamičnom okružju, u kojemu treba biti spremna odgovoriti na mnoge gospodarske, političke, vojno-sigurnosne i migracijske izazove koji su nepredvidivi, te zahtijevaju odgovarajuće kapacitete i sposobnosti za brza djelovanja i odgovore – bilo da je riječ o sukobima i kriznim žarištima, bilo o klimatskim promjenama, poremećajima svjetskoga financijskog i gospodarskoga tržišta ili o drugim pojavama. Takve operativne i analitične profesionalne sposobnosti znatno su ovisne o jačanju hrvatske diplomacije unutar MVEP-a u ljudskim potencijalima, fleksibilnom i prilagodljivom ustroju, znanju i profesionalnom trajnom usavršavanju, ali i u jačanju državotvorne diplomatske dimenzije i motivacije. Kao glavni institucionalni nositelj vanjske i europske politike MVEP je izravno odgovorno za provođenje te politike, što treba rezultirati jačanjem i afirmacijom međunarodnoga položaja Republike Hrvatske kao aktivne i samosvjesne države članice Europske unije i NATO-a. Uloga hrvatskih diplomata unutar MVEP-a, ali i izvan Hrvatske, tj. unutar diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu, od iznimne je važ- nosti za jačanje te međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. To se u prvom redu odnosi na pro-aktivnije promicanje i obranu ključnih hrvatskih strateških nacionalnih i vanjsko-političkih interesa, na širenje europskoga zajedništva i promicanje europskih vrijednosti, uspostavljanjem prijateljskih odnosa s drugim državama, naročito sa susjednima. Među glavnim predstojećim ciljevima i izazovima MVEP-a i hrvatske diplomacije ističu se: pristupanje Schengenskom području do 2020. godine, priprema za ulazak u eurozonu, predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovini 2020., što je vrlo ozbiljan i zahtjevan posao koji traži nova znanja i vještine. Sukladno tome potrebno je pripremiti diplomate i druge državne službenike za tu vrlo odgovornu ulogu. Isto tako je neophodno potrebno bolje korištenje EU-fondova u svim segmentima društva. Također, visoki prioritet na nacionalnoj razini ima i nastavak politike proširenja EU-a i NATO-a na susjedne države, odnosno na prostor jugoistočne Europe. Posebni interes za Republiku Hrvatsku je svakako euroatlantski put BiH, te jedan novi pristup Europske Unije toj državi. Isto tako potrebno je geopolitički pozicionirati Hrvatsku unutar inicijative i uspravnice Baltik – Jadran – Crno more, kao značajan geopolitički proces u kojemu bi Hrvatska trebala kapitalizirati i optimalno iskoristiti svoj prirodni zemljopisni i geoprometni položaj, koji gospodarski, energetski i prometno povezuje jadransko-mediteranski i srednjo-europski prostor, dijeleći zajedničke vrijednosti zapadne civilizacije. Moramo intenzivno raditi i na približavanju OECD-u 1 , odnosno na dobivanju pozivnice za članstvo i početak pristupnoga procesa u razdoblju 2017. – 2020. Učlanjenjem u OECD Republika Hrvatska će dobiti potvrdu prelaska u visokorazvijeno društvo, sa svim koristima koje idu uz to. Također, Hrvatska je izborila članstvo u Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava 2017–2019., te će predsjedati Odborom ministara Vijeća Europe u 2018. godini. Sve to trebamo i moramo iskoristiti za izgradnju i promicanje međunarodnog ugleda Republike Hrvatske kao aktivne i samosvjesne članice EU-a, koja se zalaže za europsko zajedništvo i valorizira svoju pripadnost srednjoeuropskom, podunavskom i jadranskom/ /sredozemnom identitetu. Hrvatska je relativno mala i mlada država koja se mora svojim kapacitetima koristiti racionalno i optimalno, ali i štedljivo. Stoga je osobito važno da MVEP, kao ključni nositelj aktivnosti na vanjskom planu, na kojemu sve više nestaje jasno razgraničenje između vanjskog i europskog – djeluje koordinirano