Posjetili smo između ostaloga, sjedište Europske pučke stranke u Briselu, ulica Rue du Commerce 10. Primio nas je generalni tajnik, Antonio López-Istúriz, koji je tijekom svog izlaganja stavio naglasak na tri ključne komponente koje smatra krucijalnim, a prva je uokvirena pojmom „europska nacija“.
Naime, po njegovom viđenju, izražena nacionalna opredijeljenost po državama šteti razvoju europske ideje, te stoga sebe smatra „europskim nacionalistom“. Druga bitna komponenta, po mišljenju generalnog tajnika, jest da je globalizam dobar kao idejno rješenje koje doprinosi međusobnom jedinstvu europskih država kao i povezanosti Europe i Amerike. Treća bitna komponenta europskog jedinstva je potencijalni europski vojni savez koji će, prema mišljenju poštovanog gospodina López-Istúriza, omogućiti ravnopravno sudjelovanje uz bok NATO savezu, u onim zemljama u kojima postoje otvorena ratna žarišta. Drugim riječima, poštovani generalni tajnik EPP-a smatra da samo oni koji aktivno participiraju u ratnim djelovanjima, mogu donositi krucijalne odluke i njihova riječ stoga ima težinu.
Ideja europskog jedinstva je plemenite naravi, ali trebalo bi voditi računa kako svaka europska država ima svoje specifičnosti koje se očituju kroz pristup kulturi, tradiciji, domaćinskim i poslovnim običajima određene zemlje.
Kada se govori kako nacionalizmi trebaju odstupiti u ime europskog jedinstva, trebalo bi biti jasniji i jamčiti da to ne znači kako narodi moraju odstupiti od onoga što ih upravo čini onima što oni jesu. Trebalo bi objasniti na koji način će „europska nacija“ predstavljati nadgradnju nacionalnog identiteta. Uostalom, nacionalizam se ne bi trebao miješati sa pojmom šovinizma koji podrazumijeva obezvređivanje pripadnika drugih naroda, nasuprot tome, nacionalizam bi trebao podrazumijevati „zdravi“ patriotizam, odnosno svijest o pripadnosti određenom narodu, kulturi i tradiciji predaka uz istovremeno izražavanje poštovanja prema drugim narodima. Smatram da je rano za kvalifikacije „europske nacije“ sve dok moćne elite europske unije ne pokažu kako iza njihovih riječi dolaze pozitivna djela. Na ovaj način, sa silnom europskom birokracijom, luksuznog života koji omogućuju redovita mjesečna primanja euro-parlamentaraca i zakukuljenošću u svoj svijet obilja, a bez doticaja sa patnjama i potrebama „malih“ ljudi, bespotrebno je nastaviti forsirati „europsku naciju“ jer to dugoročno može dovesti do novih frustracija.
Ljudi bi mogli pomisliti kako uz to što teško žive, što su izgubili socijalnu sigurnost koju su nekada posjedovali – a istovremeno ih se uvjerava da im je sada bolje – uz sve to, nametanje „europske nacije“ može dovesti do novog straha od gubitka identiteta predaka, odnosno jedinoga što im je ostalo. Ljudi bi mogli pomisliti kako će kroz prizmu neke novo-izmišljene „europske nacije“, izgubiti svijest o svojim korijenima, odnosno svemu onome što je odredilo određeni način kroz povijesni prostor i vrijeme postojanja. Naprotiv, samo njegovanjem individualnosti, poticanjem kreativnosti pojedinaca – koji i jesu upravo kreativni jer su odrastali kao izdanak određene kulture – može se postići europsko jedinstvo. Naravno, uz prethodno ispunjavanje obećanja političara, odnosno provođenja riječi u djela. Sve u svemu, nema potrebe izjednačavati narode do toga stupnja da postanemo identični jedni drugima. Naprotiv, jedinstvo i jednakost sličnih ili susjednih naroda može se postići samo kroz poštovanje međusobnih različitosti, baš kao što sastavljač različitih „puzlle“ dijelova na kraju sklapa jednu sliku.
Treba spomenuti, u kontekstu gubitka suvereniteta europskih država, da se kao točka na „i“ globalizma postavlja TTIP (The Transatlantic Trade and Investment Partnership ) – transantlantski i investicijski dogovor o partnerstvu između Europe i Amerike kojem je cilj, tako kažu, da još više učvrsti prijateljske odnose između europskog i američkog naroda kao i da im olakša život. Međutim, postoji i više nego dovoljno indikacija kako će TTIP pogodovati transantlantskim mega korporacijama koje će na ovaj način prodrijeti duboko u „pore“ svake europske države.
