BANKROT REPUBLIKE HRVATSKE

HOP UREDNIK

8 godina ago

REPUBLIKA HRVATSKA

JE PRAVNI SLIJEDNIK

NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE

Iznimno teška tematika .

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova REPUBLIKE HRVATSKE može potvrditi da je 27. veljače 2017. godine primilo notu veleposlanstva SAD-a u Zagrebu koja se tiče tužbe u predmetu Lalich et al. v. Republic of Croatia, a pokrenut je pred Okružnim sudom Sjevernog okruga Istočnog područja Illinoisa tužba sudu u Chicagu predana 31. svibnja 2016 godine.

U priopćenju o tužbi kojom se traži od Hrvatske 3,5 milijardi dolara odštete za naknadu štete koju su pretrpjeli hrvatski Srbi, Romi i Židovi tijekom Drugog svjetskog rata, MVEP piše da je tužba sudu u Chicagu predana 31. svibnja 2016.

Nezavisna Država Hrvatska ima za glavni grad ZAGREB . Proglašena je 10. travnja 1941. godine a ukinuta 08. svibnja 1945. godine . Zauzimala je svojim teritorijalnim prostorom 1941. godine površinu od 98.572km² a 1945. godine površinu od 102.771km². Broj stanovnika Nezavisna Država Hrvatska 1941. godine je imala 6.285.000 građana . Službeni jezik bio je hrvatski. Valuta „hrvatska kuna“.

REPUBLIKA HRVATSKA postala je neovisna država 25. lipnja 1991. godine i ima za glavni grad ZAGREB. Zauzima 56.542km² površine pod svojim teritorijem . Broj stanovnika 2011. godine iznosio je 4.284.889 građana . Službeni jezik hrvatski. Valuta „kuna“.

„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ističe da Republika Hrvatska nije slijednica NDH, što izričito stoji u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske“, stoji u priopćenju.

„Sud koji bi priznao takvu konstrukciju ustvrdio bi da je Hrvatska nastala na zločinačkom režimu, što nije točno. Uvjerena sam da će tužba završiti neuspjehom“, rekla je Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa.

Nemojmo miješati „političko određenje , politički ustroj države odnosno režim države“ i „prostorni – geografski smještaj REPUBLIKE HRVATSKE u svojstvu države definira da je REPUBLIKA HRVATSKA nesporno pravna slijednica NEZAVISNE DRŽAVE REPUBLIKE HRVATSKE“ . Glavni grad jedne i druge države je ZAGREB , osnovno platežno sredstvo je „KUNA“. Predmetne činjenice daju za pravo da tužitelj tvrdi da je REPUBLIKA HRVATSKA pravna slijednica NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA.

U Ministarstvu tvrde da je tužba neosnovana

Detaljnije o tužbi ne žele govoriti, no neslužbeno se može čuti da takva tužba nema osnove jer Republika Hrvatska nije pravna slijednica NDH pa ne može ni odgovarati za štetu koja je počinjena pod tim režimom. S pitanjem povrata imovine oduzete u vrijeme NDH suočavale su se sve dosadašnje vlade od kojih se diplomatskim putem tražilo da zakonsko pravo na povrat oduzete imovine, uz razdoblje komunističke vladavine, prošire i na razdoblje ustaškog režima.

Tužba u Chicagu nije prva kojom su žrtve ustaškog režima tražile odštetu. Godine 2012. pred američkim okružnim sudom za Sjevernu Karolinu vođen je postupak “Alperin protiv franjevačkog reda Male braće”, kojim je od Vatikanske banke tražena odšteta za tzv. Ustaško blago. Postupak je završio neuspjehom tužitelja, a s obzirom na to da se ta tužba temeljila na vrlo sličnim argumentima, očekuje se da će se Hrvatska pred sudom u Chicagu pozivati na tu presudu kao presedan .

OVU VRLO OSJETLJIVU TEMU

POKUŠAT ĆU PRIBLIŽITI GRAĐANINU

REPUBLIKE HRVATSKE NA JEDAN JEDNOSTAVAN

NAČIN IZ RAZLOGA ŠTO DRŽAVI U SLUČAJU

DONOŠENJA PRESUDE PROTIV

REPUBLIKE HRVATSKE NESPORNO PRJETI

BANKROT

Definiram li na trgu u ZAGREBU jednu točku po koordinatama 3D-PROSTORA : φ (x ili N) ; λ (y ili E) i Z(H) , dobivan položajno nepromjenjivu točku na plohi Planete Zemlja. Kako Grad Zagreb se ne može micati u prostoru a kroz povijesno naslijeđe promijenio je mnoge države : AUSTRO – UGARSKU ; Kraljevinu Srba , Hrvata i Slovenaca , NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA , Federativna Narodna Republika Jugoslavija , Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i REPUBLIKA HRVATSKA.

Predmetni vremenski slijed definira da iako se GRAD ZAGREB nije pomakao u fizičkom prostoru doživio je brojne transformacije i brojne režime koji su vladali njegovim prostorom.

Navedena konstatacija traži definiranje 4D – PROSTORA : φ (x ili N) ; λ (y ili E) ; Z(H) i vrijeme (t) . Vrijeme (t) definira promjenu u prostoru , ono se konstantno mijenja i ono je nepovratno a definirano je : sekundom , minutom , satom , danom , tjednom , mjesecom , godinom itd.

Vrijeme (t) je neprekinuto , matematički definirano je brojevnim pravcem, a definira povijesno naslijeđe REPUBLIKE HRVATSKE po „EPOHAMA“. Hrvatski političari ne mogu se odreći vremena (t) i tvrditi da jedan vremenski interval „EPOHA“ ne pripada ovom prostoru. Interval vremena ovog fizičkog prostora od 10. travnja 1941. godine pa do 08. svibnja 1945. godine je „EPOHA“ NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE .

Interval vremena „EPOHA“ od 10. travnja 1941. godine pa do 08. svibnja 1945. godine ne može se izbrisati i tvrditi da ne postoji i da ne pripada povijesnog naslijeđa REPUBLIKE HRVATSKE.

Davor Stier, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova bez obzira koliko god političar mora uvažavati „PROSTORNU REALNOST“ u svojstvu nepobitne činjenice.

Postupci državnih administrativnih tijela REPUBLIKE HRVATSKE s prenesenim ovlastima :

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po Ministru pravosuđa gospodinu ANTI ŠPRLJI

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske

Dinku Cvitanu, dipl. pravnik

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po

Ministru graditeljstva i prostornog uređenja LOVRI KUŠČEVIĆU dipl. iur.

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po ravnatelju dr. sc. Damiru Šanteku

Ministarstvo financija REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po odgovornoj osobi ZDRAVKU MARIĆU dr. sc.

demantiraju izjavu Davora Stiera, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova : „U Ministarstvu tvrde da je tužba neosnovana“.

Da budem jasan navedene državne institucije REPUBLIKE HRVATSKE s prenesenim ovlastima nisu „izrekom“ demantirali Davora Stiera, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova već svojim permanentnim radom u tekućim poslovima u odlučivanju i donošenju odluka , zaključaka , rješenja , presuda u upravnim i pravnim poslovima primjenom javnih isprava prostornog registra nekretnina koji su nesporno „POVIJESNO NASLIJEĐE“.

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske

Dinku Cvitanu, dipl. pravnik

U tekstu objavljenom na „web“ – stranici : https://www.hop.com.hr/2017/03/12/dinko-cvitan-gdje-je-novac/

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U SPLITU

Poslovni broj : N-DO-117/15 (LJG/AB) od dana 11. rujna 2015. godine

ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA gospođa LJILJANA GOLEMAC

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U OSIJEKU

Poslovni broj : N-DO-106/15 (MP/ŽD) od dana 15. rujna 2015. godine

Poslovni broj : P-DO-56/2015 (MP/IL) od dana 5. lipnja 2015. godine

ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA gospođa MARICA PLAZIBAT

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U OSIJEKU

Poslovni broj : P-DO-6/2016 (AJ/AP) od dana 28. siječnja 2016. godine

ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA gospodin ANTO JURIĆ

U tekstu objavljenom na „web“ – stranici :

https://www.hop.com.hr/2017/02/25/demantiramo-predsjednika-udruge-sudaca-sessu-analiziom-predmeta-i-otkrivamo-strasan-kriminal-u-sudstvu/

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U OSIJEKU

ZAMJENICA OPĆINSKE DRŽAVNE ODVJETNICE gospođa ŽELJKA PAPIĆ

ZAMJENICA OPĆINSKE DRŽAVNE ODVJETNICE gospođe MARICE PLAZIBAT

ZAMJENIK OPĆINSKE DRŽAVNE ODVJETNICE gospodin ANTO JURIĆ

OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U SPLITU

ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA gospođa LJILJANA GOLEMAC

OPĆINSKO DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVO U OSIJEKU

SA STALNOM SLUŽBOM U NAŠICAMA

ZAMJENICA OPĆINSKE DRŽAVNE ODVJETNICE gospođa MILENA HOLJEVAC

OPĆINSKO DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVO U VUKOVARU

ZAMJENIK OPĆINSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA gospodin MIRO BRICO

Navedeni ZAMJENICI DRŽAVNOG ODVJETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE definiraju da su javne isprave iz domene prostornog registra nekretnina: katastarski plan , posjedovni list , dokaz o vlasništvu (zemljišna knjiga izrađena od 1855. godine) izrađeni u vremenskom periodu od 1835 godine pa do 1880 godine „VALJANI I ZAKONITI“ dokumenti u svojstvu „POVJESNOG NASLIJEĐA“ za potrebe donošenja : odluka , zaključaka , rješenja i presuda u upravnim i pravnim poslovima koji se odnose na vlasništvo nad nekretninama u fizičkom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE.

Napominjem u 4D – PROSTORU četvrta koordinata je „vrijeme (t)“ neprekinuta varijabla (brojevni pravac) ali stalno promjenjiva u ovom slučaju znači da REPUBLIKA HRVATSKA uvažava „povijesno naslijeđe“ od 1835 godine pa do danas ( ožujak 2017 godine – vrijeme pisanja ovog teksta) , što eksplicitno znači da je interval vremena od 10. travnja 1941. godine pa do 08. svibnja 1945. godine je nesporno „LEGITIMNO POVIJESNO NASLIJEĐE“ REPUBLIKE HRVATSKE po osnovi geografskog položaja.

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po Ministru pravosuđa gospodinu ANTI ŠPRLJI

U nastavku navedeni su sudci Općinskih sudova , Županijskih sudova i sudci VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE koji u navedenim predmetima odlučuju po osnovi „POVIJESNOG NASLIJEĐA“ dokumenata iz domene prostornog registra nekretnina , a svi su dokumenti iz navedene domene VAN SNAGE UPORABE jer su POVJESNI DOKUMENTI – „ARHIVSKA GRAĐA“ , koje je REPUBLIKA HRVATSKA naslijedila u „povijesnom naslijeđu“. Navedeno potvrđuje pravna praksa :

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Sudac gospođa KATICI BOJČIĆ . VIDOVIĆ v. r

Poslovni broj : P – 9083/2015

sudac gospođa IRENA KLISOVIĆ

poslovni broj : RZ-47/14

ŽUPANIJSKOG SUDA U OSIJEKU

sutkinja gospođa VESNA BJELOUSOV v. r.

poslovni broj : Gž-2875/2016

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Sudac gospođa SANJA DUJMOVIĆ v. r.

poslovni broj : 12 : P-1140/2016

po sudcu gospodinu MARINU DOŠENU

poslovni broj : Z-3492/07

Općinski sud u Osijeku stalna služba u BELOM MANASTIRU

gospodinu ROBERTU GOJEVIĆU

poslovni broj : P-965/16

Poslovni broj : P-1817/15

ŽUPANIJSKI SUD U SPLITU

sudac gospodin ZORAN KEŽIĆ

Poslovni broj : Gž-3819/2016

OPĆINSKI SUD U GOSPIĆU

sudac gospođa SNJEŽAN PERVAN

poslovni broj : P-12/2015

Općinski sud u Osijeku , Stalna služba u NAŠICAMA

Sudac gospođa MARICA STANIĆ v. r.

Poslovni broj : 57. P-1899/15-4

Sudac gospođa ANICA WOLF v. r.

poslovni broj : 58 P-476/16

OPĆINSKI SUD U OSIJEKU

gospođa DALMOSLAVA GRGIĆ v. r.

