Svjedoci smo već gotovo mjesec dana napisa u različitim medijima, što tiskanim, što elektronskim, pa čak i na državnoj televiziji, o ekonomskom čudu – najbogatijoj općini u RH – Općini Janjina, na poluotoku Pelješcu. Niz je hvalospjeva na račun Općinskog načelnika zbog toga i naručenih interview-a, uz istovremena njegova infantilna opravdavanja kako to baš nije tako, kako je riječ o pogrešnom tumačenju statističkih podataka i sl. Obraćamo Vam se kao stanovnici te “najbogatije” općine, kako bi do javnosti doprla i druga strana medalje. Naime, točno je kako proračun Općine iznosi upravo toliko, za koliko Općinski Načelnik Vlatko Mratović tvrdi kako je riječ o statistici, a ne o stvarnim novcima, ali je istovremeno i činjenica da taj i takav proračun u najvećoj mjeri služi samo za podmirivanje Načelnikovih potreba i prohtjeva, kao i bogaćenje njemu bliskih osoba i rođaka.
Stvarnost je da je Općina potpuno zapuštena, da proračun služi samo za privatne potrebe uskog kruga ljudi oko Načelnika, da među stanovništvom kolaju priče o korupciji i nezakonitostima, pa sve do onih kako je novcem iz proračuna Načelnik plaćao i usluge prostitutkama. Naime, prije nekoliko godina, isti je Načelnik uhvaćen kao korisnik usluga escort dame u jednom hotelu u Zagrebu, a među stanovništvom je javna tajna kako je i to plaćeno novcem iz proračuna. O navedenom je bilo riječi i u medijima, navodeći kako je u lancu prostitucije uhvaćen i “Načelnik jedne male općine na poluotoku Pelješcu, inicijali V.M.”. Kako je Janjina jedina općina na Pelješcu, čiji Načelnik nosi inicjale V.M. lokalnom je stanovništvu poznato o kome je riječ. O “uhljebarskoj” politici koju aktivno provodi uhljebljujući samo sebe, svoje rođake, i nekoliko interesno povezanih osoba, također je već bilo riječi u medijima prije godinu i po. Kako se troše proračunski novci u najbogatijoj općini, jednostavno je zaključiti iz kaznene prijave, koju Vam dostavljamo.
I u toj prijavi, a i na ovom mjestu, molimo za najveću moguću diskrecju, jer je riječ o osobi koja ne preza ni pred čim. Ukoliko, u svjetlu ozbiljnog novinarstva, ozbiljno pročitate navedenu prijavu, u što ne sumnjamo, jer Vam se u suprotnom ne bismo niti obraćali, vidjet ćete da se ne radi o lokalnom prepucavanju kakovom smo svakodnevno svjedoci u medijima, već o kriminalu najozbiljnije vrste. Koliko je “incidenata” takove vrste, odnosno kriminala, u mandatu Načelnikovog načelnikovanja i stvarno bilo, vjerojatno se nikada neće u potpunosti utvrditi
A imenovani je Načelnik od osnutka Općine – pet mandata, pa slijedeći logiku kaznene prijave koju Vam dostavljamo, za zaključiti je kako je svoje upravljanje općinom masno naplatio, U interesu je 600-tinjak stanovnika Općine, a nesumnjivo i u javnom interesu, da se navedeno i objavi široj javnosti. Budući ste do sada nebrojeno puta dokazali svoju spremnost na objavljivanje ovakovih priča, pri čemu ste pokazali zavidnu razinu objektivnosti i kvalitete, na koju možete biti ponosni, i na kojoj Vam odajemo priznanje kao čitalačka publika, uvjereni smo da ćete i ovaj puta postupiti jednako, slijedom čega Vam dostavljamo tekst kaznene prijave.