Ovaj globalistički međudržavni ugovor zapravo omogućava pravo mega-korporacija iznad prava država, pa tako i iznad prava naroda koji žive u njemu. Kao prvo, europsko javno zdravstvo, edukacijske ustanove i pristup vodnom bogatstvu europskih naroda bile bi dostupno za privatizaciju američkim mega-korporacijama (Bennett, 2014; Williams, 2015); kao drugo, sigurnost korištenja hrane i zaštite okoliša će se smanjiti jer su europske norme konkretnije i detaljnije, a prilagođavanje američkim standardima će utjecati na pogoršanje kvalitete hrane i smanjenje zaštite okoliša (Bebb, 2015; Williams, 2015); kao treće, američka bankovna pravila su stroža i banke imaju veće ovlasti nego u Europi čime bi Europljani bili potpuno nezaštićeni od samovolje banaka (Kaucher, 2015; Syzygysue, 2013); kao četvrto, prihvaćanje američkih pravila će ugroziti privatnost i zaštitu podataka europskih građana jer je sve podređeno ekonomskoj računici (Morozov, 2015; Fernández Pérez, 2015); kao peto, radni standardi i sindikalna prava su niža u Americi nego u Europi, a prihvaćanje nižih standarda rada podrazumijeva slabiju zaštićenost na radu, slabije plaćena radna mjesta i lakše otpuštanje radnika, što sve može dovesti do povećanja nezaposlenosti (Speak, 2014; De Ville, Orbie i Van den Putte, 2016); kao šesto, ovakav dogovor je prijetnja istinskoj demokraciji i slobodama europskih građana. Treba imati na umu da je „jedan od glavnih ciljeva TTIP-a uvođenje investicijskih i državnih spornih sporova (ISDS – Investor–State Dispute Settlement Provision ), koje tvrtkama omogućuju tužiti vlade ako njihove politike uzrokuju gubitak dobiti. Naime, to znači da transnacionalne korporacije „mogu diktirati politiku demokratski izabranih vlada“ (Carraher, 2016; Curtis, 2016; Hosford, 2016; Wiseman, 2016). Dakle, globalizacija u smislu širenja tehničkih postignuća kao i bilo koje vrste znanstvenog postignuća je svakako dobro došla kao način razmjene iskustava i učenja novih vještina, ali provođenje procesa globalizacije na ovaj način omogućava agresivan prodor beskrupuloznog kapitalizma čija je jedina svrha gomilanje bogatstva za uzak krug bankarsko-političkih elita te predstavnika mega-korporacija.
Ovakvi projekti mega-korporacija uspijevaju zahvaljujući „izvidnici“ u obliku „neovisnih“ i „slobodnih“ medija. Dok se narodima država plasiraju krilatice o medijima, poput „korektiv demokracije“ i „čuvari demokracije“, vlasnici medija sa velikim tiražama djeluju u dosluhu sa zastupnicima krupnog kapitala. Na primjer, medijski magnat, Rupert Murdoch, preko svojih tiskovina podržavao je svaku vrstu američke agresije, opravdavajući različite imaginarne razloge i ciljeve koji se skrivaju iza „fasade“ uvođenja demokracije. Novinari koji prodaju svoje profesionalne usluge, stoje iza medija koji zastupaju bešćutne imperijalističke interese koji su redovito „zagrnuti demokracijom“, dok se iza igre riječi, u stvarnosti, kriju ekonomski razlozi u vidu naftnih bogatstava, zbog čega je oduzeta sloboda na život narodima Libije, Iraka i Sirije (Séréni, 2013; Cordesman, 2016), ili bogaćenje na temelju rudnih bogatstava, pravi razlog oduzimanja Kosova, usprkos UN rezoluciji 1244 (Flounders, 1998; Politika, 2011), jer uz Albaniju, Kosovo posjeduje „najveće svjetsko neiskorišteno rudno bogatstvo“ (Cohen, 2015). Stoga su američki medijski magnati redovita podrška svakoj predatorskoj politici i opravdanje za svaki nečovječan čin (Nikolaev i Hakanen, 2006, 1. poglavlje).
