Knjiga “Sve moje bitke” rezultat je svega što sam u životu, od rođenja do danas, naslijedio i naučio od majke Kate i oca Ivana. Moj život je rezultat stalne borbe, u kojoj sam stavljan pred dilemu: kako usmjeriti i kako se održati u burnome vremenskom i povijesnom prostoru. S obzirom da sam sudjelovao u dva rata, po četiri godne u II. svjetskom ratu i u Domovinskom ratu, isprepliću se mnoga pitanja i mnoge dileme. Na neke sam odgovorio, na mnoge nisam jer to nije jednostavno- rekao je Janko Bobetko za svoju životnu knjigu.
“Imam čist obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag u svemu što sam radio i dovršio kroza svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život”, napisao je u toj knjizi.
U samostalnoj Hrvatskoj Bobetko se priključuje pokojnom predsjedniku Republike Franji Tuđmanu koji mu 10. travnja 1992. dodjeljuje čin generala zbora HV-a i imenuje zapovjednikom Južnog bojišta. Zapovijedao je snagama koje su izvodile vojne operacije u području Dubrovnika, Ploča i u dolini Neretve te oslobodile Dubrovnik i njegovo zaleđe.
Krajem iste godine, 20. studenoga, imenovan je načelnikom stožera HV-a, zamijenivši na toj dužnosti generala Antuna Tusa. Na toj je dužnosti ostao do umirovljenja 15. srpnja 1995. Od te godine pa do kraja 1999. bio je zastupnik HDZ-a u Saboru.
Danas Zagreb nema ulicu generala Janka Bobetka. Niti jedan mali prilaz, ali ima trg Josipa Broza, za kojega mnogi iznose dokaze kako je bio ratni zločinac. Dvojici partizana potpuno različiti značaj u glavnome gradu.
Koliko je “krimen” sadašnjoj politici Bobetkov angažman u domovinskom ratu, a koliko stav 1971. prema Hrvatskom proljeću, pa se nikada politika nije odlučila dati ulicu heroju domovinskog rata, koji je prvi pokrenuo prve napadne akcije HV-e? Zanimljivo da to nije prošlo niti kod Milana Bandića, koji je jako dugo na čelu Zagreba i ne može se opravdavati neznanjem.
Naš portal pokreće inicijativu za konačno priznanje njegovog djela i hrabrosti tijekom domovinskog rata na način da i grad Zagreb dobije ulicu Janka Bobetka.
HOP