Poslovni broj : 13.P-1332/2015

poslovni broj : 13.P-374/2016

sudac SAŠA REŠETAR v. r.

poslovni broj : 27. P-376/2016-9

gospođi SNJEŽANI ANDROŠ v. r.

poslovni broj : 5-P-1083/15

ŽUPANIJSKOG SUDA U OSIJEKU

Sudac gospođa MARIJANA ŽIGIĆ

Poslovni broj : Gž-296/2016

Poslovni broj : Gž-2569/2015

Sudac gospodin JOSIP GABRIĆ

Poslovni broj : Gž-2895/2015

Sudac gospođa JADRANKA TOŠO BEREČIĆ

Poslovni broj : Gž-2551/2015

OPĆINSKI SUD U VUKOVARU

Sudac gospodin BOŽO JELIČIĆU

poslovni broj : 11 Broj : R/2-367/15

ŽUPANIJSKI SUD U VUKOVARU

Sudac gospođa VESNI VRKIĆ PERAK

Poslovni broj : Gž-301/2016

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

predsjednik sudskog vijeća :

sudac gospodin IVAN MIKŠIĆ

poslovni broj : Rev 768/16

sudac gospođa mr. sc. LUCIJA ČIMIĆ v. r.

poslovni broj : Gr2 54/15

predsjednik sudskog vijeća :

sudac gospodin dr. sc. JADRANKO JUG

članovi sudskog vijeća

sudac ĐURO SESSA i sutkinja MIRJANA MAGUD

poslovni broj : Rev 2539/16

Uobičajeno mišljenje kako DRŽAVNIH ODVJETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE tako i sudaca HRVATSKOG PRAVOSUĐA je da je „GRAFIČKA GEODETSKA IZMJERA“ – katastarski i zemljišno knjižni operat izrađen u doba AUSTRO – UGARSKE MONARHIJE „UPOTREBLJIV PROSTORNI PODATAK“ u smislu „povijesnog pravnog naslijeđa“ pri tome svjesno i namjerno ispušta se „činjenica“ da je donesena „UREDBA“ Ministra financija Države Srba , Hrvata i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine koja „grafičku geodetsku izmjeru“ stavlja VAN SNAGE UPORABE – (datum „ZASTARE“ javnih isprava izrađenih po osnovi „GRAFIČKE GEODETSKE IZMJERE“ je 17. 11. 1924. godine).

Nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. godine zasniva se na odluci komisije sastavljene od predstavnika VOJNO GEOGRAFSKOG INSTITUTA I GENERALNE DIREKCIJE KATASTRA , koja je donijela 21. 03. 1924. godine odluku da se usvaja konformna Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona. Predviđa se da zone budu 3° geografske dužine sa srednjim meridijanima od 15° ; 18° ; 21° geografske dužine istočno od Greenwicha , a svaka zona čini poseban koordinatni sustav.

Ako je povijesno pravno naslijeđe katastarski plan mjerila prikaza 1:2880 ; 1:1440 ; 1:720 ; 1:2904 u hvatnoj mjeri ili 1:2500 ; 1:1250 u dekatskoj mjeri iz vremena AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE i ZEMLJIŠNA KNJIGA od 1835 godine , a zemljišna knjiga iz vremena od 1855 godine pa do 17. 11. 1924. godine tada je „naslijeđena“ u paketu i „UREDBA“ Ministra financija Države Srba , Hrvata i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine povijesno pravno nasljeđe koja grafičku geodetsku izmjeru , i ZEMLJIŠNU KNJIGU izrađenu po osnovi grafičke geodetske izmjere i sve javne isprave proizašle iz grafičke geodetske izmjere „GUP , PUP“ danom 17. 11. 1924. godine stavlja VAN SNAGE OPORABE .

Ne možemo odabirati „ovo želim naslijediti“ , „ovo ne želim naslijediti“ . Povijesno naslijeđe je cjelovito i nepromjenjivo jer je definirano vremenom „EPOHOM“ nastajanja.

Suverena i samostalna REPUBLIKA HRVATSKA po osnovu „UREDBE-UKAZA“ donesene od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine s punom pravnom snagom s punim pravnim učinkom , s punom pravnom posljedicom od dana 01.01.2010. godine stavljena je VAN SNAGE UPORABE u status ZASTARE – NIŠTAVNOST – NEUPOTREBLJIVOSTI za bilo koju uporabu ili odlučivanje u pravnom ili upravnom poslu „Gauss-Krügerovu projekciju meridijanskih zona“ .

Navedena „UREDBA / UKAZ“ definira da je od dana 01.01.2010. godine osnovna i zakonita HTRS96/TM KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA na ozemlju REPUBLIKE HRVATSKE .

REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima.

„UREDBA-UKAZ“ donesena od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine donesena je na prijedlog Ravnatelja DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE Prof. Dr. sc ŽELJKO BAČIĆ koji je predložio VLADI REPUBLIKE HRVATSKE na temelju „ZNANSTVENE EKSPERTIZE“ nezavisnog znanstvenog tijela GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU koju su sačinili Prof. Dr. sc. TOMISLAV BAŠIĆ , Prof. Dr. sc. LADISLAV FAIL i Prof. Dr. sc. MILJENKO LAPAINE uvođenje novog kartografskog prikaza HTRS96/TM – KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA za REPUBLIKU HRVATSKU.

Predmetni navod isključuje bilo koji iskaz da se radi o „povijesnom nasljeđu“ jer uvođenje osnovne i zakonite HTRS96/TM KARTOGRAFSKE PROJEKCIJE u teritorijalni prostor REPUBLIKE HRVATSKE isključivo je ingerencija odgovornosti REPUBLIKE HRVATSKE.

„UREDBA-UKAZ“ donesena od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine je „NEPOBITNA PRAVNA OSNOVA“ koja je ZEMLJIŠNU KNJIGU REPUBLIKE HRVATSKE u cijelosti stavila VAN SNAGE UPORABE u status ZASTARE danom 01.01.2010. godine.

Predmetnu činjenicu sud ne može promijeniti.

Predsjednik nadležnog Općinskog suda po službenoj dužnosti vodi računa da je „UREDBA-UKAZ“ donesena od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine upisana u ZEMLJIŠNU KNJIGU prvog radnog dana poslije 01.01.2010. godine

Iscrpno obrazloženo na „web“ stranici : https://www.hop.com.hr/2017/02/21/prica-sa-opcinskog-suda-u-osijeku-kako-je-zemljisno-knjizni-odjel-sudjelovao-u-bezakonju/

https://www.hop.com.hr/2017/02/25/demantiramo-predsjednika-udruge-sudaca-sessu-analiziom-predmeta-i-otkrivamo-strasan-kriminal-u-sudstvu/

https://www.hop.com.hr/2017/03/05/otkrivamo-ministarstva-pravosuda-i-graditeljstva-i-geodetska-uprava-trolist-kriminala/

Iznesena činjenica definira da su sve odluke , zaključci , rješenja izdana od strane DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE „NIŠTAVNA“.

Jednako tako prethodno iznesena činjenica definira da su sve odluke , zaključci , rješenja i presude donesena od strane Općinskih sudova , Županijskih sudova REPUBLIKE HRVATSKE i VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE „NIŠTAVNI“ jer su doneseni po osnovi pratećih dokumenata javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina koji su ZAKONSKI i činjenično VAN SNAGE UPORABE za bilo kakvu upravnu ili pravnu radnju.

Promet nekretnina ,pravo nasljeđivanje nekretnina (USTAVNI POSTULAT član 48.) , izdavanje građevnih dozvola , izdavanje uporabnih dozvola ili donošenje bilo kakvih odluka ili rješenja koji se odnose na prostor su NIŠTAVNI jer su dokumenti iz domene prostornog registra nekretnina : katastarski plan , posjedovni list i zemljišna knjiga VAN SNAGE UPORABE na cijelom teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE.

Korištenjem „povijesnog naslijeđa“ , arhivske dokumentacije prostornog registra nekretnina : katastarski plan , posjedovni list i zemljišna knjiga koja je VAN SNAGE UPORABE u pravnim i upravnim poslovima koji se odvijaju u teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE , nepobitno i činjenično REPUBLIKA HRVATSKA je pravni slijednik na prostoru svog teritorija : AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE , Kraljevine Srba , Hrvata i Slovenaca , Nezavisne Države Hrvatske , Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz razloga što se koriste pravni i upravni „akti“ država koje su bile na ovom prostoru. U ovom slučaju ne radi se političkom opredjeljenju već teritorijalnom zemljopisnom prostoru na kojem se nalazi REPUBLIKA HRVATSKA.

REPUBLIKA HRVATSKA se ne može odreći svog teritorijalnog prostora omeđenog državnom graničnom linijom . Činjenica je da za sva događanja u različitim EPOHAMA VREMENA na teritorijalnom zemljopisnom prostoru ozemlja REPUBLIKE HRVATSKE pravni slijednik je REPUBLIKA HRVATSKA.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po

Ministru graditeljstva i prostornog uređenja LOVRI KUŠČEVIĆU dipl. iur.

Kako se prema sudskoj praksi radi o pravno valjanim dokumentima iz 1914. godine ili 1947. godine vlasnik čija je imovina konfisciran – oteta je uz naknadu. Formulacija nije jasna „konfisciran je uz naknadu“ , ako je nekretnina „konfiscirana“ onda je oteta i za nju se ne daje nikakva novčana naknada.

Pravni slijednik vlasnika „vila Shiller“ ili „vila Dalmacija“ ili „Pansiona Split“ ili „Titova vila“ uz predočenja dokaza o vlasništvu iz na primjer 1939 godine može zakonito potraživati novčano obeštećenje radi „KONFISCIRANJA“ – otimanja vlasništva od pravnog slijednika REPUBLIKE HRVATSKE u skladu sa USTAVOM REPUBLIKE HRVATSKE i pratećim zakonima .

Vila Dalmacija dosad je bila “zabranjeni grad” koji nam je u naslijeđe ostavio totalitarizam. Pod totalitarizmom u ovom tekstu se smatra nasljeđe SFRJ.

Smještena na južnoj strani Marjana vila Dalmacija, jedna je od najvećih enigmi za većinu Splićana i njihovih gostiju. Prekrasni potez sunčanijom stranom pluća grada na kojem je smještena, godinama je zabranjen za javnost i turiste.

Gradska uprava GRADA SPLITA umjesto da štiti javne interese i da Vilu Dalmaciju još više otvori građanima, on zastupa privatne interese. I samo ponavlja: prodat ću ovo, ovo ću dati u plodo-uživanje, ovo u koncesiju… Uostalom, ne znamo temeljem čega bi Gradska uprava Grada Splita uopće cijeli taj kompleks dala u koncesiju kada bi se tek trebalo odlučiti je li šuma oko vile gradska ili državna, jer to DORH upravo utvrđuje.

Uostalom, to bi povlačilo i promjene GUP-a, budući da je sadašnja namjena te parcele javna i društvena, a ne turistička, što bi onda pomicalo i granice Park-šume Marjan.

Priča vile počela je prije više od stoljeća. Na marjanskoj obali 1914. poduzetnik Franjo Schiller izgradio ju je kao vilu ‘Shiller’

Vila je izgrađena 1914. godine kao pansion s 41 sobom, a prvi vlasnik je bio Frane Schiller po čijem je prezimenu dobila prvo ime. Tridesetih godina prošlog stoljeća nosila je naziv Pansion Split, a stariji Splićane pamte da su za dolaske uglednih gostiju imućnije splitske obitelji posuđivale svoje namještaj i pribor za jelo kako bi boravak uglednicima bio na višoj razini.

Do vile su na početku vozile kočije ili se stizalo brodom. Priča kaže da ju je Schiller izgubio na kocki krajem 20-ih godina prošlog stoljeća, ali ju je nastavio voditi do smrti 1931. godine za novog vlasnika Ivana Petra Sabioncella, bogatog povratnika iz Južne Amerike koji ju je kupio za tri milijuna dinara. Kasnije su vođenje vile preuzeli Schillerovi sinovi. U početku vila nije imala bočna krila i drugi kat, a okolo su u kućama živjele splitske obitelji dok nije postala rezidencijalni kompleks Josipa Broza koji je od znatiželjnika čuvala ondašnja vojska.

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata u Vili Dalmaciji zbrinjavana su djeca koja su ostala bez roditelja, a 1947. godine kompleks vile, pratećih zgrada i zemljišta koji se pružaju na 18 hektara konfisciran je uz naknadu kao jedna od Titovih vila, te je od tada bio je pod stalnom paskom vojske do raspada Jugoslavije.

Očito je da se podatci o površini kompleksa Vile Dalmacije ne slažu prema različitim izvorima kompleks vile ‘Shiller’ ima površinu od 80ha ili 18ha , a prema drugim podatcima 77.870m² što približno odgovara 8ha. Privatno vlasništvo vile ‘Shiller’ ima direktni utjecaj na preraspodjelu vlasništva na Poluotoku Marjan sa posebnim režimom nekretnine „Park Šuma Marjan koji prema zvaničnim podatcima ima površinu od 342ha iz 1964. godine.