Kako su i europski mediji u službi vladajućih bankarskih i političkih elita, dokazuje izjava koju je dao bivši glavni urednik najvećih njemačkih novina „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ dr. Udo Ulfkotte, pri čemu je priznao da su CIA agenti obučavali njega i ostale novinare kako da lažu i obmanjuju javnost. Između ostalog, zadatak je bio huškati europske narode na rat protiv Rusije, pisati afirmativno o potrebi ratovanja i paziti da se ne kaže bilo što pozitivno o ruskom predsjedniku Putinu, kako bi se formiralo razmišljanje javnosti. Zbog svojih zasluga za čovječanstvo, njemački novinar je „nagrađen“ iznenadnim „zatajenjem srca“ (Hines, 2017; Kaiser, 2017; Krieger, 2017), čime su vladajuće elite sebi zadale „autogol“. Naime, njegovo ubojstvo je priznanje da je govorio istinu i priznanje činjenice kako se nalazimo pod stalnom okupacijom ljudi koje „krasi“ nezasitna pohlepa za novcem i moći.
Djelomično se slažem sa poštovanim gospodinom López-Istúrizom u segmentu u kojem se spominje potreba za formiranjem neke vrste „europskog NATO-a“, ali smatram da potencijalni europski vojni savez treba zadržati formu obrambenog ratovanja, a ne da poprimi ofenzivni karakter. Takva vojna politika, koja bi bila zapravo pandan američkom NATO-u, doprinijeti će novim ratovima, raslojavanju društva i poticanju povijesnih nepravdi.
Drugim riječima, ovakav vojni savez bio bi samo konkurencija američkom NATO-u koji je predatarskog karaktera. Takvi vojni savezi zapravo predstavljaju tek privatnu vojsku svjetskih moćnika koji vojnike koriste kao potrošni materijal u gomilanju osobnog materijalnog bogatstva.
Naime, apsurdno je (blago rečeno), kako se istovremeno priča o „istinskom prijateljstvu“ Europe i Amerike, dok bankarsko-politička elita Amerike (pod starom krinkom uvođenja demokracija i sloboda), otima dijelove Europe kada god zaželi i sve to kako bi se nastavilo akumuliranje kapitala već ionako (pre)bogatih vlasnika mega-korporacija.
U takvim slučajevima bezobzirno se krše davno etablirana međunarodna prava, a u svrhu „višeg interesa“. Međutim, ako su takvi razlozi iznad pojma pravednosti, poštenja i humanosti, sasvim je jasno da je riječ o agresivnoj kampanji privatnih kapitalističkih „mastodonata“, koji se neće libiti oduzeti bilo kojoj zemlji dio njezinog teritorija, slobode i prava na život.
Zato prilikom osnivanja Europskog vojnog saveza treba voditi računa da takva vojna mašinerija, koja bi bila „al pari“ sa američkom NATO savezom, od početka zadrži karakter vojno-obrambenog saveza, a ne vojno-ofenzivne plaćeničke vojske u službi ego-manijakalnih interesa moćnika željnih ovladavanja svjetskim bogatstvima.
Damir Korica
IZVORI:
1) Bebb, Adrian. 2015. How TTIP undermines food safety and animal welfare. Dostupno na: http://www.foeeurope.org/sites/default/files/briefing_ttip_food_safety_feb2015.pdf
(18. svibnja 2017).
2) Bennett, Asa. 2014. NHS Not Safe From Private Firms In Controversial TTIP Deal, UK Admits. The Huffington Post, 01. rujna. Dostupno na: http://www.huffingtonpost.co.uk/2014/09/01/ttip-eu-us-trade-deal_n_5747088.html
(18. svibnja 2017).
3) Carraher, Séamas. 2016. TTIP „War on Democracy“. Global Rights, 14. svibnjaj. Dostupno na: http://www.globalrights.info/2016/05/74884/ (18. svibnja 2017).
4) Cohen, Anna. 2015. Albania and Kosovo with world’s largest mineral untapped wealth. Dostupno na: https://www.linkedin.com/pulse/albania-kosovo-worlds-largest-mineral-untapped-wealth-anna-cohen (18. svibnja 2017).
5) Cordesman, Anthony. 2016. U.S. Wars in Iraq, Syria, Libya, and Yemen: What Are The Endstates?. Dostupno na: https://csis-prod.s3.amazonaws.com/s3fs-public/publication/160823_Defeating_ISIS_IraqSyriaLibyaYemen.pdf
(18. svibnja 2017).