i usuglašeno, unutar samog Ministarstva i zajedno s mrežom DKP-a u svijetu, ali i s drugim institucionalnim čimbenicima i drugim sukreatorima hrvatske vanjske politike. S obzirom na iznimnu složenost i dinamičnost suvremenih trendova vanjske politike na regionalnoj i globalnoj razini, kao i na nepredvidive izazove na koje je potrebno brzo i primjereno odgovoriti, glavna je zadaća MVEP-a jačati i razvijati svoje profesionalne i diplomatske kapacitete, sposobnosti analitike anticipiranja i brzoga reagiranja na sve buduće izazove i potencijalne migracijske, geopolitičke i sigurnosne ugroze. U takvu nepredvidivom kontekstu hrvatska vanjska i europska politika mora biti spremna prepoznati potencijalne prijetnje i pravodobno predvidjeti moguće globalne promjene trendova i poreme- ćaje. Naime, promjene koje se sada događaju ili će se tek dogoditi u našem neposrednom okruženju, u Europskoj uniji i globalno, traže veću sposobnost za njihovo pravodobno prepoznavanje i analiziranje i donošenje odgovarajućih potrebnih mjera. Također ne trebamo zanemariti ni to da su Europska unija i NATO u stalnoj mijeni i preoblikovanju – kako zbog unutrašnje dinamike i razvoja tako i zbog vanjskih utjecaja i globalnih promjena. Blisko susjedstvo – sjeverna Afrika, Bliski i Srednji istok te prostor tzv. Istočnog partnerstva – nalazi se u stanju dugotrajne krize i nestabilnosti, a to se dakako reflektira i na stanje u Uniji. Aktualna nestabilna stanja u našem neposrednom okruženju, ali i u drugim dijelovima svijeta, uključenost brojnih čimbenika međunarodnih i regionalnih aktera u najveća svjetska krizna žarišta, rastuća međusobna gospodarska i financijska povezanost i međuovisnost zahtijevaju posebnu stručnost i pozornost. Jače geopolitičko i geoekonomsko pozicioniranje, otvorenost prema svijetu, dobri i prijateljski odnosi sa svim državama, osobito sa susjednima, te članstvo u regionalnim inicijativama i međunarodnim organizacijama trebaju omogućiti pozitivno okruženje za opći gospodarski razvoj, privla- čenje stranih ulaganja, daljnji rast turizma, poja- čanu digitalizaciju cijeloga društva, daljnji razvoj prometne, energetske i telekomunikacijske mreže i svih drugih vrsta infrastrukture i umreženosti. Sve su to i zadaće kojima se hrvatska diplomacija odnosno ukupna služba vanjskih poslova Republike Hrvatske mora posvetiti sa svim svojim ojačanim i učinkovitijim kapacitetima. Trebamo biti svjesni da hrvatska diplomacija i MVEP izrastaju iz „tranzicijskog modela“ ad hoc diplomacije u odgovornu inkluzivnu, kreativnu diplomaciju s državotvornim pristupom. Zato je jedan od prioriteta MVEP-a izgradnja, poboljšanje i profesionalno osposobljavanje te usavršavanje ljudskih potencijala hrvatske diplomacije, koja treba biti racionalnija, učinkovitija i stručnija. Takvi prioriteti nemaju samo operativnu, već i vrijednosnu narav, jer je riječ o izgradnji prikladnoga profesionalnog obrazovnog sustava koji će profilirati i osigurati generacijski kontinuitet snažne hrvatske diplomacije, od koje se ne očekuje samo profesionalnost, nego i odanost i državotvornost. U tom je smislu potrebno zaustaviti trend kadrovske erozije i stagnacije, a MVEP bi trebalo izrasti u rasadište izvrsnih struč- njaka koji će znati prepoznati i iskoristiti sve prednosti i šanse koje proistječu iz članstva u EU i NATO-u za daljnji razvoj hrvatskoga društva. Stoga treba nastojati jačati institucionalnu ulogu MVEP-a kao središnjega državnog tijela za provedbu i koordinaciju vanjskih i europskih poslova te biti promotor i prenosilac novih razvojnih ideja i znanja. Jačanjem uloge znanstvene i javne diplomacije kao i bolje i otvorenije umreženosti sa znanstvenom zajednicom MVEP će steći dodatni sinergijski i višeslojni