U istočnom krilu vile je od 1927.-do 1930. bio privremeno smješten i Oceanografski institut, a početkom 30-ih je obnovljena za boravak kraljice Marije Karađorđević i sinova. Od 1947. godine vila dobiva status elitnog odmarališta za komunističke moćnike, a godinu dana kasnije pod vilom je napravljen podzemni tunel. Poslije Titove smrti služila je za odmor komunističkih moćnika – naveo je muzejski savjetnik Goran Borčić iz Muzeja Grada Splita koji će podatke o vili uskoro objaviti u 2. nastavku knjige “Povijest pisana svjetlom”.

Riječ je o zemljištu ukupne površine 77 870 kvadrata na kojem se prostire kompleks poznat kao Titova vila ili Vila Dalmacija.

Za one koji neznanju 1ha = 100m * 100m = 10.000m² .

Površina 77.870m²≈ 8ha

Omeđen zidinama koji onemogućavaju javni pristup dijelu obale, ovaj atraktivni dio Marjana uz plažu nije zatvoren, kao što je slučaj s većinom „privatiziranih“ plaža u Hrvatskoj, zbog interesa krupnog kapitala nečijeg hotela ili rezidencije jer cijelim područjem upravlja Grad Split. Na to se zemljište uknjižio 1997. godine kao pravni slijednik Općine Split, koja je od 1989. godine upisana kao nositelj prava korištenja. Naime, vila je sagrađena 1914. godine, a vlasnik joj je bio Franjo Šiler. Tridesetih godina 20. stoljeća bila je poznata i kao Pansion Split. Dio kompleksa čine i četiri manje obiteljske kuće Karlovac, Gattin, Trumbić i Nigojević, koje su 1947. godine zajedno s Vilom konfiscirane uz odgovarajuću naknadu.

Danas taj iznimno vrijedni prostor, čija je vrijednost prema procjenama iz 2009. godine za građevinske objekte vrijedila 12.141.639,00eura, a za zemljište 108.972.990,00eura, koristi nekoliko institucija i udruga za javne i komercijalne svrhe.

Što znači „konfiscirane“ uz odgovarajuću naknadu ? „Konfiskacija“ je otimačina bez novčane naknade , a „pravična naknada“ , da li to znači, ostala je ostala „glava“ na ramenu !

Da li je vlasnik kompleksa dobio ekvivalent procijenjene vrijednosti nekretnine?

12.141.639,00eura + 108.972.990,00eura = 121.114.629,00eura

1euro = 7,4kn => 121.114.629,00eura * 7,4kn = 896.248.254,60kn

Vrijednost jednog objekta koji je „otet“ – konfisciran vlasniku 1947. godine. Uzmete li u obzir zakonske zatezne kamate od trenutka „otimanja“ vlasništva i pridodate ih glavnici . Pokušajte dalje sami sračunati koji iznos REPUBLIKA HRVATSKA u svojstvu pravne slijednice u skladu sa USTAVOM REPUBLIKE HRVATSKE je obavezna isplatiti odštetu vlasniku ili pravnim slijednicima nasljeđivanja vlasništva nad prostorom Vile Dalmacije.

Kada bi uzeli u obzir 1% zakonske zatezne kamate na godinu na iznos od 896.248.254,60kn dobijemo cifru u iznosu za sedamdeset (70) proteklih godina 627.373.778,22kn koja se pribraja glavnici i dobiva se dugovanje REPUBLIKE HRVATSKE u svojstvu pravne slijednice u iznosu :

1.523.622.032,82kn

„Vila Shiller“ ili „Vila Dalmacija“

Nalazi se u vrlo zanimljivom fizičkom prostoru

POLUOTOK MARJAN

sastavni dio GRADA SPLITA

Lokalna uprava i samouprava GRAD SPLIT uređuje svoj prostor po osnovi Prostornog plana uređenja Grada Splita i GUP-a.

Na konačni izvedbeni prostorni plan uređenja i razvoja Grada Splita ishodi se mišljenje Javne Uprave Zavoda za prostorno uređenje Splitsko – Dalmatinske Županije (temeljem člana 107. Zakona o usklađenju tog plana s planom Splitsko – Dalmatinske Županije) , te suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (temeljem člana 108. Zakona , u pogledu sa Zakonom o prostornom uređenju i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona).

Na konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog Plana Uređenja Grada Splita (PPUG-a Splita) ishodi se također prethodno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode (članak 22. stav 2. i članak 50. Zakona o zaštiti prirode NN 82/15)

Navedeni podatak je citiran iz akt REPUBLIKE HRVATSKE SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE GRADA SPLITA , Službe za prostorno planiranje i zaštitu okoliša , Odsjek za prostorno planiranje KLASA : 350-01/15-01/00035 ; URBROJ : 2181-19-02/07-17-334 od dana : 02. veljače 2017. godine .

Zašto se je ovaj dokument citiran ?

Grad Split ima vrlo zanimljivu prostornu dokumentaciju iz domene prostornog registra nekretnina koju vodi Područni ured za katastar Split , DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE. Zatim ZEMLJIŠNU KNJIGU k. o. SPLIT koju vodi i kontrolira s povjerenim dužnim nadzorom pravne valjanosti i tehničke ispravnosti Zemljišno – knjižni odjel Općinskog suda u Splitu.

Prvo : krenut ću od „POVIJESNOG NASLIJEĐA“ dokumenta koji se po potrebi izvlači iz ladice i uvrštava ga su upravne akte REPUBLIKE HRVATSKE.

Dokument izdan od SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE , ZAVODA ZA ZAŠTITU PRIRODE ZAGREB , (Ilica broj 44/I telefon 34-700 vrijedio u EPOHI vremena) Broj : 200/3-1964. (MK/MZ) , Zagreb 16. prosinca 1964. godine .

Iz navedenog dokument da se konstatirati da je pod kulturom „šuma – 178ha“ , a pod ostalim kulturama : „pašnjak , livada , oranica , vrt i neplodno-kamenjar – 164ha“ što u postotcima iznosi :

ŠUMA : OSTALE KULTURE

52,05% : 47,95%

Navedena činjenica iz osnivačkog akta broj : 200/3 -1964 , MK/MZ od dana 16.12.1964. godine jasno i nedvosmisleno navodi da je Poluotok Marjan pod kulturom „šuma“ 52,05% što nije dovoljno da bi se proglasilo „ZAŠTIČENI PROSTOR PARK ŠUMA MARJAN“.

Slijedna problematika je privatno vlasništvo nad katastarskim česticama na Poluotoku Marjan od 1996 godine , gdje „zakonodavac“ DRŽAVA REPUBLIKA HRVATSKA po zastupniku lokalnoj upravi i samoupravi Gradu Splitu mora uvažavati PRIVATNO VLASNIŠTVO koje na Poluotoku Marijan još uvijek nije definirano po svakoj pojedinoj katastarskoj čestici .

Eksplicitno znači da je Javna ustanova za UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ dužna izvršiti popis svih „vlasničkih“ katastarskih čestica po broj , kulturi , klasi i vlasniku , a od svakog vlasnika zatražiti suglasnost za potrebe „upravljanja“ nekretninom u privatnom vlasništvu.

U koliko PRVATNI VLASNIK nije dao pismenu suglasnost o upravljanju nad katastarskom česticom u privatnom vlasništvu , ne može i ne smije Javna ustanova za UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ uzimati za pravo „UPRAVLJANJE NEKRETNINOM U PRIVATNOM VLASNIŠTVU“ . Navedenu činjenicu jamči USTAV REPUBLIKE HRVATSKE i svi „ZAKONI i POD ZAKONSKI AKTI“ moraju biti usklađeni sa USTAVNIM POSTULATOM : JAMČI SE PRAVO VLASNIŠTVA.

Park šuma Marjan nije kulturno dobro !

Već duže vrijeme traju medijske polemike oko proglašenja zona konzervatorske zaštite u Splitu. Cijela priča otpočela je 22. listopada 2010. godine kada je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, na prijedlog Konzervatorskog odjela u Splitu, ukinulo konzervatorsku zaštitu Park šume Marjan.

Uvidom u Konzervatorsku podlogu Prostornog i Generalnog urbanističkog plana grada Splita od travnja 2003. godine kao Kulturno dobro na području Grada Splita navedena je Zona zaštićenog krajolika (citat):

“Zona zaštićenog krajolika na području obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Splita jest park – šuma Marjan.”

Iz navedenog sasvim je jasno da je Park šuma Marjan kulturno dobro na području Grada Splita i to Zona zaštićenog krajolika zaštićene urbane cjeline Zone B Grada Splita.

Nadalje, u Rješenju Ministarstva kulture od 30.06.2008. kojim se utvrđuje da Kulturno – povijesna cjelina grada Splita ima svojstva kulturnog dobra, navodi se:
“Za područje poluotoka Marjan na kojemu je veći dijelom proglašena Park šuma Marjan, mjere zaštite odnose se na maksimalno očuvanje krajobraznog karaktera kulturno – povijesne cjeline, uključujući šetališta, Marjanske skale, vidilice, duž-obalne šetnice i obali. Treba strogo kontrolirati svaku nadogradnju, dogradnju i interpolacije, tj. Nove gradnje na području Marjana. Sve zahvate treba podrediti maksimalnom očuvanju vizure na Marjan i panorame s Marjana, te ambijentalnog sklada cjeline.”

U Obrazloženju istog Rješenja navodi se:

“Područje poluotoka Marjan s Park šumom Marjan izuzetno je vrijedna cjelina koja se osim krajobraznih, hortikulturnih i ambijentalnih vrijednosti odlikuje i kulturno – povijesnim značenjem. Na tom se području nalaze značajni arheološki lokaliteti od prahistorije, antike i srednjeg vijeka, niz srednjovjekovnih i renesansnih crkvica, ali i vrijednih građevina s početka 20. stoljeća poput Galerije Meštrović, Oceanografskog instituta, Prirodoslovnog muzeja, Meteorološke stanice i drugih.”

I iz ovog Rješenja Ministarstva kulture sasvim je razvidno da je Park šuma Marjan dio kulturnog dobra Kulturno – povijesne cjeline grada Splita.

Odlukom Gradskog vijeća Grada Splita od 27.veljače 2012. godine poluotok Marjan s Park šumom Marjan, na zahtjev Konzervatorskog odjela u Splitu, opet postaje kulturno dobro, ali ovaj put samo lokalnog značenja. Tek na pritisak javnosti i udruga civilnog društva, 24. travnja 2013. godine dio poluotoka Marjan postaje preventivno zaštićen na period od tri (3) godine, do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra.

Danom osamostaljenja REPUBLIKE HRVATSKE definirani su maksimalni „DATUMI“ do kojih HRVATSKI ZAKONI smiju pravno djelovati RETROGRADNO , a to su :

lipnja 1991. godine
siječnja 1992. godine

HRVATSKI ZAKONI ne smiju djelovati u drugim suverenim državama . Htjeli mi to ili ne SFRJ je druga suverena država u kojoj su pravno vladali „ZAKONI SFRJ-a“ , rješenja iz upravnog ili pravnog posla stekla su svoju pravomoćnost na koju REPUBLIKA HRVATSKA nema pravnog utjecaja.

Suverena i samostalna REPUBLIKA HRVATSKA donijela je svoj USTAV .

USTAVNI POSTULAT :

Članak 48. Ustava Republike Hrvatske bavi se osnovama prava vlasništva:

Članak 48.

Jamči se pravo vlasništva

U skladu sa USTAVNIM POSTULATOM

VLASNIK i isključivo samo VLASNIK

svojim vlasništvom može : RASPOLAGATI , UPRAVLJATI i UŽIVATI

S obzirom da je REPUBLIKA HRVATSKA naslijedila DRUŠTVENO VLASNIŠTVO S PRAVOM KORIŠTENJA zakonodavac DRŽAVA REPUBLIKA HRVATSKA morala je implementirati „USTAVNI POSTULAT“: jamči se pravo vlasništva u PRAVNU PRAKSU – REGULATIVU u aktivnu sudsku praksu kako bi osigurala „PRIVATNO VLASNIŠTVO“ nad nekretninama.

Navedeni „USTAVNI POSTULAT“ implementiran je u sudsku praksu po osnovi ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM SRODNIM PRAVIMA , citiram:

Z A K O N

O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

Dio prvi

OPĆE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA

Vlasništvo i druga stvarna prava

Članak 1.

(1) Svaka fizička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasništva, a i drugih stvarnih prava: prava služnosti, prava iz stvarnoga tereta, prava građenja i založnoga prava na svemu što može biti objektom tih prava, ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva.

Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava

Članak 2.

(1) Predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne.

(3) Nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 360.