URED ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I
ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA
ODSJEK SPLIT
Gundulićeva 29A
21 000 SPLIT
Temeljem čl. 204., st. 1. ZKP-a, te čl. 21., st. 2., toč. 1 Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, podnosimo
-protiv VLATKA MRATOVIĆA, Načelnika Općine Janjina,
-radi;-kaznenih djela iz čl. 291., st. 2. u vezi st. 1. KZ RH
jer postoji osnovana sumnja da je:
tijekom 2014., 2015. i 2016. godine, u Janjini, kao službena osoba u smislu čl. 87., st. 3. KZ RH – Načelnik Općine Janjina, bez ikakovog prethodnog javnog natječaja, protuzakonito prikazujući građevinske radove kao radove definirane čl. 12., st. 1., toč. 2 Zakona o javnoj nabavi vrijednima manje od 500.000,00 kn, koji kao takovi ne podliježu propisima o javnoj nabavi, iako znajući da je riječ o radovima koji višestruko premašuju taj iznos, povjerio izvođenje građevinskih radova na tzv. “šetnici” na ulazu u mjesto Drače, gledano iz pravca Stona prema Orebiću, u dužini od cca 1000m i širini od 1 m, ukupne površine cca 1000 m2, tvrtki “Krtica d.o.o.” iz Janjine, vlasnika Joška Kalafatovića iz Janjine, koji je njegov bliski srodnik – bratić (roditelji su brat i sestra), prikazujući izgradnju iste u proračunu Općine Janjina kao investicijsko održavanje, a ne kao gradnju, slijedom čega su isti radovi izvršeni bez ikakove projektne dokumentacije i nadzora, za koje je radove tvrtki “Krtica d.o.o.”, iz proračuna Općine Janjina, u više navrata naložio isplatu ukupno najmanje 1.500.000,00 kn, preračunato u cijeni jednog m2, cca 1.500,00 kn za jedan m2, iako je tržišna cijena takovih radova 400,00 – 500,00 kn za jedan m2, oštetivši time proračun Općine Janjina za iznos od najmanje 1.000.000,00 kn,
dakle, kao službena osoba iskoristio svoj položaj i ovlast, prekoračio granice svoje ovlasti i time drugoj osobi pribavio korist i drugome prouzročio štetu, a pribavljena korist i prouzročena šteta su znatne,
te, kao službena osoba iskoristio svoj položaj i ovlast pogodovanjem u davanju, preuzimanju i ugovaranju poslova za djelatnost osoba s kojima je interesno povezan,
čime je počinio kaznena djela protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti – označeno u čl. 291., st. 1. i st. 2., a kažnjivo po čl. 291., st. 2. KZ RH, te – nezakonitim pogodovanjem – označeno i kažnjivo po čl. 292., st. 2. KZ RH.
1) da Državni odvjetnik u smislu čl. 216., st. 1. ZKP-a provede istragu, ili u smislu čl. 341., st. 3. ZKP-a pred nadležnim suddom podnese optužnicu;
2) da se u istrazi pozove osumnjičenika radi iznošenja obrane;
3) da se u istrazi pozove i u svojstvu svjedoka sasluša Joško Kalafatović, iz Janjine, vlasnik tvrtke “Krtica d.o.o.”, iz Janjine;
4) da se u istrazi izvrši uvid u računovodstveno – knjigovodstvenu dokumentaciju Općine Janjina, na okolnost kada, koliko, te s kojom svrhom plaćanja je izvršeno
plaćanje od strane proračuna Općine Janjina prema tvrtci “Krtica d.o.o.”;
5) da se u istrazi izvrši uvid u računovodstveno – knjigovodstvenu dokumentaciju tvrtke “Krtica d.o.o.” iz Janjine, na okolnost vremena, iznosa i svrhe uplate novčanih
sredstava iz proračuna Općine Janjina, za korist poslovnog računa tvrtke “Krtica d.o.o.”;
6) da se u istrazi provede knjigovodstveno vještačenje i proračuna Općine Janjina, i tvrtke “Krtica d.o.o.”, na okolnosti iz toč 4) i 5) ovog prijedloga, kao i na okolnost
pod kojom su proračunskom stavkom predviđeni i realizirani građevinski radovi na objektu “šetnica” u mjestu Drače, Općina Janjina, u inkriminiranom vremenu;
7) da se u istrazi provede građevinsko vještačenje na okolnost stvarne vrijednosti izvršenih radova na objektu “šetnica”, u mjestu Drače, Općina Janjina, u svrhu
utvrđenja da li se radi o tzv. bagatelnoj nabavii iz čl. 12., st. 1., toč. 1 Zakona o javnoj nabavi, ili o vrsti radova za koje Zakon nalaže provođenje postupka
javne nabave;
8) da se u istrazi izvvede dokazpregledom projektne i izvedbene dokumentacije, kao i troškovnika za objekt “šetnica”, u arhivi Općine Janjina, posebice na o
okolnost postojanja, ili nepostojanja te dokumentacije i građevinske dozvole, kao i okolnost provođenja nadzora nad izvršenim radovima;
9) da se u istrazi izvede dokaz uvidom u građevinsku knjigu – dnevnik tvrtke “Krtica d.o.o.”, odnosno prateću relevantnu dokumentaciju za izvođenje radova na
objektu “šetnica”;
10) da se u istrazi od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko – neretvanske ćupanije zatraži očitovanje da li je, i ako jest, pod kojom poslovnom
oznakom rješenja izdata valjana građevinska dozvola za objekt “šetnica”, te ukoliko postoji, da se izvrši uvid u istu;
11) da se u istrazi, na okolnost srodstva između osumnjičenika i vlasnika tvrtke “Krtica d.o.o.” saslušaju osumnjičenik i svjedok iz toč. 3) prijedloga, a po potrebi
službenim putem od nadležnog Matičnog ureda zatraži podatak o njihovim roditeljima;
12) da se u istrazi zatraži od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Janjina očitovanje o postojanju, ili nepostojanjju odgovarajućih odluka o izvođenju građevinskih
radova na pomorskom dobru, a zbog okolnosti da je objekt “šetnica” izgrađen na dijelu obale iz čl. 10. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama;.
