Udružili se hrvatski sabornici Radin i Pupovac protiv Hrvatske i Hrvata isto kao što su to činili talijanski i srpski fašisti – četnici u Drugom svjetskom ratu.
Toliko sam pisao o antroponimiji i toponimiji, ali u Hrvatskoj to ne zanima ni stručnjake ni laike jer ih navodno ne zanima prošlost. Upravo zbog takvog hrvatskog stava, srbijanski fašisti uz pomoć laži i pravoslavnih Hrvata šire svoje granice prema zapadu, a talijanski iredentisti preko talijanizirinih Hrvata pokušavaju oteti Istru i Rijeku, a nisu zaboravili ni Zadar.
Prezimena Pupovac i Radin su hrvatska, a jedina razlika između njih je što danas pripadaju različitim etničkim grupama. Pupovac je Avar, dakle, Čavarah ili Čavar, a Radin je Hrvat, dakle, Harvatin ili Aradin. Ovdje se radi o dvije kaste u izgubljenoj haravača civilizaciji koje su nastale čitanjem naziva Haravač sa desno na lijevo. Harvači su bili vladari, svećenici i ratnici, Avari su bili ratari, stočari i obrtnici, a oba pojma označuju civilizacijske Hrvate. Dolaskom Semita glas R se još pisao slovom L. Tako Harvat postaje Helvet, a Avar postaje Aval. Moguće je da su slova R i L u prezimenima označavala pripadnost različtoj kasti dolaskom semitiziranih Hrvata u davnoj prošlosti.
Rade je hrvatsko, a ne talijansko ime. Nastalo je od starog naziva Aradac, odnosno, Arade ispuštanjem početnog samoglasnika A. Isto tako prezime Rad-in je nastalo od naziva Arade-ena ispuštanjem početnog samoglasnika A. Sufiks ACA je nastao preko pisma koje nije imalo slovo za hrvatski glas V. Prezime Rad-in je nastalo od naziva Haravača i sufiksa jana. Preko različitih pisama riječ JANA se odrazila kao ANA, ENA, UNA i INA, a to su i danas hrvatska imena. Od jane nastaje imenica žena. U ovom slučaju riječ VACA i ACA je označavala OCA, a riječ JANA i ANA ženu ili rodilju. Davno prije jana je bila religija koja je vjerovala u reinkarnaciju.
Kada bi prezime Radin bilo talijansko, pisalo bi se Radino. Prezime Radino je nastalo od hrvatskog prezimena Radinac, a Radina stoji u nekada prvom padežu deklinacije koji se zvao jana-čva i označavao je rođenje. Od riječi jana-čva nastaju riječi genitiv, gen ili genij. Slično prezime je Radan (Rada) ili Reden (Rede). Dakle, po svojem etničkom porijeklu prezime Radin nije talijansko nego hrvatsko. To nam otkriva inferiorni kompleks gospona Radina, a isto označavaju i njegovi maniri.
Prezime Radina u Crvenoj Hrvatskoj je postalo Radinovec jer je Radino bilo i ime, a Radano je postalo Radanovec, što se pod Osmanlijama odražava kao Radinović i Radanović.
Prezime Pupovac je hrvatsko jer ga ne nalazimo u Srbiji, a nastalo je od imena Pupo u Crvenoj Hrvatskoj. Ime Pupo je nastalo od riječi pupa koje se još pojavlju kao papa i popa. Što danas znače riječi pup i pupa? Odatle prezimena Pupac, Papac, Papec ili Pupak,Papak i Papek. Danas su to prezimena Papić i Pupić. U Crvenoj Hrvatskoj su nastala prezimena koja imaju nastavak VAC umjesto AC i EC. Prezime Pupovac se još pojavljuje kao Popovac i Popovec, a ova prezimena su danas raširena kao Popovič i Popović.
Mnogi Hrvati misle da pop nije hrvatska riječ za svećenika već srbijanska. Međutim, ta riječ je nastala u Crvenoj Hrvatskoj od naziva Papa jer veliki broj Hrvata iz Crvene Hrvatske je bježao prema Beloj Hrvatskoj pred Osmanlijama. Pod Bizantom Servi su postali Serbi, a Avari su postali Obri. Servi su se izvorno zvali Cerve-eni, a Avari su se zvali Čavari. Avari su jož bili poznati kao Avali, odnosno, Čavali. Da bi danas razumjeli nastanak hrvatskih prezimena potrebno je poznavanje starijih pisama i onomastiku.
Kad bi to znali, onda bi znali kako su i kada prezimena Antić, Šimić, Šantić, Lovrić ili Jurić postala srbska jer pravoslavlje je bila hrvatska religija u bizantskoj Krajini ili Crvenoj Hrvatskoj. Kad bi još znali moderne pravopise, vidjeli bi na temelju prezimena da su mnogi današnji narodi u prošlosti pripadali haravačkoj ili hrvatskoj civilizaciji.
Dakle, i Radin i Pupovac pate od inferiornog kompleksa i najsretniji bi bili da etnik Hrvat nestane. Protiv ovog etnika kroz povijest u Europi su se borili Stari Grci, Romani, Mađari, Mleci, Austrijanci, a danas su nažešći srbijanski, bošnjački, slovenski neofašisti i talijanski iredentisti te neki cionisti jer svi oni su u prošlosti bili Hrvati. Istina, postali smo mali marod, ali smo i dalje žilavi, a čini mi se da bi sa zdravom politikom postali još žilaviji i ponosniji.
Srećko Radović pismo čitatelja