(1) Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava – pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

(2) Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasništva dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju na sva stvarna prava.

(4) Za upise prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja u zemljišnim knjigama i u drugim javnim upisnicima koji su provedeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uzet će se da su upisi prava vlasništva.

Članak 362.

(1) Smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(2) Smatra se da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava korištenja takva zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(3) Smatra se da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(4) Što je u stavku 1. do 3. ovoga članka određeno glede stvari, vrijedi na odgovarajući način i za prava koja su bila u društvenom vlasništvu.

Zaštita pretvorenih prava

Članak 363.

(1) Osoba čije pravo vlasništva potječe od nekadašnjega prava upravljanja ili korištenja i raspolaganja stvari u društvenom vlasništvu, odnosno od nekadašnjega prava korištenja ili prvenstvenoga prava korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, ima pravo na zaštitu svoga prava kao svaki vlasnik, uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 161. do 168. ovoga Zakona, ako nije što posebno određeno zakonom.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja se ne može osloniti na predmnjevu vlasništva, ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat će svoje pravo vlasništva ako dokaže da je ona odnosno njezin pravni prednik bio stekao pravo upravljanja ili korištenja i raspolaganja, odnosno pravo korištenja ili prvenstvenoga prava korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, na valjanom pravnom temelju i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavaka koje su se za stjecanje toga prava zahtijevale u trenutku stjecanja.

Zemljišnoknjižno stanje kao vanjski odraz

pravnog stanja nekretnine

Upisom stvarnih prava u zemljišne knjige nastaje jedno od osnovnih načela zemljišno-knjižnog prava, a to je načelo javnosti.

Takvim upisima stvarna prava na nekretninama se čine vidljivima svima i djeluju u odnosu na sve osobe. Pravni učinak publiciranja promjena glede stvarnih prava ostvaruje se upisom takve promjene u zemljišne knjige.

Iz publicitetne funkcije proizlazi oboriva presumpcija da je osoba upisana kao nositelj knjižnog prava zaista stvarni nositelj tih prava.

Direktna pravna posljedica takve presumpcije ogleda se u činjenici da onaj tko je upisan kao nositelj knjižnog prava ne treba ni na koji drugi način dokazivati da je nositelj tog prava, osim činjenicom da je upisan kao nositelj tog prava u zemljišne knjige. Onaj tko tvrdi suprotno dužan je to dokazati i na njemu leži teret dokaza.

Nadalje, onaj tko je nositelj stvarnog prava upisanog u zemljišnoj knjizi ovlašten je raspolagati tim pravom.

Na publicitetnoj funkciji upisa temelji se i zaštita povjerenja poštenih trećih osoba koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnoknjižnog stanja.

Zemljišnoknjižno stanje se smatra potpunim na način da se uzima kako su u zemljišnoj knjizi upisana sva prava koja postoje na određenoj nekretnini, odnosno da na toj nekretnini ne postoje prava koja nisu upisana.

Zemljišnoknjižno stanje se smatra istinitim kada se uzima da postoje upisana knjižna prava upravo u korist osobe koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao njihov nositelj.

Zašto se je ova pravna regulativa navela ?

Nekretninu na Poluotoku Marjan u društvenom vlasništvu odluka Broj : 200/3-1964. (MK/MZ) , Zagreb 16. prosinca 1964. godine stavlja pod posebni pravni režim „PARK ŠUMA MARJAN“ .

VRLO BITNO !

Ono što je bitno za „ODLUKU“ Broj : 200/3-1964. (MK/MZ) , Zagreb 16. prosinca 1964. godine nije upisana u zemljišno knjižne uloške vlasnika nekretnina na Poluotoku Marjan pa tako od 1996 godine navedena „odluka“ nema utjecaja na katastarske čestice u privatnom vlasništvu.

Prostornog plana uređenja Grada Splita i GUP-a mora uvažavati privatno vlasništvo jer se jamči USTAVOM nepovredivost vlasništva i bez suglasnosti vlasnika nekretnina na Poluotoku Marjan ne smije proglasiti poseban režim nekretnina „PARK ŠUMA MARIJAN“.

BITNA ODREDBA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE:

Ustavom se traži, suglasnost s odredbama: članka 3. (načelo vladavine prava, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, ), članka 5. stavka 1. (načelo ustavnosti i zakonitosti) , članak 19. (Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.) Ustava Republike Hrvatske.

Koja je svrha navoda

PRVOG , DRUGOG i TREČEG PRAVNOG REDA JAVNIH ISPRAVA ?

Svaki ZAKON ili PODZAKONSKI AKT koji se donose, mora se voditi računa o njima da su pravno i tehnički provediv što eksplicitno znači :

ODLUKE , ZAKLJUČCI i RJEŠENJA

iz pravnog ili upravnog posla

moraju biti donesena po osnovi

PRATEČIH JAVNIH ISPRAVA

PRAVNO VALJANIH I TEHNIČKI ISPRAVNIH

JAVNA ISPRAVA U STATUSU

„TREĆEG PRAVNOG REDA“

GUP-a , PUP-a , odluke o uređenju Park Šume Marjan GRADA SPLITA

ZEMLJIŠNA KNJIGA k. o. SPLIT mora udovoljiti :

PRAVNOJ REGULATIVI
TEHNIČKOJ REGULATIVI

PRAVNA REGULATIVA :

S obzirom na činjenicu da je ZEMLJIŠNA KNJIGA k. o. SPLIT u pravnu uporabu puštena u vremenskom rasponu od 1860 godine pa do 1870 godine u kontekstu vremena provedbe geodetske izmjere po osnovi „GRAFIČKE GEODETSKE IZMJERE“ ZEMLJIŠNA KNJIGA k. o. SPLIT mora udovoljavati slijedećoj pravnoj regulativi.

Zemljišna knjiga se pušta u pravnu uporabu po osnovi „UREDBE“ Ministra pravosuđa ili rješenja višeg suda ili suda kojem je dodijeljeno „tehničko ovlaštenje“ donošenja rješenja o puštanju zemljišne knjige u pravnu uporabu.

Jednako tako ovlašteni sudac donosi rješenje o uručenju ZEMLJIŠNE KNJIGE nadležnom Zemljišno – knjižnom odjelu nadležnog Općinskog suda za potrebe „JAVNE UPORABE“.

Vijek trajanja ZEMLJIŠNE KNJIGE katastarske općine definiran je Pravilnikom o geodetskoj izmjeri iz 1952/53 godine koji definira maksimalni rok između dvije uzastopne geodetske izmjere istog fizičkog prostora , a to je 30 godina što putem automatizma definira se maksimalni rok uporabe zemljišne knjige jedne katastarske općine i to od datuma puštana zemljišne knjige u pravnu uporabu plus 30 godina . Predmetni dan definira zadnji datum do kada se predmetna zemljišna knjiga smije koristiti.

ZEMLJIŠNA KNJIGA katastarske općine se može održavati ažurnom putem „TEHNIČKE REAMBULACIJE“ , „DJELOMIČNE GEODETSKE IZMJERE“ ili „DJELOMIČNE KOMASACIJE ZEMLJIŠTA“.

Koja će se tehnička radnja koristiti za održavanje ZEMLJIŠNE KNJIGE to je u funkciji dinamike promjene u fizičkom prostoru.

Javne isprave iz domene registra nekretnina koje su stavljene „VAN SNAGE UPORABE“ po osnovi „UREDBE-UKAZA“ donesene od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine i „UREDBE“ Ministra financija Države Srba , Hrvata i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine – (datum „ZASTARE“ javnih isprava) :

KATASTARSKI PLAN
POSJEDOVNI LIST
POMOĆNI REGISTAR PROSTORA NEKRETNINA (aero-fotogrametrijske snimke, skice izmjere , zapisnike izmjere i razna računanja)
ZEMLJIŠNA KNJIGA
UREĐUJUĆI PROSTORNI PLANOVI „GUP“ i „PUP“
DOF11
Aero – fotogrametrijski snimci Vojno Geografskog Instituta iz Beograda su VAN SNAGE UPORABE od 1993 godine kada su proglašeni „POVJESNIM DOKUMENTIMA“ i skinuta oznaka „VOJNA TAJNA“. ( K O M E N T A R : REPUBLIKA HRVATSKA je jedina država u svijetu koja kontrolira svoj građane sa špijunskim snimkama druge strane države s kojom je vodila VGI iz Beograda u svom opisu rada „VGI“ izrađivao je KARTE mjerila 1:200000 ; 1:100000 ; 1:50000 i 1:25000 i bavio se je državnom triangulacijom) nikad se nije bavio osnovnom katastarskom izmjerom za potrebe izrade katastarskog operata i zemljišno-knjižnog operata . Aero-fotogrametrijski snimci s kojim raspolaže VGI iz Beograda 1993 godine proglašeni su arhivskim / povijesnim podatcima tako da nemaju dokaznu snagu već se mogu izučavati kao povijesni dokument. Aero-fotogrametrijski snimci su crno bijele fotografije dimenzije korisnog prostora 230mm x 230mm približnog mjerila 1:15000 do 1:10000 u ovisnosti o visini leta aviona što definira ne prepoznatljivost detalja pri uvećanju u mjerilo prikaza 1:2000)

U ovom predmetu (k. o. SPLIT Poluotok Marjan ) PROSTORNI JAVNI REGISTR (katastarski plan) izrađeni su u kartografskom prikazu „Gauss-Krügerovoj projekciji meridijanskih zona“ koja je prema „UREDBI-UKAZU“ donesenom od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine s punom pravnom snagom s punim pravnim učinkom , s punom pravnom posljedicom od dana 01.01.2010. godine stavljena je VAN SNAGE UPORABE u status ZASTARE – NIŠTAVNOST – NEUPOTREBLJIVOSTI za bilo koju uporabu ili odlučivanje u pravnom ili upravnom poslu.

PROSTORNI JAVN REGISTRI IZRAĐENI U „GRAFIČKOJ GEODETSKOJ IZMJERI odnosno HVATNOJ IZMJERI“ je ZEMLJIŠNA KNJIGA koja je „UREDBOM“ Ministra financija Države Srba , Hrvata i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine su VAN SNAGE UPORABE – (datum „ZASTARE“ javnih isprava izrađenih po osnovi „GRAFIČKE GEODETSKE IZMJERE“ u hvatnoj mjeri i u prikazanom mjerilu originala katastarskog plana 1:2880 ; 14:1440 ili 1:720 ; 1:2500 , 1:1250 ili 1:625)

REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima.

Navedene UREDBE su pravna regulativa koja registre nekretnina stavlja VAN SNAGE UPORABE decidirano danom 17.11.1924. godine (ZEMLJIŠNU KNJIGU) i 01.01.2010. godine (katastarski operat : katastarski plan i posjedovni list).

ONO ŠTO JE BITNO !

Neovisno kada je ZEMLJIŠNA KNJIGA puštena u pravnu uporabu , onog trenutka kada se uvodi NOVI KARTOGRAFSKI POREDAK tog dana sve ZEMLJIŠNE KNJIGE prethodnih kartografskog prikaza putem automatizma stavljaju VAN SNAGE UPORABE zbog „NE KOMPATIBILNOSTI KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA“

Suverena i samostalna REPUBLIKA HRVATSKA po osnovu „UREDBE-UKAZA“ donesenog od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine s punom pravnom snagom s punim pravnim učinkom , s punom pravnom posljedicom od dana 01.01.2010. godine stavljena je VAN SNAGE UPORABE u status ZASTARE – NIŠTAVNOST – NEUPOTREBLJIVOSTI za bilo koju uporabu ili odlučivanje u pravnom ili upravnom poslu „Gauss-Krügerovu projekciju meridijanskih zona“ .

Navedena „UREDBA / UKAZ“ definira da je od dana 01.01.2010. godine osnovna i zakonita HTRS96/TM KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA na ozemlju REPUBLIKE HRVATSKE .

REPUBLIKA HRVATSKA pravno-kazneno i materijalno odgovara za valjanost i zakonitost svih javnih isprava ovjerenih žigom REPUBLIKE HRVATSKE i potpisom odgovorne osobe s prenesenim ovlastima.

TEHNIČKA REGULATIVA

S obzirom na činjenicu da je ZEMLJIŠNA KNJIGA k. o. SPLIT u pravnu uporabu puštena u vremenskom periodu od 1860 godine pa do 1870 godine što eksplicitno znači da je geodetska izmjere prikupljana terenskih podataka u fizičkom prostoru provedeno po osnovi tehničke geodetske metode : grafičke izmjere direktno u fizičkom prostoru su izrađeni izvornici katastarski planovi po osnovi geodetskog stola „kipregela“ .