13) da se u istrazi pozovu i u svojstvu svjjedoka saslušaju sve osobe, na koje rezultati provedenih radnji od toč 1) do toč 13) ukažu da imaju posredna, ili neposredna
saznanja o okolnostima iz činjeničnog opisa kaznene prijave, kao npr. osoba koja je i kada izdala valjani atest za ugrađeni materijal u sporni objekt, ili npr koje su
bili dobavljači materijala za izvođenje radova;
14) da se, u slučau provođenja istrage u smislu čl. 216. ZKP-a, nakon provedene istrage, protiv osumnjičenika pred nadležnim sudom podigne optužnica, ili u slučaju
podizanjaa optužnice u smislu čl. 341., st. 3. ZKP-a, nakon provedene javne glavne rasprave, osumnjičenika oglasi krivim i osudi po Zakonu;
15) da Državni odvjetnik predloži sudu izricanje oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom, kao i tzv. proširenim oduzimanjem imovinske
koristi, iz čl. 78. KZ RH.
Prije iznošenja saznanja o činjenicama na kojima temelje ovu kaznenu prijavu, podnositelji prijave ističu kako istu podnose anonimno. Na samom početku valja istaknuti, kako se prijava ne podnosi kao anonimna, iz razloga potencijalnog izbjegavanja odgovornosti za činjenje kaznenog djela lažnog prijavljivanja iz čl. 304. KZ RH, već upravo i jedino iz razloga više nego opravdanog straha za vlastiti integritet i vjerojatnih višestruko štetnih posljedica. Kako je i naznačeno, prijava se podnosi protiv Općinskog Načelnika, koji je na različite načine,postupajući s pozicija vlasti, osobama koje su s njim dospjele u bilo kakav nazovi “sukob”, odnosno razmimoilaženje, promptno nastojao zagorčati život pokušajima naplaćivanja različitih nameta iz sfere lokalne samouprave (komunalni doprinosi koje je Visoki upravni sud RH utvrdio nezakonitima, ali samo neistomišljenicima, turističke inspekcije tim osobama, dostavljanje Poreznoj upravi neistinitih podataka, sve kako bi se od takove osobe naplatio porez kojeg nije obveznik i sl.) pa do otvorenih, javno iznesenih prijetnji, čemu je svjedočio nemali broj ljudi. Unatoč činjenici da Državni odvjetnik takav strah od štetnih posljedica može smatrati kaznenopravno irelevantnim, podnositelj prijave ga subjektivno takvim doživljavaju, radi čega prijavu i podnose kao anonimnu, svjesni činjenice da Državni odvjetnik podnesenu anonimnu kaznenu prijavu razmatra s posebnom pozornošću, kako iz razloga mogućnosti lažnog prijavljivanja, tako i vodeći računa o integritetu prijavitelja, uz istovremenu obvezu procisuiranja ovakovih kaznenih djela (način postupanja s anonimnim kaznenim prijavamaa objavljen na službenoj web stranici DORH-a). U prilog toj činjenici govori i to da su podnositelji prijave pokušali za isto angažirati i stručnu osobu – odvjetnika, ali ih je nekoliko njih s tog područja odbilo, opravdavajući se istim takovim strahom od štetnih posljedica, istovremeno upućujući prijavitelje da se obrate nekome izvan zone utjecaja osumnjjičenika. Uvodno se još želi naglasiti kako podnositelji prijave smatraju ne samo da postoji razumna vjerojatnost da će se izvidima prikupiti dovoljno kvalitetni podaci o prijavljenom djelu i osumnjičeniku, već su stajališta kaako i iz javno dostupnih dokumenata proizlazi više nego osnovana sumnja da je prijavljeno djelo doista počinjeno na način i od strane osumnjičenog, kako je u činjeničnom opisu i navedeno.
