Novi dvori spominju se pod tim imenom već potkraj XVI. stoljeća, kao jedna od plemićko-vlastelinskih kurija susedgradsko-stubičkih posjeda, u vlasništvu Zrinskih, vlasnika Susedgrada (Starih dvora). Ipak, u sudski ovjerenu dokumentu iz 1852. godine kao doba njihova utemeljenja navodi se 1611. godine. Dvorac je tada zapravo bio obična jednokatna plemićka kurija, sagrađen uglavnom od drveta.Vlasnici Novih dvora bili su Zrinski, Čikulini, Sermagei, Festetići i grofovi Erdödy, od kojih ih je 1851. godine kupio hrvatski ban Josip Jelačić. U vlasništvu obitelji Jelačić Novi su dvori ostali do 1934. godine, kada su ih kćeri Đure Jelačića, Vera i Anka, oporukom i dobrotvornom zakladom ostavile hrvatskom narodu. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori, na površini od 20,5 hektara, čine dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Curia nova, Novi dvori, spominju se pod tim imenom već potkraj XVI. stoljeća, kao jedna od plemićko-vlastelinskih kurija susedgradsko-stubičkih posjeda, u vlasništvu Zrinskih, vlasnika Susedgrada (Starih dvora). Ipak, u sudski ovjerenu dokumentu iz 1852. godine kao doba njihova utemeljenja navodi se 1611. godine. Dvorac je tada zapravo bio obična jednokatna plemićka kurija, sagrađen uglavnom od drveta. Ban Josip Jelačić dao je dograditi i preurediti i dvorac i cijelo imanje koje je U istočnom dijelu dvorac je dograđen za 18 metara, proširen je i preuređen kat dvorca, prekriven je crijepom, uređen je veliki podrum i pročelje. Oko dvorca uređen je i perivoj.Sačuvani i djelomično obnovljeni gospodarski objekti također su vrijednost Novih dvora. Okrugla “vršilnica” je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz XVII. stoljeća, spomenik je nulte kategorije. Nekadašnje spremište plodina, trokatna žitnica, uređeno je 1987. godine kao galerija, danas Muzej “Matija Skurjeni”.
OKOLINA DVORCA
Uz spomenute Nove dvore Jelačićeve treba spomenuti i ostale dvorce zaprešićkog kraja. Krenemo li cestom iz samog centra Zaprešića lijevo prema općini Brdovec, samo 1 km dalje s desne strane ceste smjestio se dvorac Lužnica, jednokatno barokno zdanje.
Podignut je početkom XVIII. stoljeća. Nekoć je bio u posjedu obitelji Rauch. Ima tri krila, tlocrt je u obliku slova U. Njegovo je srednje krilo naglašeno rizalitom, a na uglovima cilindričnim kulama. Iznad glavnog ulaza, koji se nalazi nasuprot parku, prostrani je balkon. Na pročeljima dvorca, iznad prozora, reljefno su napravljena različita poprsja. U dvorskoj je kapeli oltar iz doba rokokoa. Spomenik je prve kategorije. U Lužnici djeluje Duhovno-obrazovni centar Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog “Marijin dvor”. Dvorac je otvoren za javnost
Dvorac Januševec, šest kilometara zapadno od Zaprešića, najljepši je klasicistički dvorac u Hrvatskoj. Dao ga je graditi, po svemu sudeći oko 1830. godine, general Vrkljan, ministar Marije Lujze, nadvojvotkinje od Parme, druge Napoleonove žene. Planove je vjerojatno izradio B. Felbinger. Kasnije, 1845. godine, dvorac je kupio E. Corberon, a potom je često mijenjao vlasnike. U svibnju 1945. godine stradao je od eksplozije. Građevinska obnova je obavljena 70-tih godina. Tlocrt dvorca je pravokutan, glavna os u smjeru sjever-jug naglašena je porticima sa stupovima, a na zapadnoj se strani nalazi lođa. Središnja okrugla dvorana ima kupolu promjera osam metara, a visoka je 11 metara. Neke su prostorije dvorca Januševec bile ukrašene zidnim slikama veduta različitih gradova. Uz dvorac se nalazi park. Spomenik je nulte kategorije.
Današnja doza hrvatske nekulture predvođene partizanskim kadrom, kadrom poslušnika bez značajnih rodoslovlja uništava sve što se može uništiti. Hrvati ponosno pjevaju “Ustani Bane Jelačiću” na svojim feštama, pjesmu koju su priglupi i zatucani partizansko komunistički kadrovi nazvali ustaškom ( vjerojatno je duh bana Jelačića jeo pršut sa Antom Pavelićem ili samo zato što je Pavelić općenito boravio u tom prostoru),a bilo bi svakako dobro da dobri duh bana Jelačića posjeti Zaprešić i vidi hrvatsku sramotu uživo. Okolina dvorca izgleda kao da je Šešelj sa Šljivančaninom napravio spaljenu zemlju. Hrvatski kulturnjaci koji su se nakrali narodnog novca uništili su prekrasnu okolinu, popratne zgrade svojom nebrigom, A NEKI OD NAŠIH MINISTARA IMAJU TAKVE SKULPTURE U SVOM PARKU PRED KUĆOM DA IM I DONALD TRUMP MOŽE ZAVIDJETI.
Nije bolje stanje niti u dvorcu Januševac, tamo su smjestili naši genijalni umovi arhiv, umjesto da dvorac bude turistička destinacija zagrepčana i Slovenaca. U DVORCU Lužnici su sestre milosrdnice, pa je dvorac u kakvom takvom stanju, popratne zgrade su razrušene, a u sklopu dvorca je napravljena suvremena zgrada sestara milosrdnica koja izgleda ukomponirana u prostor kao da je neboder tik do katedrale. Prema Krleži bi rekli sačuvaj me Bože Hrvatske kulture i srpskog junaštva…
pripremili
mag Ingrid Runtić
gl.urednik Igor Drenjančević