Površina i broj stanovnika Grada Splita nije isti 1870. godine i 2017. godine pa prema tome prostorni registri nekretnina iz 1870 godine nisu kompatibilni s prostornim podatcima iz 2017. godine

Novija djelomična izmjere provedena je u vremenskom periodu od 1972 godine do 1976 godine po osnovi aero-fotogrametrijske izmjere u „Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona“ . Ono što je bitno ZEMLJIŠNA KNJIGA k. o. SPLIT nije „TEHNIČKOM REAMBULACIOM“ obnovljena.

Terenski podatci su u geodetskoj izmjeri od 1972 godine pa do 1976 godine obrađeni po osnovi matematičkog modela definiranog na BESSELOVOM 1841 ROTACIONOM ELIPSOIDU osmišljenom za potrebe „Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona“ .

Za potrebe izrade ZEMLJIŠNE KNJIGE k. o. SPLIT terenski podatci obrađeni po osnovi matematičkog modela „Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona“ podatci su grafički prikazani na katastarskim planovima , a numerički podatci prezentirani su u posjedovnim listovima.

Komasaciona komisija u koju je delegiran sudac nakon završetka izrade katastarskog operata po osnovi „TEHNIČKE REAMBULACIJE“ provodi izlagane podataka geodetske izmjere vlasnicima nekretnina. Navedeno „JAVNO IZLAGANJE“ nakon TEHNIČKE REAMBULACIJE nije provedeno u k. o. SPLITU.

Teoretski kada se provede JAVNO IZLAGANJE vlasnik nekretnine ima određena prava :

U koliko je vlasnik suglasan s izneseni podatcima potpisuje suglasnost o valjanosti prezentiranih podataka , a sudac donosi „zaključak“ ili „rješenje“ o suglasnosti vlasnika na prezentirane podatke .

U koliko vlasnik iskaže prigovor na iznesene podatke . Prigovor se unosi u ispravu zbirku prigovora , ako je to prigovor na tehnički uradak pogreška se promptno ispravlja ako je prigovor pravne prirode . Pravni prigovor se rješava u ubrzanom postupku ako je to moguće ili se stranka upućuje na redovni pravni postupak.

Kada je završeno javno izlaganje i provedene sve ispravke pristupa se izradi ZEMLJIŠNE KNJIGE koja mora biti sinkronizirana po broju katastarske čestice , klasi , kulturi i vlasniku sa katastarskim operatom.

Nakon toga ZEMLJIŠNA KNJIGA se dopunjava pravomoćnim sudskim rješenjima ili nekim drugim aktima koji se odnose na vlasništvo nad katastarskim česticama.

Od dana 01.012010. godine osnovna i zakonita HTRS96/TM KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA definirana je po matematičkom modelu osmišljenom na WGS84 (GRS80) ROTACIONOM ELIPSOIDU .

Kartografski prikaz detalja u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI nije kompatibilan s podatkom prikazanim u „Gauss-Krügerovoj projekciji meridijanskih zona“.

Nekompatibilnost kartografskih sustava definirana je TEHNIČKOM UREDBOM DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE

Tehnička specifikacija za određivanje koordinata točaka u koordinatnom sustavu Republike Hrvatske

KLASA: 931-01/12-01/1

URBROJ: 541-03-1-1-12-

Zagreb, 06. rujna 2012.

Moguć smjer transformacije je

samo HTRS96>HDKS „Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona“

Ravnatelj DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE:

Dr.sc. Danko Markovinović

Nije razvidno kako su podatci „ORGINALNI – IZVORNICI“ katastarski planovi izrađeni u „Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona i GRAFIČKOJ GEODETSKOJ IZMJERI“ transformirani u HTRS96/TM kartografski prikaz DOF11 kada takav transfer prostornih podataka NIJE TEHNIČKI DOZVOLJEN .

Nekompatibilnost proizlazi iz slijedeće činjenice :

KARTOGRAFSKI SUSTAV HTRS96/TM definiran je na rotacionom elipsoidu većih dimenzija WGS84 definiran u svojstvu osnovne i zakonite kartografske projekcije u teritorijalnom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE

velika polu-os a=6 378 137,0 ;

mala polu-os b=6 356 752,3142

„Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona“ definirana je na manjem rotacionom elipsoidu popularno nazvanom BESSEL 1841

velika polu-os a=6 377 397,2 ;

mala polu-os b=6 356 079,0

Grafička izmjera je definirana na manjem rotacionom elipsoidu popularno nazvanom BESSEL 1841

VELIKA POLUOS ELIPSOIDA a(BESSEL) = 6 377 397,2m ≠ a(WGS 84) = 6 378 137,0m

MALA POLUOS ELIPSOIDA b(BESSEL) = 6 356 079,0m ≠ b(WGS 84) = 6 356 752,3142m

Kod prelaza podataka iz HTRS96/TM u „Gauss-Krügerovu projekciju meridijanskih zona“ površina i oblik katastarske čestice će se smanjiti. Kod prelaza iz „Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona“ u kartografski prostor HTRS96/TM kartografski prikaz katastarske čestice će se uvećati . Zbog navedenih tehnički radnji dolazi do neupotrebljivosti bilo kakvog tehničkog podatka iz domene registra nekretnina.

Navedene činjenice definiraju NEUPOTREBLJIVOST JAVNIH PODATAKA iz domene REGISTRA NEKRETNINA zbog TEHNIČKIH POGREŠAKA .

BITNA ČINJENICA ZA GRAD SPLIT !

Svi prostorni planovi za izradu GUP-a ili PUP-a moraju biti izrađeni u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI od dana 01. 01. 2010. godine.

Deklarativne odluke koje su donesene od dana 01.01.2010. godine od strane GRADA SPLITA po osnovi generalnog urbanističkog plana Grada Splita su NIŠTAVNE jer prostorna dokumentacija nije urađena u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI .

Zemljišne knjige u Hrvatskoj

Zemljišne knjige vode zemljišnoknjižni odjeli kao posebne ustrojstvene jedinice općinskih sudova. Zemljišne knjige vode se ručno (ručno vođena zemljišna knjiga) ili elektroničkom obradom podataka .

Zakonom o zemljišnim knjigama član 98. stav 1.

Članak 98.

(1) Na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se učiniti vidljivim (plomba) dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen (broj dnevnika). Plomba će se po službenoj dužnosti izbrisati kad se provede upis ili unese zabilježba odbijanja prijedloga za upis.

(2) Za štetu koja nastane primjenom pravila o zaštiti povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga zbog nepravodobnoga unošenja plombe objektivno odgovara Republika Hrvatska.

S obzirom na činjenicu da je ZEMLJIŠNA KNJIGA VAN SNAGE UPORABE od dana 01.01.2010. godine odnosno od 17.11.1924. godine) bilo kakav upis u ZEMLJIŠNU KNJIGU po osnovi „IZVRŠNOG RJEŠENJA“ zemljišno – knjižnog sudca počinjena je krivotvorina javne isprave koja izravno utječe na USTAVOM ZAJAMČENO PRAVO „ jamči se pravo vlasništva“ . Izazvanu štetu stranci u pravnom postupku odlučivanja zemljišno-knjižnog sudca nadoknađuje REPUBLIKA HRVATSKA . U pravnom postupku nadoknade štete od strane REPUBLIKE HRVATSKE stranka ne plaća sudske pristojbe.

DRUGO: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike REPUBLIKE HRVATSKE obavezno je odlučivati i svoja mišljenja iznijeti u okviru ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE koji je na snazi u svezi Prostornog plana uređenja Grada Splita i GUP-a..

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE

Korištenje prirodnih dobara i prostora

Članak 20.

(1) Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže uvjete zaštite prirode.

(2) U postupku izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima vlasnici, nositelji prava ili izrađivači planova dužni su od Ministarstva ishoditi uvjete zaštite prirode. Uvjeti zaštite prirode izdaju se u obliku rješenja.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži:

– podatke o nazivu plana gospodarenja, nazivu i adresi vlasnika ili nositelja prava, o razdoblju za koje se izrađuje plan i podatke o nazivu i adresi izrađivača plana,

– akt nadležnog tijela iz kojega je vidljivo da je pravna ili fizička osoba vlasnik ili nositelj prava na području obuhvata plana, akt o ustanovljenju područja obuhvata plana (lovo-ovlaštenici) i kartografski prikaz područja obuhvata plana.

(4) U postupku izdavanja rješenja iz stavka 2. ovoga članka Zavod na zahtjev Ministarstva izrađuje stručnu podlogu. Stručna podloga sadrži pregled zaštićenih dijelova prirode, područja ekološke mreže i ekološki značajnih područja s pripadajućim kartografskim prikazom, prijedlog mjera zaštite i smjernica za održivo korištenje prirodnih dobara i područja ekološke mreže te mjera za očuvanje bio-raznolikosti, krajobrazne raznolikosti i geo-raznolikosti.

(5) Ministarstvo je dužno stranki izdati rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Ako Ministarstvo u navedenom roku ne izda rješenje, smatra se da su uvjeti zaštite prirode izdani.

U članku 20. stav 3. točka 2. decidirano je navedeno , citiram : „akt nadležnog tijela iz kojega je vidljivo da je pravna ili fizička osoba vlasnik ili nositelj prava na području obuhvata plana“ Eksplicitno znači „državno tijelo s prenesenim ovlastima“ (JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ OIB : 28929244223 sa sjedištem na adresi : Cattanijin put broj 2 ; SPLIT) mora priložiti dokaz o vlasništvu za svaku pojedinu katastarsku česticu koje su uzete u razmatranje za posebni pravni režim , jednako tako od svakog pojedinog vlasnika nekretnina mora biti pribavljena suglasnost da JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ može i smije upravljati privatnim vlasništvom u protivnom ako se ne može dokazati vlasništvo JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ odnosno GRADA SPLITA ili REPUBLIKE HRVATSKE

NE MOŽE SE PROGLASITI DEFINIRANI PROSTOR

PARK ŠUMOM MARJAN na Poluotoku Marjan.

U članu 20. stav 4. decidirano je navedeno , citiram : „(4) U postupku izdavanja rješenja iz stavka 2. ovoga članka Zavod na zahtjev Ministarstva izrađuje stručnu podlogu. Stručna podloga sadrži pregled zaštićenih dijelova prirode, područja ekološke mreže i ekološki značajnih područja s pripadajućim kartografskim prikazom,“

Razvidno je da je odlučujući dokument „kartografski prikaz zahvatnog prostora“.

Od dana 01.01.2010. godine osnovna i zakonita je HTRS96/TM KARTOGRAFSKA PROJEKCIJA . Svi od reda prostorni podatci : katastarski planovi prikazanog mjerila 1:500 ili 1:1000 moraju biti prikazani u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI.

Podjela na listove mora biti provedena po osnovi tehničke specifikacije koju je odredila DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE i to bez izuzetka.

Proglašavanje zaštićenih područja

Članak 124.

(1) Prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja temelji se na:

– stručnoj podlozi koju izrađuje Zavod na zahtjev Ministarstva, a kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem,

– izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem,

– posebnoj geodetskoj podlozi za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu.

(2) Stručna podloga iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.

„ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE“ uzima se zdravo za gotovo i pretpostavlja da su svi uvjeti iz člana 124. ispunjeni.

