HEP d.d.
IZVJEŠĆE O STANJU ODNOSA HEP d.d. I ERS-a I EPS-a
GLEDE KORIŠTENJA RANIJE IZGRAĐENIH PROIZVODNIH OBJEKATA U BIVŠOJ SR BiH I SR SRBIJI ULAGANJEM SIV-a BIVŠE DRŽAVE I PRAVNIH PREDNIKA HEP d.d.
SKRAĆENA VERZIJA
Zagreb, 18. lipnja 2008.
Predmetno Izvješće je pripremljeno kao osnovna informacija o statusu HEP-ovih prava u elektranama u sastavu JMP ERS u Republici Srpskoj i EPS u Republici Srbiji.
1. Elektroprivreda Republike Srpske
( Ru i TE Gacko i hidro-elektrane na rijeci Trebišnjici )
1.1. Rudnik i TE Gacko
Ugovorom o dugoročnoj suradnji potpisanim u Zagrebu 2. srpnja 1974. i pripadajućim aneksima o izgradnji energetskih objekata i isporuci električne energije između Elektroprivede SR Hrvatske i Elektroprivrede SR Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu Ugovor ), strane su ugovorile da će Elektroprivreda SRH uložiti financijska sredstva u izgradnju TE Gacko, snage 300 MW, s pripadnim otvorenim kopom “Gacko”. Raspoloživa snaga na pragu elektrane TE Gacko je 276 MW, a slijedom odnosa uloženih sredstava (Hrvatska uložila 1/3), Hrvatskoj je od toga pripalo 92 MW na pragu elektrane. Energetski, Hrvatskoj godišnje je pripadalo 552 GWh električne energije.
Izgradnja rudnika i TE Gacko je završena 1983. godine, a u redovnoj proizvodnji je od 31. 12. 1985. godine. U prvoj fazi izgradnje izgrađeno je i oko 30% infrastrukture druge faze izgradnje, te je slijedom toga HEP 1/3 suvlasnik i postojećih dijelova 2. faze izgradnje Ru i TE Gacko.
Električna energija je isporučivana Elektroprivredi Hrvatske do 1992. godine. Isporuke su prekinute u ožujku 1992. godine. Do kraja radnog vijeka termoelektrane preostala je obveza Ru i TE Gacko isporučiti Hrvatskoj još ukupno 10,2 TWh električne energije, kroz razdoblje od osamnaest godina.
HEP d.d. Zagreb je 1997. godine započeo razgovore s JMDP Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) Trebinje o načinu iskorištenja preostalih prava stečenih ulaganjima u proizvodne objekte Ru i TE Gacko, koji su sada u sastavu JMDP ERS.
Do sada obavljeni razgovori utvrdili su na tehničkoj razini usuglašene zaključke o potrebi ulaganja u rudnik, te o uvjetnoj prihvatljivosti tih ulaganja ukoliko se ukupno poslovanje Ru i TE Gacko postavi na suvremen način. Zajedno je utvrđeno da će bez takvih ulaganja i modernizacije, Ru i TE Gacko ili ostati bez potrebnih količina ugljena, ili poslovati na tržišno nekonkurentan način.
U međuvremenu ERS I ČEZ osnivaju tokom 2007. zajedničku kompaniju NERS koja treba sagraditi Te Gacko 2 a ugovorom se je ERS obavezao kao ulog u zajedničku kompaniju unjeti Ru i Te Gacko 1 čime potpuno negira bilo kakvo pravo HEP-a s naslova ranijeg ulaganja prednika HEP-a u financiranje 1/3 ukupnih ulaganja u Ru I Te Gacko 1.
Nastavak daljnjih pregovora prekinut je od strane Elektroprivrede Republike Srpske s razlogom negiranja bilo kakvih prava Hep-a s naslova ranijih ulaganja u taj objekt. Iz ranije vođenih pregovora uvjet nastavka eventualnih pregovora uvjetovan je rješenjem po njima sporne raspodjele električne energije na slivu rijeke Trebišnjice kojoj pripada i HE Dubrovnik.
1.2 Sustav hidroelektrana na rijeci Trebišnjici
HEP d.d. je u cijelosti vlasnik HE Dubrovnik. Vodu potrebnu za rad HE Dubrovnik osiguravaju objekti sustava HE na rijeci Trebišnjici, koji su u potpunom vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, a nalaze se u BiH. I jedni i drugi objekti su izgrađeni kao integralni dio ranijeg sustava hidroelektrana na rijeci Trebišnjici. Sustav HE na Trebišnjici, kao investicija Saveznog izvršnog vijeća bivše države SFRJ, financiran je kreditom OIF-a putem JIB-e. Kredit se vraćao iz prihoda ostvarenog proizvodnjom trebišnjičkog sliva.
Tehnološka cjelina inicijalnog projekta je vlasnički potpuno podijeljena, te danas HEP nema nikakva vlasnička prava nad preostalim dijelom sustava hidroelektrana na rijeci Trebišnjici, a Elektroprivreda Republike Srpske nema nikakva vlasnička prava nad HE Dubrovnik.