širi učinak, za učinkovitije usuglašavanje svih aktivnosti u provođenju vanjske i europske politike Republike Hrvatske, uklju- čujući i aktivnosti drugih tijela ovlaštenih za međunarodne odnose. Foto Novković Radi bolje europske i međunarodne umreženosti i mobilnosti, MVEP će poticati rad ljudi iz Republike Hrvatske u europskim institucijama i drugim međunarodnim organizacijama i to pružanjem tehničke i svake druge podrške, uspostavljajući i potrebne evidencije eksperata, a zatim se i koristiti njihovim znanjima i specijalizacijama. Također je potrebno više koristiti i mogućnosti sekundiranja2 diplomata u diplomacijama drugih država članica EU-a ili bliskih saveznika (SAD, Kanada i sl.) i u drugim međunarodnim organizacijama. Naravno, za takav inkluzivni pristup bit će potreban i veći udio u državnom proračunu, srazmjerno izdatcima koje za vanjske i europske poslove imaju druge države članice EU-a, ali bit će potrebni i novi izvori financiranja, uključivo i oni iz raspoloživih EU-fondova. Na kraju bih željela istaknuti kako ste i vi okupljeni u ovom Diplomatskome klubu znatno pridonijeli procesu ustrojavanja i razvoja MVEP-a te izgradnje hrvatske diplomacije. Danas možete odigrati ključnu savjetodavnu i edukativnu ulogu u prenošenju vašega profesionalnog iskustva mla- đim naraštajima diplomata.
Dr. sc. Miro Kovač
Najprije vam želim čestitati 15 godina djelovanja Hrvatskoga diplomatskoga kluba. Mislim da su svi oni koji su sudjelovali u osnivanju ove vrijedne udruge zavrijedili priznanje. Petnaest godina djelovanja vrijedno je jedne ovakve proslave. Mi u Hrvatskoj nismo dostatno vični tome da one vrijedne nadnevke u svojoj povijesti prikladno vrjednujemo. Dat ću vam samo jedan primjer: nismo primjereno obilježili 25 godina od prvih slobodnih višestranačkih izbora. A takav događaj bila je stvar suglasja tada odlazeće vlasti i dolazeće nove vlasti, pa je došlo do slobodnih izbora. Nismo obilježili ni 25 godina od Referenduma o neovisnosti. Znači, ima još puno posla u obilježavanju važnih nadnevaka. Evo, 15. siječnja sljedeće godine bit će 25 godina od priznanja RH od strane zemalja članica Europske Zajednice, a 23. prosinca bit će 25 godina otkako je njemačka Vlada donijela odluku da će priznati RH 15. siječnja. Ima puno tih stvari koje mi ne vidimo dostatno jasno, ali moramo se truditi da to ispravljamo svakim danom, pa i mi u Hrvatskom saboru.
Tema je predavanja parlamentarna diplomacija. Ne bih puno o tome jer su u Hrvatskoj stvari jasne. U svijetu vanjsku politiku vodi Vlada, a u nas Vlada vodi i oblikuje vanjsku politiku zajedno s predsjednicom Republike. [Uskoro će doći Predsjednica pa ću skratiti svoje izlaganje.] Dat ću jedan primjer kako se može biti koristan. Bio sam u Washingtonu u ponedjeljak i utorak kao član izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza. Trenutno u Washingtonu malo tko zna kakva će biti politika novoizabranoga predsjednika. Čak ni republikanci to ne znaju. Prije polaska na put zamolio me je jedan prijatelj iz Brussela, koji je bio predsjednik Vlade jedne europske države osam godina, riječima: „Miro, pomozi mi – mi ne znamo ni preko svojih veza među republikancima u kojem će smjeru ići vanjska politika predsjednika Trumpa.” Tamo postoji neka vrst nesigurnosti u tzv. establishmentu koji se bavi vanjskom politikom. Bili smo u društvu peterice kongresnika republikanaca, a jedan je od njih čak član tima za tranziciju predsjednika Trumpa. Malo smo razgovarali o tome što oni očekuju, koje su njihove informacije o vanjskoj politici SAD. U SAD trenutno se u prvom redu razmišlja o odnosu predsjednika Trumpa i SAD prema Rusiji. Razgovaralo se o Bliskom istoku, o ulozi SAD u ratu u Siriji i, jasno, o politici prema Aziji. Zašto