Kako u fizičkom prostoru Poluotoka MARJAN nisu iz poštivane odredbe člana 124. „ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE“ daljnja rasprava je bez predmetna jer osnovni uvjeti za proglašenje „PAR ŠUME MARJAN“ nisu ostvareni:

Poluotok Marjan NEMA provedenu geodetsku izmjeru u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI koja ima pravnu snagu , koja ima pravni učinak i koja izaziva pravnu posljedicu od dana 01.2010. godine
Prostorni – katastarski planovi zadanog prostora „Poluotok Marjan“ nisu izrađeni u mjerilu 1:500 ili 1:1000
„ZEMLJIŠNA KNJIGA“ nije izrađena po osnovu geodetske izmjere u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI koja ima pravnu snagu , koja ima pravni učinak i koja izaziva pravnu posljedicu od dana 01.2010. godine
„ZEMLJIŠNA KNJIGA o. SPLIT za prostor Poluotok Marjan“ mora proći „JAVNO IZLAGANJE“ u kojoj je jedan član komisije : imenovani sudac , geodetski inženjer odgovorna osoba geodetske izmjere , predstavnik lokalne uprave i samouprave Grada SPLITA i dva člana predstavnika građana iz fizičkog prostora o kojem se odlučujuće.
Pri „JAVNOM IZLAGANJU“ pred sudcem svaki vlasnik nekretnine , predmetne katastarske čestice daje izjavu o tome da li se odriče prava vlasništva u smislu odlučivanja i upravljanja nad vlasničkim katastarskim česticama u korist državne ustanove s prenesenim ovlastima JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLJANJE PARK – ŠUMOM „MARJAN“ za koje se proglašava „PARK ŠUMA MARJAN“ ili vlasnik odbija prenijeti svoja vlasnička prava koja mu jamči USTAV REPUBLIKE HRVATSKE na bilo koga Sudac zapisnički konstatira da se vlasnik nekretnine ne odriče svojih vlasničkih prava i iz zahvatnog prostora „PAR ŠUME MARIJAN“ katastarska čestica mora biti izuzeta iz proglašenog prostora „PARK ŠUMA MARJAN“.
VLASNIČKA PRAVA su nedodirljiva od 1996 godine po osnovi ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM SRODNIM PRAVIMA kada su prava DRUŠTVENOG VLASNIŠTVA prenesena na PRIVATNA – OSOBNA VLASNIŠTVA.
Iznimno se mora voditi računa da vlasniku katastarske čestice se ne umanje prava vlasništva i gospodarska djelatnost od koje živi u tom prostoru proglašenjem „PARK ŠUME MARJAN“
Svi izgrađeni i zatečeni objekti u zadanom fizičkom prostoru na dan provedbe geodetske izmjere smatraju se legalno i zakonito izgrađenim objektima sa svim upravnim i pravnim aktima iz domene izgradnje objekata u fizičkom
Po provedenoj geodetskoj izmjeri zadanog fizičkog prostor bez predmetno je voditi raspravu o legalno ili ilegalno ili bespravno izgrađenim objektima u fizičkom prostoru Poluotoka MARJAN jer su SVI IZGRAĐENI OBJEKTI U FIZIČKOM PROSTORU zatečeni na dan geodetske izmjere PRAVNO VALJANI I TEHNIČKI ISPRAVNO IZVEDENI / IZGRAĐENI OBJEKTI U FIZIČKOM

Članak 126.

Akt o proglašavanju zaštićenog područja sadrži:

– naziv i kategoriju zaštićenog područja,

– opis granice zaštićenog područja,

– kartografski prikaz zaštićenog područja u analognom i digitalnom obliku, koji je sastavni dio akta o proglašavanju,

– naznaku mjerila kartografskog prikaza,

– posebnu geodetsku podlogu za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu.

Razvidno je da bi se mogao proglasiti „ZAŠTIČENO PODRUČJE“ zakonodavac NAGLAŠAVA da je obavezno provesti :

GEODETSKU IZMJERU u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI od dana 01.2010. godine i to u analognom (papirnatom) i digitalnom obliku
Katastarski planovi fizičkog prostora moraju zadovoljavati tehničkoj specifikaciji DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE RH
Katastarski planovi moraju biti odgovarajućeg prikaznog mjerila i to 1:500 ili 1:1000
Granice na katastarskim planovima „ZAŠTIČENOG PROSTORA“ moraju biti jasno definirane a u fizičkom prostoru označene „MEĐNIM OZNAKAMA“ koje odgovaraju točnosti katastarskog plana ±5cm.
VLASNIČKI STATUS nekretnina mora biti vidljiv na katastarskim planovima . Jasno i nedvosmisleno odvojene katastarske čestice u PRIVATNOM VLASNIŠTVU i katastarske čestice u DRUŠTVENOM VLASNIŠTVU ili VLASNIŠTVU GRADA

Posljedice koje bi mogle proisteći neusklađivanjem sa zakonskim odredbama povlače kaznene odredbe zakona o državnim službenicima i namještenicima

POSEBAN REŽIM NEKRETNINA NA POLUOTOKU MARIJAN

NIJE USKLAĐEN SA ZAKONOM O ZAŠTITI PRIRODE

I CITIRANIM ZAKONSKIM ODREDBAMA

Pravni subjekt UHY SAVJETOVANJE d. o. o. zastupan po , Krešimiru Budiši održao je predavanje na „Radionici u sklopu izrade projekta „Studija održivog razvoja P. Š. Marjan“ . Da se zamijetiti da održano predavanje nije uvažavalo PRIVATNO VLASNIŠTVO na Poluotoku Marijan . Da bi se APLICIRALO na fondove EVROPSKE UNIJE vlasnički status mora biti riješen i predočen u dokumentaciji i to ne DEKLERATINO već se dokazi o vlasništvu moraju činjenično predočiti s odgovarajućim zakonskim , pravno valjanim tehnički ispravnim javnim ispravama.

POVREĐENE ODREDBE ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

DATO OBJAŠNJENJE O NEUSKLAĐENOSTI UPRAVNIH AKATA

ZA POTREBE PROGLAŠENJA PARK ŠUME MARJAN

Pravno valjana i tehnički ispravna ZEMLJIŠNA KNJIGA katastarske općine SPLIT je isključivo ona ZEMLJIŠNA KNJIGA koja je izrađena u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI.

Grafički prikaz – katastarski planovi u mjerilu 1:1000 ili 1:500 svih katastarskih čestica na Poluotoku Marjan moraju biti izrađeni u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI sa naznačenim brojevima katastarskih čestica i deklariranim vlasnicima iz zemljišne knjige sa sinkroniziranim brojevima katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi i katastarskom planu .

GUP i PUP zadanog prostora Poluotok Marjan mora biti urađen na ažurnim katastarskim planovima izrađen u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI.

Pozitivni Z A K O N I REPUBLIKE HRVATSKE :

ZAKONU O GRADNJI (NN 175/03))

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Klasa: 011-01/07-01/63 ; Urbroj: 71-05-03/1-07-2 ; Zagreb, 13. srpnja. 2007.

Sa punom pravnom snagom , sa punim pravnim učinkom i s punom pravnom posljedicom do dana 01. 01. 2014. godine

Prema navedenim zakonima izgrađeni objekti u fizičkom prostoru REPUBLIKE HRVATSKE stekli su zaštitnu mjeru „ZASTARE“ za bilo koji pravni ili upravni progon pred nadležnim državnim tijelima REPUBLIKE HRVATSKE

Iscrpno obrazloženo na „web“ stranici : https://www.hop.com.hr/2017/02/23/strucno-razotkrivamo-zakonsko-i-fizicko-nasilje-a-mrak-taritas-nad-gradanima-i-privatnom-imovinom/

https://www.hop.com.hr/2017/01/11/ministarstvo-urbanizma-i-graditeljstva-rh-ne-primjenjuje-pozitivne-zakone-republike-hrvatske-koje-je-donio-sabor-republike-hrvatske/

Dovođenjem JAVNIH ISPRAVA iz domene registra nekretnina u status NIŠTAVNOSTI – ZASTARE odnosno stavljanja javnih isprava VAN SNAGE UPORABE srodne zakone dovode do pravne i tehničke NEPROVEDIVOSTI odnosno odgovornost DRŽAVE zbog načinjene štete pri postupanju u skladu sa TEHNIČKI NEPROVEDIVIM ZAKONOM , a donošenja rješenja ili presuda po osnovi JAVNIH ISPRAVA u statusu zastare odnosno stavljenih VAN SNAGE UPORABE su NIŠTAVNA – NEUPOTREBLJIVA i ne smiju izazvati bilo kakav učinak na vlasnike izgrađenih objekata.

Za sve srušene objekte u privatnom vlasništvu , a po osnovi ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA (Klasa: 011-01/12-01/93 ; Urbroj: 71-05-03/1-12-2 ;Zagreb, 18. srpnja 2012.) REPUBLIKA HRVATSKA je dužna obeštetiti vlasnike izgrađenih objekata , NOVČANO , i dovesti objekt u prvobitno stanje o trošku REPUBLIKE HRVATSKE odnosno ministara graditeljstva i prostornog uređenja gospođe ANKE MRAK TARITAŠ i gospodina IVANA VRDOLJAKA

Eklatantan primjer pravne i tehničke neprovedivosti je

ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Klasa: 011-01/12-01/93
Urbroj: 71-05-03/1-12-2
Zagreb, 18. srpnja 2012.

jer su sve odluke , rješenja donose po osnovi JAVNIH ISPRAVA formiranih po osnovi „grafičke geodetske izmjere“ stavljeni VAN SNAGE UPORABE po osnovi „UREDBE“ donesene od strane Ministra financija Države Srba , Hrvata i Slovenaca od dana 17. 11. 1924.godine i javne isprave iz domene prostornog registra nekretnina izrađene po osnovi geodetske izmjere u kartografskom prikazu „Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona“ koja je prema „UREDBI-UKAZU“ donesenom od strane VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ; Klasa: 931-01/04-01/01 ; Urbroj: 5030115-04-1 dana 04.08.2004. godine s punom pravnom snagom s punim pravnim učinkom , s punom pravnom posljedicom od dana 01.01.2010. godine stavljena je VAN SNAGE UPORABE u status ZASTARE – NIŠTAVNOST – NEUPOTREBLJIVOSTI za bilo koju uporabu ili odlučivanje u pravnom ili upravnom poslu.

Stanje ZASTARE javnih isprava iz domene registra nekretnina onemogućava u cijelosti Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH u provedbi ZAKON-a O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA jer sva rješenja po osnovi navedenog zakona su NIŠTAVNA ne mogu i ne smiju izazvati nikakav pravni učinak spram vlasnika nekretnine .

Državnim službenicima i namještenicima REPUBLIKE HRVATSKE s prenesenim ovlastima su poznate navedene činjenice.

U pravnom postupku „KAZNENOM POSTUPKU“ država , zakonodavac je dužan u cijelosti obešteti vlasnika nekretnine za nanesenu štetu uništavanjem vlasništva.

O umanjenju nečijeg vlasništva uz opravdani razlog može isključivo uz proveden dokazni postupak donijeti rješenje ili presudu Općinski sud , Županijski sud ili Vrhovni sud REPUBLIKE HRVATSKE gdje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH mora dokazati da su njihovi djelatnici „građevinski inspektori“ postupali u skladu sa zakonom i u skladu sa vremenskim ograničenjima zaštite vlasnika „VRIJEME ZASTARE“. Postupanja upravnog tijela o podizanju upravnog ili pravnog postupka protiv vlasnika nekretnine mora zadovoljavat određene pravne regulative , a kako su javne isprave iz domene prostornog registra nekretnina : ZEMLJIŠNA KNJIGA , KATASTARSKI PLAN , POSJEDOVNI LIST , GUP i PUP , VAN SNAGE UPORABE od dana 01. 01. 2010. godine nema uvjeta za bilo kakav upravni ili pravni postupak protiv vlasnika izgrađenih objekata..

Ukoliko Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH ne može dokazati ispravnost postupanja njenih državnih službenika i namještenika u skladu sa pravnom snagom zakona EPOHE u kojoj je promjena u fizičkom prostoru nastala, nadležni sud je obavezan izdati sudsku zaštitnu mjeru vlasništva vlasnika nekretnine .

S obzirom na činjenicu da GRAD SPLIT prostornu dokumentaciju : Prostorni plana uređenja Grada Splita nije izradio u osnovnoj i zakonitoj HTRS96/TM KARTOGRAFSKOJ PROJEKCIJI od dana 01. 01. 2010. godine već permanentno Prostorni plana uređenja Grada Splita izrađuje na osnovu „KRIVOTVORINA“ sva pitanja o NIŠTAVNOSTI Prostornog plana uređenja Grada Splita proslijeđena su Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja RH OIB: 95093210687 Ulica Republike Austrije 20, Zagreb.

Na predmetna pitanja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH nije se očitovalo već odgovornost prenijelo na lokalnu upravu i samoupravu što je razvidno iz citata KLASA : 041-01/17-02/1 , URBROJ : 531-01-17-2 od dana 27. siječnja 2017. godine , što je NEPRIMJERENO , citiram :

„Ovo Ministarstvo nema nadležnost sudjelovanja u izradi prostornih planova jedinica lokalne samouprave , već sukladno odredbama članka Zakona , provodi postupak izdavanja suglasnosti na konačni prijedlog prostornog plana u pogledu usklađenosti s odredbama Zakona i propisima donesenim na temelju istog , te pri tome ne može utjecati na odabir i svrsishodnost planirabih rješenja , osim u slučaju njihove suprotnosti s odredbama Zakona.

Ministar

Lovro Kušćević dipl. iur.“

Navod gospodina Ministra LOVRE KUŠĆEVIĆA dipl. iur. „NIJE TOČAN“, jer u predmetnom tekstu je obrazloženo NE POŠTIVANJE USTAVA i ZAKONA REPUBLIKE HRVATSKE pri izradi Prostornog plana uređenja Grada Splita iz tog razloga Ministar LOVRO KUŠĆEVIĆ može i mora uskratiti suglasnost za Prostorni plan uređenja Grada Splita i vratiti ga na ponovnu izradu u skladu sa važećim ZAKONIMA REPUBLIKE HRVATSKE.

