7 milijardi kuna za udruge u 5 godina, 200 državnih agencija. Ogroman novac kojem se gubi trag.
Drugi nivo je puno opasniji. U taj segment je dirnuo samo HOP portal. Bankarstvo. Rak rana je Zagrebačka banka. Banku je osnovalo oko 1287 privrednih subjekata, a danas vrlo lako možete vidjeti tko je opstao od njih. Izuzetno mali broj. 1990 i 1991-92 godine, znači pred rat i za vrijeme rata banka je samo od kamate zaradila od 275 milijuna dolara 1990 do 300 milijuna kuna ratne godine.
Usporedite zaradu i ratnu situaciju, pa probajte zaključiti da li je banci rat pogodovao ili smetao. Neki smatraju da je upravo rat bio maska za njenu ogromnu zaradu. Za tako veliku zaradu koja se tih godina kretala oko 270 000 milijuna pa do 350 000 milijuna dolara isplaćena je sveukupna dividenda 6 milijuna dolara, prve godine 5 milijuna, a druge samo 1 milijun dolara na tako ogromnu zaradu!
No krenimo dalje, nekadašnji vlasnik banke AG Wiena je bila oko dvadesetak posto vlasnik Zagrebačke banke tada, zadnjih godina došla ta poslovnica udbaške elite doći do 84, 5 % vlasništva, znači većinski vlsnika, kako je do toga došlo vidi se iz priloženog, smiješnim isplatama dividende u jednom segmentu.
Isto su zanimljivi podaci o vrijednosti banke tih godina, renomirana revizorska tvrtka procijenila je banku u zemlji i inozemstvu, a već tada je bio veći udio novca van Hrvatske za oko 35%. I taj dokument dajemo na uvid javnosti da se konačno vidi vlasništvo banke, udjeli i vlasnici. Banke vlasnice Zagrebačke banke u inozemstvu su u Beču, Farnakurtu, Londonu, Zambiji. Unicredit nije stvarni vlasnik Zagrebačke banke već AG Wiena koja se kasnije udružuje u Austria bank, Unicredit je franšiza koja pokriva stvarnog vlasnika, komunističke bankare.
Zanimljivo je isto kako je odjednom došlo do zapaljenja arhiva banke, kada se pokrenuo postupak na suda o svim tim detaljima vezanim za ovu najmoćniju banku regije.
Ako naše institucije ispitaju trag novca, navedenih banaka moglo bi se dogoditi putinovo rješenje hrvatskog duga, jer nama naš izvor tvrdi ; našim novcima iznesenim iz Hrvatske, naša se zemlja zadužuje .
Javnost se teško snalazi u svim zavrzlamama.
Zanimljivo je kako svjedoci najvećih pljački u privatizaciji kod nas stradavaju, tako je general Zagorac želio kupiti svoju slobodu sa nekim saznanjima o najvećim pretvorbama, pa je ipak završio u zatvoru, odvjetnikova kći je ubijena, svjedok INA-inog kriminala Kovačević je kako saznajemo, teško bolestan; Ivo Sanader, kada je krenuo istraživati Zagrebačku banku odveden je na hlađenje u Remetinac, a sve to je, kao i bivšu zemlju, preživio je Mladen Bajić.
http://arhiva.hop.com.hr/2016/03/ina-unistena-svjesno-da-bi-njome-vladali-stern-greguric-i-matesa/?
Kao što je Bajić vječan, tako je i sa Zagrebačkom bankom.
28. travnja 2016. godine banka je imala skupštinu dioničara. Prvi put od nastanka države banka prikazuje gubitak, a koji je objavila revizorska kuća Deloitte na osnovu financijskih izvješća poslovnih knjiga. Revizor tvrtke Deloitte Vanja Vlak donosi zaključak kako je banka 2015. godine poslovala s gubitkom od 519 milijuna kuna. Zanimljiva je činjenica zarade banke 3% više netto prihoda od kamata u odnosu na 2014. godinu, čak 2,6 milijarde kuna, pa nije jasno gdje i kako je nastao toliki manjak i gubitak.
Igor Drenjančević
HOP