6) Curtis, Robert. 2016. TTIP. Dostupno na: http://blogs.staffs.ac.uk/law/2016/11/21/ttip/ (18. svibnja 2017).
7) De Ville, Ferdi, Orbie, Jan i Van den Putte, Lore. 2016. TTIP and Labour Standards. Brussels: European Parliament. Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/578992/IPOL_STU(2016)578992_EN.pdf (18. svibnja 2017).
8) Fernández Pérez, Maryant. 2015. Data protection and privacy must be excluded from TTIP. Dostupno na: https://edri.org/data-protection-privacy-ttip/ (18. svibnja 2017).
9) Flounders, Do Sara. 1998. Kosovo: „The war is about the mines“. Dostupno na: http://iacenter.org/folder04/kosovo_mines.htm (18. svibnja 2017).
10) Hines, Baran. 2017. Reporter Udo Ulfkotte, Who Exposed Governments Creating Fake News War Propaganda, Found Dead, Activist Post, 17. siječnja. Dostupno na: http://www.activistpost.com/2017/01/reporter-udo-ulfkotte-exposed-governments-creating-fake-news-war-propaganda-found-dead.html (18. svibnja 2017.).
11) Hosford, Paul. 2016. TTIP is a major trade deal for the EU – but TDs aren’t allowed take copies of its documents. The Daily Edge, 20. kolovoza. Dostupno na: http://www.thejournal.ie/ttip-tds-not-allowed-take-photos-2933286-Aug2016/
(18. svibnja 2017).
12) Kasier, Paul. 2017. German Journalist Who Blew Whistle on CIA Media Control Drops Dead at 56, Russia Insider, 16. siječnja. Dostupno na: http://russia-insider.com/en/media-criticism/german-journalist-who-blew-whistle-cia-media-control-drops-dead-56/ri18544 (18. svibnja 2017).
13) Kaucher, Linda. 2015. TTIP update. Dostupno na: http://www.freecriticalthinking.org/daily-pickings/796-ttip-update (18. svibnja 2017).
14) Krieger, Michael. 2017. German Journalist Who Spilled the Beans on CIA Media Influence Has Died at 56 of Heart Attack. LibertyBlitzkrieg, 17. siječnja. Dostupno na: https://libertyblitzkrieg.com/tag/udo-ulfkotte-murdered/ (18. svibnja 2017).
15) Morozov, Evgeny. 2015. What happens when policy is made by corporations? Your privacy is seen as a barrier to economic growth. The Guardian, 12. srpnja. Dostupno na: https://www.theguardian.com/commentisfree/2015/jul/12/ttip-your-data-privacy-is-a-barrier-to-economic-growth (18. svibnja 2017).
16) Nikolaev, Alexander i Hakanen, Ernest. 2006. Leading to the 2003 Iraq War: The Global Media Debate, New York: Palgrave Macmillan.
17) Politika. 2011. Rat za kosmetsko rudno blago. Politika, 12. studenog. Dostupno na: http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011&mm=11&dd=12&nav_id=557197 (18. svibnja 2017).
18) Séréni, Jean Pierre. 2013. Rat za naftu. Dostupno na: http://lemondediplomatique.hr/rat-za-naftu/ (18. svibnja 2017).
19) Speak, Clare. 2014. What does the TTIP really mean for workers? Dostupno na: https://www.equaltimes.org/what-does-the-ttip-really-mean-for?lang=en#.WR1otpLyjcs (18. svibnja 2017).
20) Syzygysue. 2015. The Pathology of the Rich. Dostupno na: https://think-left.org/category/globalisation/page/19/ (18. svibnja 2017).
21) Williams, Lee. 2015. What is TTIP? And six reasons why the answer should scare you. The Independent, 06. listopada. Dostupno na: http://www.independent.co.uk/voices/comment/what-is-ttip-and-six-reasons-why-the-answer-should-scare-you-9779688.html (18. svibnja 2017).
22) Wiseman, Jamie. 2016. Remain or Leave? – Fierce debate expected as SNJ prepares to host special EU debate in Stroud. Stroud News and Journal, 25. travnja. Dostupno na: http://www.stroudnewsandjournal.co.uk/news/14450680.Remain_or_Leave______Fierce_debate_expected_as_SNJ_prepares_to_host_special_EU_debate_in_Stroud/
(18. svibnja 2017).
HOP