Razvidno je da se „POVJESNO NASLIJEĐE“ – arhivski dokumenti iz domene prostornog registra nekretnina primjenjuju prema potrebi , a to znači da REPUBLIKA HRVATSKA kada to njoj , državi , odgovara PRAVNI SLIJEDNIK država koje su egzistirale u ovom geografskom prostoru , a kada državi, REPUBLICI HRVATSKOJ , ne odgovara tada nije „pravna slijednica“ država koje su obitavale kroz povijest na ovim prostorima.

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po ravnatelju dr. sc. Damiru Šanteku

Prva katastarska izmjera grada Zagreba

Kada glavni grad ZAGREB nema sređenu dokumentaciju prostornog registra nekretnina kakva je onda situacija u ostalim dijelovima REPUBLIKE HRVATSKE ?

Kako je područje Republike Hrvatske bilo administrativno dijelom pod upravom Austrije , a dijelom pod upravom Ugarske , izmjerom su jasno definirana ta dva područja. Izmjera je izvršena grafičkom metodom bez projekcije , usvajanjem više koordinatnih sustava :

Toranj crkve KLOŠTAR IVANIĆ
Brdo „KRIM“ južno od Ljubljane
Toranj crkve „Sv. Stjepan“ u Beču
„GELLERTHEGY“ u blizini Budimpešte – trigonometrijska točka I. reda

Za svako područje posebno s ciljem da posluži točno određenoj svrsi.

Zemljišna knjiga pripadala je pod takozvano „AUTONOMNO SUDSTVO“ pod utjecajem bečke administracije i potpuno neovisna.

Prva izmjera Zagreba izvedena je u sklopu katastarske izmjere Austro-Ugarske na osnovi Carskog patenta iz 1817. god., a na našem području je uspostava katastra zemljišta trajala od 1818. do 1884. godine. Nakon te detaljne katastarske izmjere izdan je 1878. god. plan grada iz kojega se može zorno vidjeti njegovo prostiranje u to doba. Za područja gdje nije poslije provedena numerička izmjera, a takvih područja u nadležnosti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba ima još dosta, još uvijek su u upotrebi podaci te grafičke katastarske izmjere. Detaljna izmjera zemljišta započinjala je opisom granica katastarskih, odnosno poreznih općina. Prva katastarska izmjera, koja je u najvećem dijelu današnje Hrvatske obavljena između 1853. i 1864. godine, obuhvaćala je 1222 katastarske općine s ukupno 2 651 260 katastarskih čestica na površini od 3 353 718 jutara i 498 četvornih hvati. Bio je to golem posao obavljen za relativno kratko vrijeme, s relativno malim brojem geodetskih stručnjaka, ukupno 150.

Za detaljnu izmjeru terena razvijana je tzv. geometrijska mreža duljina stranica od 200 do 300 hvati, vezana na točke triangulacije IV. reda. Izmjera je uglavnom izvedena tzv. grafičkom metodom geodetskim stolom, ali za izgrađene dijelove primjenjivala se i ortogonalna metoda. Planovi su rađeni neposredno na terenu, u mjerilu 1:1440 za intravilan, a u mjerilu 1:2880 za ekstravilan. Ta mjerila proizlaze iz hvatnog sustava mjernih jedinica koji se primjenjivao u ono doba. Jedinica za duljinu bečki hvat iznosi 1,896484 m. Iz te mjerne jedinice proizlazi mjerilo određeno iz odnosa: 1 palac : (40×72) palca = 1 : 2880 jer je 1hv = 72 palca. Godine 1871. u Austro-Ugarskoj je uveden metarski sustav za mjerenje duljina, ali se stari sustav još dugo vremena zadržao u praksi, osobito u zemljišnim knjigama, gdje se zadržao do danas.

Izgrađeni dio Zagreba prikazan je na 10 listova planova mjerila 1:1440 koji su umnoženi litografijom. Dimenzije korisnog prostora tih planova iznosile su 25 palca × 20 palca, odnosno 65,85 cm × 52,68 cm. U svrhu izrade, odnosno izgleda tih planova 1820. god. izdan je i prvi topografski ključ.

Druga katastarska izmjera grada Zagreba

Druga katastarska izmjera grada provedena je numeričkom metodom od 1909. do 1913. god. Mjerenja su izvedena uglavnom ortogonalnom metodom, jer tahimetrijska metoda mjerenja tada još nije bila dovoljno poznata, pa ni sigurna za primjenu u praktičnom radu. Izmjera je obavljena u metarskom sustavu, a računanje površina izvedeno je u četvornim metrima ali i u četvornim hvatima . Pri njezinoj realizaciji je istaknuto da će ta obnovljena katastarska izmjera, osim za fiskalne potrebe, služiti i za razne tehničke potrebe u razvoju grada.

Grad Zagreb se tada sastojao od šest katastarskih općina: Gornji grad, Donji grad, Vlaška ulica, Žitnjak, Nova ves i Lašćina. Izmjera je obuhvaćala 8200 katastarskih čestica na površini od 66,87 km². Izrađeno je 97 listova katastarskog plana u mjerilu 1:1000 za intravilan (naseljeni dio), a 82 lista u mjerilu 1:2000 za ekstravilan (nenaseljeni dio). Ti se listovi plana još i danas upotrebljavaju kao službena evidencija o pravnom stanju nekretnina u zemljišnoj knjizi, iako je izvršena i treća katastarska izmjera grada Zagreba. U katastarskoj evidenciji oni služe samo u svrhu uspoređivanja sa stanjem upisanim u zemljišnoj knjizi. Cijepanje starih zemljišnoknjižnih čestica obavlja se prema katastarskim česticama. Često se takve novoformirane zemljišnoknjižne čestice sastoje od više dijelova čestica koje su upisane u različite zemljišnoknjižne uloške, pa je nemoguće u redovitom postupku u zemljišnoj knjizi upisati novu zemljišnoknjižnu česticu na stvarnog vlasnika. Zbog toga u zemljišnoj knjizi ima velik broj zaprimljenih geodetskih elaborata koji stoje neriješeni, a za njihovo rješavanje potreban je zemljišnoknjižni ispravni postupak.

Zagreb se i dalje širio, a najviše na jug, tj. preko Save, i to uglavnom kolektivnom stambenom izgradnjom, čiji su stanovi u zemljišnoj knjizi upisani u knjigu položenih ugovora. Širenje grada dešavalo se i u ostalim područjima, i to često nelegalnom gradnjom. Nova izmjera grada trebala je evidentirati postojeće stanje i stvoriti geodetske podloge za planiranje daljnjeg širenja grada. Detaljna je izmjera pokrenuta na inicijativu Gradskog poglavarstva, koje je pritom istaknulo činjenicu da se zemljišna knjiga razilazi s katastrom, odnosno da su katastarski planovi netočni i nepouzdani pa ne zadovoljavaju svojoj svrsi te je potrebna nova izmjera. Pošto su kod nove izmjere podjednako zastupljeni različiti faktori, opravdano je da svatko, razmjerno svom interesu, pridonese za troškove koji se tu pojavljuju.

Godine 1926. izvršena je reambulacija i revizija svih kultura zemljišta (tada zvana „razređenje težadbenih promjena upisanih u mjeničkim popisima“) , a godinu dana kasnije izrađen je novi katastarski operat prilagođen poslovima poreznih jedinica i osnivanju zemljišne knjige.

Održavanje druge katastarske izmjere grada Zagreba

Nakon završetka druge katastarske izmjere grada Zagreba 1913. god. u cijeloj Europi približavao se Prvi svjetski rat, koji je ostavio traga i na geodetskoj djelatnosti. U ratnim okolnostima održavanje katastarske izmjere bilo je u drugom planu. Nakon okončanja rata i uspostave Kraljevine Jugoslavije, geodetskoj službi u Hrvatskoj trebalo je punih deset godina da se organizira. Kako Hrvatska u mađarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije nije imala ustrojenu katastarsku službu za održavanje katastarske izmjere, tako ju nije imao ni grad Zagreb. Organiziranje katastarske službe događa se tek 1928. godine, kada je donesen prvi Zakon o katastru zemljišta, a na osnovi njega 1930. god. i različiti geodetski pravilnici, pa tako i Pravilnik o održavanju katastra u općinama u kojima je katastar izrađen na osnovi premjera.

Listovi katastarskog plana izrađeni nakon druge katastarske izmjere umnoženi su 1915. god. u Budimpešti. Umnožavanje je izvedeno na vrlo lošem papiru, na kojem je bilo teško crtati tušem, a o brisanju nepotrebnih sadržaja ili eventualnih pogrešnih unosa da se i ne govori. Osim toga, nisu bili adekvatno spremljeni te su bili izloženi fizičkom oštećivanju i prljanju. S jedne strane su postojeći listovi katastarskog plana, kroz vrlo kratko vrijeme, fizički osjetljivo oštećeni, a s druge strane su podaci katastarske izmjere, zbog neodgovarajućeg i neažurnog održavanja postali nepouzdani. Naime, grad Zagreb je nakon Prvog svjetskog rata ponovno znatno izmijenio svoj izgled, izrasla su nova naselja na periferiji za koja nije bilo adekvatnih planova prikladnih za održavanje. Važno je znati da nije bilo tehničkih normativa o tome kako bi trebalo održavati katastarsku izmjeru na osnovi pojedinačnih mjerenja, pa je u tekućim poslovima održavanja, kada je ono i uspostavljeno, vladala velika neujednačenost. Skice izmjere, kao ni drugi tehnički formulari, nisu imali propisane oblike u pogledu sadržaja i veličine. Zbog toga je povezivanje mjerenja s onima obavljenima prije bilo vrlo teško, odnosno nije ni postojalo. To je dovodilo do sve češćih pogrešaka u označavanju brojeva i pod-oznaka u osnivanju novih katastarskih čestica.

Nakon Drugog svjetskog rata katastar zemljišta bio je punih osam godina, od 1945. do 1953., u mirovanju. U godinama nakon rata grad Zagreb obuhvaća područje od 45.418 katastarskih jutara, dok je nakon druge katastarske izmjere imao samo 11.691 katastarsko jutro. Mnoga su nerazjašnjena stanja proizašla uglavnom iz političkog pristupa nove vlasti instituciji posjeda i vlasništva i njihovoj registraciji u službenim evidencijama. Zemlja se masovno dijelila među korisnicima (građevinske parcelacije, razvrgnuća suvlasništva, zaostavštine nesređenih imovinskih odnosa iz razdoblja prije i za vrijeme rata i dr.), a privatna

je geodetska praksa bila čas dopuštena, a čas ukidana.

Z A N I M L J I V O ST

U prvom broju Glasila geometara Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1919., što ga je izdalo tada osnovano Društvo Geometara Kraljevine SHS, u prvom članku V. Filkuka, profesor na Geodetskom tečaju u Zagrebu, objavljuje članak u nastavcima Projekcije zemaljske izmjere u Hrvatskoj i Slavoniji (Filkuka 1919a). Opisuje konformno preslikavanje rotacijskog elipsoida na sferu po Gaussu i dvije tada upotrebljavane projekcije za potrebe izmjera: stereografsku projekciju sfere i projekciju sfere na valjak (cilindrična projekcija). Kako se vidi, a i sam autor tvrdi, u to se doba pogodnim smatralo dvostruko preslikavanje, najprije elipsoida na sferu, na kojoj su se izvodila izjednačenja triangulacijske mreže, pa sfere u ravninu u kojoj je izvedena detaljna izmjera.

U Glasilu geometara br. 4, 5 i 6, str. 69–72., u Zapisniku Odborske sjednice obdržavane dne 22. lipnja 1919. u Zagrebu stoji da Filkuka (1919b) iznosi prijedlog za rješenje nekih pitanja koja se mogu prihvatiti i prije nego li tek osnovano Društvo geometara Kraljevine SHS prihvati organizaciju ukupnoga geodetskog rada. U tom prijedlogu pod točkom Ia. stoji: “Za projekciju zemaljske izmjere ima se upotrijebiti konformna projekcija na valjak sa širinom pojasa od jedan i pol stupnja na zapad i istok od osi X. Pripravne radnje za ovu projekciju imao bi obaviti vojni triangularni ured”. Filkuka zapravo predlaže uvođenje Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona.