Predmet kaznene prijave je izvođenje građevinskih radova u ukupnoj površini cca 1000 m2. Radovi klasificirani kao održavanje šetnice i sl. vršeni su tijekom inkriminiranog perioda, a izvođač je tvrtka u vlasništvu najbližeg rođaka Općinskog Načelnika – osumnjičenika (majka osumnjičenog i otac vlasnika tvrtke su brat i sestra). Iz dostupnih podataka u javno objavljenim dokumentima – proračun Općine Janjina, vidljivo je kako su navedeni radovi predviđeni kao “održavanje”, te kako su zavedeni kao tzv. bagatelna nabava, tj. ona koja ne zahtijeva postupanje po Zakonu o javnoj nabavi, jer se nalazi ispod praga vrijednosti od 500.000,00 kn.Ovakova stavka je ponovljena nekoliko puta, prema dostupnim podacima, najmanje tri puta, svaki puta s vriijednošću od 490.000,00 – 497.000,00 kn, kako bi se izbjeglo prelazak zakonskog praga od 500.000,00 kn. Istovremeno, niti jednom proračunskom stavkom nije bla predviđena gradnja šetnice kao objekta. Podnositeljima prijave nije dostupna dokumentacija iz arhive Općine Janjina, kako bi mogli decidirano tvrditi kada je i koliko, odnosno u koliko navrata i u kojim iznosima, vršena isplata. No, ono što je vidlivo iz javno objavljenih dokumenata – proračuna, jest da su proračuni s tako predviđenim stavkama usvojeni i izvršeni u cijelosti. Drugim riječima, predviđena sredstva na način kako je opisano su i utrošena isplatom iz proračuna. Slijedi jedini mogući zaključak kako su opisani građevinski radovi plaćeni na način kako bi se zaobišli obligatorni propisi o javnoj nabavi, razlamanjem stvarnog troška na više dijelova, koji svaki za sebe predstavljaju vrijednost manju od zakonskog praga, ali ukupno ju višekratno nadilaze.
Sami radovi u tehničkom smislu predstavljaju betoniranje nogostupa u dužini cca 1000 m i širini 1 m, s postavljanjem betonskih rubnika između nogostupa i kolnika ceste, na mjestu gdje nikada ranije nije fizički postojalo, što suštinski predstavlja građenje, tj. stvaranje novog izvođenjem radova, a ne održavanje nečeg starog, već postojećeg, kako je klasificirano. Navedeni rubnici su standardiziranog oblika tzv. betonske galanterije, a debljina betona na hodnom dijelu površine iznosi do 10 cm. Cijena takovih radova na tržištu RH varira u intervalima 400,00 – 500,00 kn za jedan m2, i uz tolerancijski odmak, ne može iznositi više od 600,00 – 700,00 kn za jedan m2, a što ukupnu vrijednost radova za površinu od cca 1000 m2 predstavlja u iznosu od cca 500.000,00 kn, ili nešto više. Nasuprot tome, i opet proizlazi iz citranih objavljenih dokumenata, radovi su plaćeni barem tri puta po 500.000,00 kn, što predstavlja iznos od 1.500.000,00 kn. Zbog utvrđenja stvarnih vrijednosti predloženo je i građevinsko vještačenje, koje treba pokazati jesu li opisani radovi izvršeni prema pravilima struke, te da li su plaćeni u cjenovnim okvirima na tržištu RH, ili su višestruko preplaćeni, kako smatraju podnositelji prijave.