je to važno za Hrvatsku? Kao što je rekla gđa državna tajnica, Hrvatska se mora brinuti o sebi, imati jasan pristup, brinuti o svojem susjedstvu. U prvom redu mislim na onaj dio susjedstva koji još nije uređen do kraja – to je prostor južno od Save: Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija. Tu su još turbulencije, nestabilnost. Ako se taj prostor usporedi s Bliskim istokom vidjet će se da ima puno sličnih utjecaja. Tu je Rusija, Turska, tu su islamske zemlje, SAD, europske zemlje, zatim susjedne zemlje, pa i Hrvatska i Srbija. Tu će biti još promjena. Važan je američki pristup, ali i pristup Rusije. Zato je na nama da sada pratimo što će SAD učiniti kada je Rusija u pitanju. Hoće li doći do zbližavanja, hoće li doći do neke vrsti, kao što su tamo govorili Amerikanci, Jalte – da će se dvojica predsjednika dogovoriti o podjeli interesnih sfera? Osobno ne vjerujem da će do toga doći na jedan brutalan način, ali sve je moguće. Znači, Hrvatska se mora prikladno pripremiti, biti spretna, kako bi mogla zaštititi svoje interese koji su legitimni, to treba jasno reći. Nakon 25 godina samostalnosti Hrvatska ima svoje legitimne interese kao članica EU i NATO-a i mora ih braniti. Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, imamo trajnu zadaću, definiranu Ustavom, skrbiti o tamo- šnjim Hrvatima. Mi smo također supotpisnici Sporazuma iz Daytona (Hrvatska, Srbija i BiH). Mi jamčimo za Ustav i državno uređenje BiH. Kada smo već kod Rusije i SAD, te su dvije zemlje svjedokinje Daytonskoga sporazuma. Bit će tu puno posla. Rekao sam već da Vlada vodi glavnu riječ, zajedno s predsjednicom Republike, ali u ovom svijetu koji se globalizira malo su se promijenile uloge tako da su ojačali neki drugi akteri. Imate snažne nevladine udruge, financijske interese velikih poduzeća, koja također mogu utjecati. Imate, na kraju krajeva, nešto što čini jedna simpatična idealistična i angažirana parlamentarka, koja može tu i tamo obaviti kakvu misiju i pomoći sa svojim informacijama i saznanjima. Ali ponavljam: glavna je uloga na državama. Prije nekoliko dana bio sam u Italiji na jednomu vrlo zanimljivom simpoziju gdje su govorili prijatelji koji su do prije nekoliko godina bili predsjednici vlada, a bio je i g. Mario Monti koji je postavio ovo pitanje (kao bivši financijaš i predsjednik talijanske Vlade): mogu li još uopće nacionalne vlade utjecati na svjetske integracijska procese? Ako je bivši predsjednik Vlade, sklon globalizacijskim procesima (a ima i onih koji su protiv toga), rekao da sumnja u to da nacionalne vlade mogu u svakom trenutku presudno utjecati na svjetske integracijske procese, pa tako i na konkretan proces europskih integracija, što očekivati od drugih? Uvjeren sam u to da ćemo mi u Hrvatskoj uskoro imati raspravu o tome kako zamišljamo svoje članstvo u EU – želimo li da jačaju supranacionalne strukture ili želimo jedan model suradnje koji uvažava specifičnosti nacionalnih država. Znači: integracije i suradnja da, ali bez prenošenja daljnjih ovlasti na supranacionalne strukture u Brusselu. Mislim da će to biti jedna rasprava koju moramo pokrenuti. Do sada se hrvatska javnost nije uključivala u raspravu koja se tiče uloge Hrvatske u svijetu. Naša će uloga biti da potaknemo jednu takvu raspravu kako bismo legitimirali svoju vanjsku politiku raspravom u hrvatskom društvu, da ne budemo pasivni, da ne samo čitamo novine i prenosimo vijesti svjetskih agencija. Znači, moramo zauzeti aktivniji stav, razmiš- ljati o sebi aktivno i uključivati građane, ljude koji ovdje žive, u raspravu o sebi i o ulozi zemlje kojoj pripadamo u Europi i svijetu. Zahvaljujem vam na pozornosti i još jednom vam čestitam 15. obljetnicu HDK! Među vama je puno ljudi koji