Posljednje poglavlje smjernica “Osnovni geodetski radovi u F.N.R. Jugoslaviji” (SGU 1953, str. 193–255), posvećeno je tijeku rasprave i donošenja odluke o izboru projekcije koje je započelo 1921. godine, a konačna je odluka donesena 1924. U tom poglavlju citirani su brojni arhivski dokumenti i članci iz toga doba. Tu su sadržani i dijelovi referata, rasprava i članaka A. Faschinga o pitanju izbora projekcije. A. Fasching je u to doba bio suradnik Generalne direkcije katastra Kraljevine SHS i poznata su njegova zauzimanja za upotrebu stereografske projekcije za topografsku izmjeru (SGU 1953). Na kraju poglavlja dan je nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. u kojem se propisuje uvođenje Gauss-Krügerove projekcije kao službene projekcije. Projekcija je zadana s tri koordinatna sustava, srednji meridijani 15°, 18° i 21°, upotrebljava se Besselov elipsoid, greenwichki početni meridijan, a ravninske se koordinate zapisuju po prijedlogu Baumgartena, odnosno apscise se mjere od ekvatora, a ordinatama se dodaje konstanta 500 000.

Nacrt rješenja ministra financija od 17. 11. 1924. godine zasniva se na odluci komisije sastavljene od predstavnika VOJNO GEOGRAFSKOG INSTITUTA I GENERALNE DIREKCIJE KATASTRA , koja je donijela 21. 03. 1924. godine odluku da se usvaja konformna Gauss-Krügerove projekcije meridijanskih zona. Predviđa se da zone budu 3° geografske dužine sa srednjim merdijanima od 15° ; 18° ; 21° geografske dužine istočno od Greenwicha , a svaka zona ćini poseban koordinatni sustav.

U Geometarskom glasniku iz 1928. i 1929. objavljen je niz članaka pod naslovom Projekcija novog katastarskog premera u Kraljevini SHS (Abakumov i dr. 1928, 1929). Niz započinje kratkim uvodom o nužnosti kartografskih projekcija i zahtjevima koji se u vezi s njima postavljaju u katastru. Posebno se ističe zahtjev da se računanje površina na planovima i obrada geodetskih mjerenja u detaljnoj izmjeri može izvesti bez vođenja računa o deformacijama projekcije. Daje se izvod osnovnih jednadžbi Gauss-Krügerove projekcije, ispitivanje slike triangulacijske stranice (geodetske linije), konvergencija meridijana i linearno mjerilo. To nije kraj niza, ali u sljedećim brojevima Geometarskog glasnika niz se nije nastavio objavljivati.

U časopisu Hrvatska državna izmjera, službenoga glasnika Odsjeka za Državnu izmjeru Nezavisne Države Hrvatske, broj 5 iz 1942. godine, objavljen je članak N. Abakumova pod naslovom Gauss-Krügerova projekcija u primjeni na područje Nezavisne Države Hrvatske (Abakumov 1942). U toj kratkoj raspravi autor postavlja pitanje projekcije za teritorij tadašnje države koji se u smjeru istok-zapad protezao od otprilike 14°30′ do 20°30′ . Autor razmatra postojeću varijantu Gauss-Krügerove projekcije s 3 zone i srednjim meridijanima na 15°, 18° i 21° i zaključuje da su za promatrano područje potrebne sve tri zone. Razmatra rješenje da se manji dio pripada najistočnijoj zoni prikazuje u srednjoj zoni uz upotrebu zasebnoga linearnog modula kako bi se deformacije svele na dopuštene. Zatim daje mogućnost da se izaberu dvije zone sa srednjim meridijanima na 16° i 19°, ali smatra to lošim rješenjem zbog odustajanja od prihvaćene podjele u drugim državama. Na kraju nešto detaljnije razmatra jednu zonu širine 6° sa srednjim meridijanom na 17°25,9′ . Naglašava potrebu uvođenja nekoliko linearnih modula kako bi se deformacije održale ispod 0,0001.

Navedeni „TEHNIČKI“ podatak nedvojbeno definira REPUBLIKU HRVATSKU u svojstvu pravne slijednice NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE.

Katastar zemljišta služi kao podloga za pravedno oporezivanje zemljišta i izradu zemljišnih knjiga , te da su svi poslovi izvedbe , održavanja , obnavljanja i nadzora u nadležnosti „GENERALNE DIREKCIJE KATASTRA PRI MINISTARSTVU FINANSIJA“.

Navedenom činjenicom se koristi Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca , NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA , Federativna Narodna Republika Jugoslavija , Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i REPUBLIKA HRVATSKA.

Pravni propisi (zakoni , uredbe , naredbe pravilnici i dr. ) koji su bili na snazi na dan 06. travnja 1941. godine (Nezavisna Država Hrvatska proglašena je 10. travnja 1941. godine) , primjenjivat će se u REPUBLICI HRVATSKOJ kao pravna pravila , a odnosi se na propise koji nisu uređeni važećim zakonima Republike Hrvatske ukoliko su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske

Zakon o zemljišnim knjigama
Zakon o zemljišnoknjižnim diobama , otpisima i propisima
Zakon o unutrašnjem uređenju , osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga
Pravilnik o vođenju zemljišnih knjiga
Zakon o nužnim prolazima

Preuzeti propis je usklađen s Ustavom i zakonom Republike Hrvatske . Novom odredbom zakon predviđa da građani , udruženja građana i druge građanske pravne osobe imaju pravo vlasništva na stambene zgrade i stanove , poslovne zgrade i poslovne prostorije i sredstva za rad , a stječu se upisom u zemljišne knjige.

Paragrafi Općeg građanskog zakona i drugi pravni propisi , koji su bili na snazi na dan 06. travnja 1941. godine , glede prava plodo-uživanja , prava uprave , prava stanovanja , prava stvarnog tereta i zadužbina (zaklada) , primjenjivat će se kao pravna pravila ukoliko su u suglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.

Treća katastarska izmjera grada Zagreba

Nagli razvoj i širenje grada Zagreba nakon Drugog svjetskog rata te slabo organizirana služba održavanja ranijih katastarskih izmjera doveli su do potrebe provođenja nove katastarske izmjere. Zagreb se u to vrijeme prostirao na 74,6km², bio je podijeljen na 112 katastarskih općina, a imao je 300.000 stanovnika. Stoga su narasle potrebe za rješavanjem različitih komunalnih pitanja, a geodetsko-katastarska dokumentacija, koja je trebala biti osnova svih tehničkih, urbanističkih, upravnih i gospodarskih planiranja i projektiranja, postala je neadekvatna.

Novi dijelovi grada imali su samo planove grafičke izmjere koji nisu bili prikladni za te potrebe. Već je pedesetih godina prošlog stoljeća Jonke pisao: “Kvaliteta podataka koje pružaju takvi katastarski planovi opada svakodnevno. Zaostaci u održavanju izmjere, obimni novi zahtjevi, koji se stručno ne dovršavaju, umanjuju povjerenje koje se imalo u podatke državne izmjere. Treba izrađivati planove sa horizontalnim i vertikalnim prikazom, planove koji su upotrebljivi za sve vrste tehničkih djelatnosti vezane za zemljište” (Jonke 1957).

Takvo stanje dovelo je do odluke o pristupanju trećoj detaljnoj katastarskoj izmjeri grada. Najprije su 1958. godine obavljeni radovi detaljne izmjere južno od Save na području katastarskih općina Blato, Klara, Otok i Čehi.

Godine 1959. izmjerena je katastarska općina Trnje, 1960. Trešnjevka, Rudeš te dijelovi Vrapča, Stenjevca i Podsuseda, 1961. Pešćenica i Žitnjak te dio Sesveta, a 1962. i 1963. provedena je izmjera katastarskih općina Črnomerec, Maksimir, Dubrava, Resnik i Jakuševac.

Drugi dio detaljne izmjere Zagreba započet je 1963. god. primjenom fotogrametrijske metode na području katastarskih općina Stupnik, Demerje, Brezovica, Obrež i Odra te dijelova Medvednice od Podsuseda do Remeta. Na kraju je terestričkim metodama izmjereno područje središta grada i njegovi sjeverni dijelovi, a naknadno je provedena izmjera katastarskih općina Gornji Stenjevec i Gornje Vrapče fotogrametrijskom metodom.

Treća katastarska izmjera u gradu Zagrebu provedena je od 1958. do 1965. god.

U devedesetim godinama prošlog stoljeća od grada Zagreba su se odvojili kao zasebni gradovi Zaprešić, Samobor i Velika Gorica, tako da danas Gradski ured za katastar i geodetske poslove grada Zagreba ima u nadležnosti 50 katastarskih općina. Od tih 50 katastarskih općina, njih 18 je prikazano isključivo na listovima plana mjerila 1:1000, 14 na listovima plana mjerila 1:2880, a 18 dijelom na listovima plana mjerila 1:1000, a dijelom na listovima starog plana grafičke izmjere u mjerilu 1:2880. Na više od 1300 listova plana u mjerilu 1:1000 prikazano je urbanizirano uže područje grada i sva naselja na cijelom području grada.

Iz tih je podataka evidentno da za veliki dio grada postoje samo stari listovi plana iz prve katastarske izmjere. Ta činjenica govori sama za sebe i postavlja se pitanje zašto gradske vlasti ne poduzimaju ništa da se taj problem riješi. Ti listovi plana čine osnovu za uvid u sve posjedovne i vlasničke odnose na zemljišnim česticama i objektima na njima i svih infrastrukturnih mreža. Kolika je njihova vjerodostojnost, osobito onih u mjerilu 1:2880, najbolje znaju geodetski djelatnici u praksi koji svakodnevno imaju probleme zbog njihove slabe kvalitete.

U nadležnosti Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, u upotrebi su digitalizirani listovi staroga katastarskog plana za pedeset katastarskih općina, različitih mjerila te izrađeni različitim metodama :

ZAGREB : broj katastarskih planova u mjerilu 1:1000 ima 480 komada u mjerilu 1:2880 ima 71 komad
NOVI ZAGREB : broj katastarskih planova u mjerilu 1:1000 ima 477 komada u mjerilu 1:2000 ima 19 komada u mjerilu 1:2500 ima 14 komada u mjerilu 1:2880 ima 75 komada
SUSEDGRAD : broj katastarskih planova u mjerilu 1:1000 ima 179 komada u mjerilu 1:2880 ima 16 komada
SESVETE : broj katastarskih planova u mjerilu 1:1000 ima 76 komada u mjerilu 1:2000 ima 43 komada i mjerilu 1:2880 ima 107 komada

Prva detaljna katastarska izmjera Zagreba izvedena je u okviru zemaljske katastarske izmjere Austro-Ugarske Monarhije od 1857. do 1862. god. grafičkom metodom. Izgrađeni dio Zagreba prikazan je tada na 10 listova plana mjerila 1:1440. Iz podataka prve katastarske izmjere izrađivani su svi službeni planovi grada Zagreba za različite potrebe. Služili su kao osnova za kontinuiranu izradu planova grada iz kojih se može pratiti širenje grada do početka 20. stoljeća.

Druga detaljna katastarska izmjera izvedena je, na zahtjev Poglavarstva slobodnoga kraljevskoga grada Zagreba i na prijedlog gradskoga građevnog ureda, od 1909. do 1913. god. Izmjera je organizirana i obavljena uz stručnu pomoć i nadzor vrhovne geodetske vlasti pri ministarstvu financija u Budimpešti. Ta je izmjera izvedena numeričkom metodom, a izgrađeni dio grada je prikazan na 97 listova plana u mjerilu 1:1000.

Treća katastarska izmjera grada Zagreba trajala je od 1958. do 1965. god. i odvijala se u novim političkim uvjetima kada je Hrvatska bila u sastavu SFR Jugoslavije. Izmjera je izvedena djelomično numeričkim terestičkim metodama, a djelomično aero-fotogrametrijskim mjerenjem te je izrađeno više od 1300 listova plana u mjerilu 1:1000 za izgrađeni dio.

U drugoj i trećoj detaljnoj izmjeri grad je mjeren i visinski te je tako nastala geodetsko-katastarska dokumentacija mogla služiti kao podloga za tehnička planiranja i projektiranja.

Treba naglasiti da su zemljišno – knjižni operati (dokazi o vlasništvu) izrađeni po osnovu PRVE i DRUGE geodetske izmjere Grada Zagreba.

Ništavnost javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina je REALNOST REPUBLIKE HRVATSKE , kao i primjena javnih isprava iz domene prostornog registra nekretnina u svojstvu „POVIJESNOG NASLIJEĐA“ u upravnim i pravnim radnjama REPUBLIKE HRVATSKE.

Predmetna činjenica definira da je REPUBLIKA HRVATSKA pravnih slijednik država koje su obitavale na ovom ozemlju – geografskom položaju definiranom državnom granicom REPUBLIKE HRVATSKE.

Ministarstvo financija REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupano po odgovornoj osobi ZDRAVKU MARIĆU dr. sc.

Državna blagajna se puni naplatom državnih pristojbi za izdane dokumente iz domene prostornog registra nekretnina u statusu POVIJESNOG NASLIJEĐA , odnosno statusu VAN SNAGE UPORABE.

BOŽIDAR VIDUKA

HOP