Izvođenje takovih radova mora,nadalje, biti projektirano i nadzirano od strane stručnih i ovlaštenih osoba, te je za isto nužno ishoditi i građevinsku dozvolu. Suprotno tome, radovi su izvršeni bez projektne dokumentacije i nadzora, kao i građevinske dozvole, jer da tome nije tako, bili bi vršeni prema propisima, označavajući gradilište posebnim natpisom, s brojem i klasom rješenja o dozvoli za gradnju, podacima o investitoru i izvođaču, itd. A to nije slučaj. Posebno, i u odnosu na propise o zaštiti tzv. pomorskog dobra, jer su radovi vršeni na dijelu obale 10-15 m od mora.
Navedene činjenice je jednostavo provjeriti pregledom financijskih dokumenata Općine Janjina i izvođača, tvrtke “Krtica d.o.o.”. Plaćanja su, zacijelo, vršena putem poslovne banke, te o tome mora postojati pismeni trag, kako u knjigovodstvu Općine, tako i u knjigovodstvu navedene tvrtke. Postupajući po prijavi i vršeći potrebne izvide, Državni će odvjetnik bez sumnje provjeriti ove navode pregledom poslovnih računa navedenih subjekata. Pregledom transakcija po tim računima, bit će vidljivo koliko je novca na taj način iz proračuna Općine prema tvrtci “Krtica d.o.o.”, te za koju namjenu, transferirano.
Prijava se dostavlja USKOK-u. Naime, čl. 21., st. 2., toč. 1 Zakona o USKOK-u predviđa nadležnost tog Ureda u postupanju državnog odvjetništva, kod postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz čl. 291. i 292. KZ RH. Pri tome se, u odnosu na kazneno djelo iz čl. 291. KZ RH zahtijeva da počinitelj bude službena ooba – definirana čl. 87., st. 3. KZ RH. Osumnjičeni je dužnosnik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave – Općinski Načelnik, dakle osoba koju kao počinitelja predviđa citirana zakonska odredba.
Zakonski opis kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti zahtijeva da ga čini upravo službena osoba, i to koristeći svoj položaj ili/i ovlast, (a u isključivoj je nadležnosti i odgovornosti upravo osumnjičenika raspolaganje proračunskim sredstvima), koja prelazeći granicu te ovlasti drugoj osobi pribavi korist, ili drugome pričini štetu. Radnjom iz činjeničnog opisa, podnostelji prijave smatraju, je istovremeno prekoračenjem ovlasti drugoj osobi (tvrtka u vlasništvu bliskog rođaka) pribavljena nesrazmjerna korist, i s druge strane za iznos te koristi oštećen proračun jedinice lokalne samouprave – Općine Janjina. Ako se kao cijena izvedenih radova prihvati iznos od 500,00 kn za jedan m2, tada razlika od cca 1.000.000,00 kn ujedno predstavlja i korist tvrtke “Krtica d.o.o.”, i iznos štete po proračunu jedinice lokalne samouprave.
Kazneni zakon RH, u svojem čl. 87., st. 29. kao znatnu korist, odnosno znatnu štetu kvalificira svaku onu veću od 60.000,00 kn, a st. 28., onu veću od 600.000,00 kn definira kao štetu, odnosno korist velikih razmjera. Kvalifikatorno obilježje za kazneno djelo iz čl. 291., st. 2. predstavlja iznos od 60.000,00 kn, čime je i taj element bića djela ispunjen.
U odnosu na drugo djelo za koje se osumnjičenika prijavljuje – nezakonito pogodovanje, čl. 292., st. 2. KZ RH zahtijeva da ga čini službena osoba, koja iskoristi svoj položaj pogodovanjem, ili ugovaranjem poslova za djelatnost osoba s kojom je interesno povezana. U konkretnom slučaju rodbinska povezanost, istovremeno predstavlja i interesnu, na način kako ju Zakon definira, pa je ispunjen i taj element bića djela.
Oba je ova kaznena djela moguće počiniti isključivo s izravnom namjerom. Ista, po mišljenju podnositelja prijave, proizlazi iz načina kako je djelo počinjeno. Naime, način izvršenja upućuje na plansko postupanje, s izričitim cljem pribavljanja koristi. Tome u prilog govori i činjenica kako je cijela “operacija” izvedena na način da se podijeli u više faza, sve u nastojanju da se prikrije stvarni cilj. Takovo nešto nije moguće učiniti niti s jednim drugim oblikom svijesti, osim izravnom namjerom.
Zaključno, podnositelji prijave smatraju kako su opisanim postupanjem ispunjena sva obilježja prijavljenih kaznenih djela.
Janjina, 7. siječnja 2017. godine.