Do 1994. godine, ukupna proizvedena električna energija iz I. faze izgradnje sustava hidroelektrana na rijeci Trebišnjici je raspoređivana u odnosu 22% u korist Republike Hrvatske ( preračunato, to je iznosilo 28% proizvodnje HE Dubrovnik ), a 78% u korist Bosne i Hercegovine (od 1991. do 1994., nakon političkih promjena u BiH, u korist Republike Srpske). S obzirom da HE Dubrovnik proizvodi okvirno 1600 GWh od ukupne 2100 GWh godišnje proizvodnje I. Faze izgradnje trebišnjičkog sliva ili 75% ukupne proizvodnje sliva, sve te godine su predstavnici HE Dubrovnik neuspješno pokušavali postići pravične odnose u raspodjeli proizvedene električne energije.
Od 1. studenog 1994. HEP d.d. nakon ostvarenja tehničkih preduvjeta izgradnjom 110 kV veze s hrvatskim EES, preuzima 50% proizvodnje HE Dubrovnik (što preračunato na proizvodnju I. Faze sustava HE na Trebišnjici, iznosi 38% proizvodnje tog sustava) , a 50% proizvodnje HE Dubrovnik se predaje bez naknade u elektroprivredni sustav Elektroprivrede Republike Srpske.
Od 1998. u tijeku su pregovori, na razini obje elektroprivrede, o raspodjeli električne energije I faze izgradnje sustava HE na Trebišnjici i izgradnji ranije planirane II faze sustava. Elektroprivreda Republike Srpske, nije bila voljna niti diskutirati o argumentaciji koju je HEP na sastancima nudio o potrebi i opravdanosti izmjene odnosa u raspodjeli električne energije, koji su zbog poslovne politike vođene od strane tadašnjeg HET-a još od 1965. godine bili štetni za hrvatsku stranu. Slijedom toga, na zahtjev ERS-a , 2002. godine rješavanje tih odnosa, uz daljnje sudjelovanje ekspertnih timova obje strane, podignuto je na razinu tijela državnih uprava Republike Hrvatske (MINGORP i MVP) i Bosne i Hercegovine ( Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ).
Hrvatska pregovaračka skupina je u svrhu informiranja o svom stavu glede odnosa na trebišnjičkom slivu, preko MVP-a ( Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH ), u srpnju 2003. godine dostavila i OHR-u, informaciju o stanju odnosa na slivu rijeke Trebišnjice.
2. Elektroprivreda Srbije
(TE Obrenovac VI i površinski kop “Tamnava” )
Za izgradnju ovog objekta ugovoren je financijski – kreditni, a ne vlasnički odnos. Pravni prednik HEP-a je kreditnim aranžmanom financirao izgradnju tih objekata.
Člankom 2 Ugovora o dugoročnoj suradnji, izgradnji energetskih objekata i isporuci električne energije između Elektroprivrede SRH i Združenog elektroprivrednog poduzeća Beograd, utvrđeno je da je za izgradnju TE Obrenovac VI i površinskog kopa Tamnava potrebno prema cijenama iz 1973. 1.606.000.000 dinara. Prema istom članku određeno je da Elektroprivreda SRH osigurava 812.512.000 dinara (50,59% od ukupne vrijednosti), a Združeno elektroprivredno poduzeće Beograd osigurava 793.488.000 dinara (49,41% od ukupnog iznosa).
Aneksom 3 iz 1979. utvrđena je ukupna i konačna obveza Elektroprivrede SRH za financiranje TE Obrenovac VI i rudnik Tamnava, u iznosu 1.994.750.000 dinara. Prema evidenciji u HEP-u prednici HEP-a su i doznačili taj iznos (cca 120.207.000 eura).
Ugovoreno je pravo na energiju iz elektroenergetskog sustava Srbije u količini od 1.460 do 1960 GWh/god., prosječne snage 280 MW, s početkom isporuke od 01. 01. 1979. godine na mjestu predaje TS Ernestinovo. Isporuke električne energije prekinute su u rujnu 1991. godine, te je prema tome preostalo neiskorištenih prava na isporuku u trajanju još 12,5 godina u ukupnoj količini el. energije od 21 TWh. Obnovom i ponovnim puštanjem u pogon TS Ernestinovo stečeni su tehnički uvjeti za nastavak primjene predmetnog ugovora.
Sadašnje činjenično stanje je:
• Ugovor je još na snazi,
• Potrebno je inzistirati na nastavku njegove primjene kao i potrebnim izmjenama istog sukladno člancima 20. do 22. Ugovora, uvažavajući sve nastale promjenjene okolnosti
• Zahtjevati dogovor o početku povrata zajma
HEP je u više navrata (počevši od 1999) pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava (isporuka električne energije i povrat kredita). Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a. Osim inicijalnih kontakata EPS do sada nije prihvatio HEP-ove incijative za početak rada na dogovaranju uvjeta nastavka primjene ugovora.
4 ZAKLJUČNO
O cjelokupnoj problematici odnosa HEP-a sa elektroprivredama u BiH (ERS) i Srbiji (EPS), HEP je kroz sve ovo vrijeme o stanju pregovora promtno izvještavao nadležne državne institucije Republike Hrvatske (Ured Predsjednika RH, Ured Predsjednika vlade RH, MINGORP i MVP).
U Zagrebu, 18. lipnja 2008.
Sastavio:
Marijan Ratkajec dipl.ing.