su sudjelovali u stvaranju slobodne, demokratske, samostalne Hrvatske, članova Vlade, bivših potpredsjednika, generala koji su se djelatno borili za slobodnu i suverenu Hrvatsku. Živjeli! Foto Novković Glasnik HDK Godina XIV., broj 6 U Zagrebu, 20. prosinca 2016. Stranica 9 Govor gđe Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice RH Poštovani predsjedniče Kluba, Poštovani članovi Kluba, Poštovani akademiče Reiner, Zdravka, Drage diplomatkinje i diplomati, Sve vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem vam na pozivu zajedno proslaviti 15. godišnjicu vašega vrijednog djelovanja na promicanju postignuća hrvatske diplomacije i promišljanju odgovora na izazove koji se pred njom pojavljuju. Veliko mi je zadovoljstvo biti pokroviteljicom ove proslave te tako i simbolički dati potporu vašem bogatom diplomatskom radu kojim promičete i štitite interese ne samo hrvatske diplomacije, već i naše države. Foto Novković Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica RH Sve ove godine od osamostaljenja i međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske vi, naši cijenjeni diplomati, svojim ste uspješnim radom pridonosili osiguravanju vanjskopolitičke prepoznatljivosti i ostvarivanju međunarodnog položaja koji Republika Hrvatska danas uživa. Na tome vam zahvaljujem i čestitam! Ove godine, kada smo obilježili već četvrt stoljeća od ključnih koraka i odluka u našem osamostaljivanju, a u godini koja slijedi obilježit ćemo tu značajnu obljetnicu i kada je riječ o međunarodnome priznanju i uspostavi diplomatskih odnosa s najvećim brojem država, moramo konačno odati zasluženo priznanje i hrvatskoj diplomaciji.
IZVJEŠĆA ČLANOVA HDK O 15. OBLJETNICI KLUBA NA MREŽNIM PORTALIMA
bivši savjetnik predsjednika dr. Franje Tuđmana generalni konzul u mirovini
Antun Babić oglasio se je već 9. prosinca na HOP-u, nezavisnom news portalu, opsežnim prikazom obilježavanja 15. obljetnice HDK. Najprije ističe Predsjedničine riječi kako je „hrvatska diplomacija početkom 90-ih godina bila druga hrvatska bojiš- nica.” Zatim nabraja govornike, te uglednike koji su pribivali svečanosti, osobito „veterane hrvatske diplomacije” i „veterane Domovinskog rata”, te predsjednika HAZU i povjesničare Josipa Jurčevića i Antu Nazora. Nastavlja s Predsjedničinim mišljenjem kako je potrebno reformirati hrvatsku diplomatsku mrežu: „Ne smijemo neke važne dijelove svijeta prekasno otkriti, jer bi to značilo uvelike kasniti i štetiti interesima hrvatskoga gospodarstva.” Ohrabren je Njezinom zamisli o Think-tanku pri MVEP-u u kojem bi sudjelovali umirovljeni diplomati i raduje ga Njezina pohvala dosadanjem radu HDK. Sličan je i Babićev osvrt na govor akademika Reinera, dopredsjednika Hrvatskog sabora. Iz govora Zdravke Bušić izdvaja: „Želimo stvoriti djelotvornu, ali i lojalnu, državotvornu diplomaciju i bolje koristiti članstvo u EU.” S odobravanjem prenosi dijelove govora dr. Mire Kovača s osvrtima na parlamentarnu diplomaciju i na neizvjesnosti nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD. Prenosi Kovačeve dvojbe u svezi s članstvom RH u EU: hoće li RH pristati na daljnje prenošenje svojeg suvereniteta i ovlasti na EU ili će, kao samostalna država, težiti za jednakopravnošću. Proslavu ocjenjuje kao malu rehabilitaciju 35 hrvatskih diplomata koji su 2000. godine potezom pera smijenjeni. Zauzima se za izgradnju novoga hrvatskog zajedništva korištenjem ovakvih susreta jer na njima političke elite imaju prigodu osluš- kivati što govore širi slojevi hrvatskoga društva. Ističe kako bi i mediji trebali izvući pouku iz ovakvih događanja. Na kraju s gorčinom iznosi kako na Dnevniku HRT-a nije bilo ni riječi o ovom događaju.
izvor Glasnik Hrvatskog diplomatskog kluba
HOP