glavni urednik
[email protected]
Ugovor koji je sklopila prinudna uprava Agrokora sa američanskim fondovima i koja su to jamstva dobili još uvijek su tajna iako će i porezni obveznici snositi posljedice. O tome je progovorio Ivica Todorić na svome blogu i zatresla se vlada. Sjednice vlade postaju opasno panične. Vladu po noći posjećuje i bivši predsjednik Sabora Božo Petrov, ali čini se da svi oni zajedno nisu dorasli lukavcu iz Božjakovine, Ivici Todoriću.
Blog Ivice Todorića
Dana 16.03.2017.
Gospođa Martina Dalić se najavila i dolazi na sastanak sama u moj ured. Njezin nastup je neprofesionalan. Nakon nekoliko rečenica uvoda, gospođa Dalić izlaže razlog svog dolaska i kaže:
Todoriću Vi ćete registrirati SPV-tvrtku (nisam pitao gdje), prenijeti ćete svoje dionice u SPV, a SPV će formirati skupštinu, postaviti nadzorni odbor i vi se mičete (moram biti iskren nisam pitao tko će bi bio vlasnik SPV tvrtke)
Iako zatečen prijedlogom, odgovaram:
ja nemam s tim nikakvih problema, ja to jednostavno mogu napraviti, ali onda ćete Vi i Vaši to upropastiti
Nastavio sam :
taj film nećete gledati. Vi ste vlast, imate represivni aparat, radite što hoćete, ali prijedlog Vam ne prolazi.
“Ako je ova informacija točna Martina Dalić nekadašnja bankarica nevažne banke Partner ( bivša Beogradska banka) treba biti smjenjena jer se radi o mafijaškom razgovoru, bez obzira na odgovornost Todorića.”-zaključak našeg portala
Druga priča:
U intervjuu Jutarnjem listu, objavljenom 14.06. Ante Ramljak izjavljuje sljedeće o Knightheadu:
„Knighthead Capital je fond izlistan na burzi (NASDAQ) i u trenutku kada smo krenuli prema vjerovničkom vijeću, to je postalo javno, jer su to oni morali objaviti na burzi. A htjeli smo i poslati umirujuću poruku javnosti da je osigurana likvidnost potrebna za što je moguće bolje odraditi, jer je Knighthead Capital, znao o kakvoj se situaciji radi, pristao uplatiti prvu tranšu od 100 milijuna EUR. Taj je novac jučer i sjeo na račun Agrokora“
Ramljak LAŽE. Knighthead ne kotira niti je kotirao na NASDAQ-u. Kinghthead nije ništa objavio na burzi. Knighthead je Limited Partnership i nema nikakve obaveze javne transparentnosti. Zašto je Ramljak lagao? Ovo je prvo važno pitanje i jedini logičan odgovor je da je namjerno obmanuo javnost, prezentirajući Knighthead kao tobože ozbiljnu, transparentnu i uglednu kompaniju, kako bi utišao pitanja koja su se u tom trenutku počela postavljati o tom nelogičnom aranžmanu. Drugo je objašnjenje da je ušao u toliko velik deal, a da nije niti znao s kim? Dakle, ili je lažljivac (i osobno financijski zainteresiran), ili je dramatično nekompetentan. Zaključite sami.
Ova informacija je točna. Ona ruši vjerodostojnost Ramljaka. Kako ispada sjašio je Kurta da bi zajašio Murta.
I razlog zbog koga se zatresla vlada danas, a Rusi trljaju ruke;
Koristeći analitiku pravnih i ekonomskih eksperata, ali i izvore koji dolaze od samih provoditelja nezakonitih radnji u potpunosti je rekonstruiran cijeli zločinaćki poduhvat u 14 točaka i iznosim ga ovdje hrvatskoj javnosti. O tome kako se i zašto manipulira s Agrokorovim bilancama sada je potpuno jasno:
- KORAK: Smjena managementa kroz zakon (Lex Agrokor)
- KORAK: Postavljanje novog managementa na sve ključne upravljačke funkcije u Agrokoru d.d. (management u akvizicijama uglavnom nije diran jer je potrebno da na tim pozicijama ostanu manageri koji su ranije bili u sustavu kako bi ih se moglo natjerati ucjenom da potpišu ispravke financijskih izvješća)
- KORAK: Novi management preuzima sve funkcije u financijama i strategiji u cilju pokretanja revidiranih financijskih izvještaja za 2015. Godinu i izradu financijskih izvještaja za 2016. koje bivši management nije stigao predati
- KORAK: Provode se čišćenja bilanci kroz umanjenja i rezervacije u dijelu zaliha, revalorizacijskih pozicija, potraživanja, procjena vrijednosti imovine i kroz to se dolazi do generiranja visokih gubitaka u knjigama kao priprema provedbe razvlašćivanja postojećih vlasnika
- KORAK: Objavljuju se poslovni rezultati u kojima se evidentiraju visoki gubici uz reviziju revidiranih poslovnih izvještaja za 2016. godinu u kojima se navodi zabilježba mogućeg neprikazivanja stvarnog stanja poslovanja društva uz opasku potencijalne prijevare u poslovnom izvještaju
- KORAK: Tijekom izrade izvještaja, paralelno se po diskontnim vrijednostima otkupljuju dugovanja na tržištu i time stječe kontrola nad dugom kompanije
- Kada se otkupom dugovanja kroz diskont preuzme kontrola nad dovoljnim iznosom duga, stvorena je pretpostavka da se krene sa stvaranjem novog zaduženja kompanije po roll-up modelu, prema kojem se uz diskont otkupljeni stari dug kompanije novim zaduženjem podiže u prioritetni status namirenja u omjeru 1:1 neovisno o diskontu postignutom prilikom otkupa tog istog starog duga
- Objavljuje se stanje duga svih vjerovnika kompanije prikazano na način kao da je kompanija stala s radom s datumom objave, odnosno sva dugovanja prikazuju se dospjelima neovisno o njihovoj ročnosti i normalnom tijeku poslovanja u kojem svaka kompanija u svom redovnom radu ima otvorenih dugovanja prema kreditorima, dobavljačima i ostalim stake holderima. U svijetu bankarstva takva situacija bi se mogla poistovijetiti s scenarijem u kojem štediše i svi klijenti banke u jednom danu zatraže od banke isplatu svojih sredstava. Takav udar niti jedna banka na svijetu ne može izdržati.
- KORAK: Objavljenim iznosom ukupnih dugovanja prikazuje se da je vrijednost kompanije negativna, čime se stvara pretpostavka prijedloga pokretanja nagodbe u kojoj se ide u smjeru pretvaranja dugovanja u kapital kompanije
- KORAK: Tekuće operativno poslovanje se pušta da se odvija sve lošije kako bi se dodatno umanjila vrijednost samih kompanija kroz umanjenje njihovog operativnog rezultata poslovanja
- KORAK: Izrađuje se prijedlog nagodbe u kojem se vjerovnici dijele u ranije dogovorene grupe. Svi vlasnici duga koji su kroz roll-up model stekli prioritetan status naplate, ulaze u prioritetan naplatni red u kojem naplaćuju 100% svojih potraživanja. Ostalim vjerovnicima se nudi umanjenje glavnice duga i naplata ostatka kroz model otplate kroz godine ili pretvaranje ostatka duga u kapital kompanije.
- KORAK: Na osnovu definiranih gubitaka prvo se pokreće umanjenje postojećeg kapitala kompanija za vrijednost dijela duga na teret postojećih dioničara, čime se postojeći dioničari svode na desetinu vrijednosti imovine. Navedeni korak se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija s obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva, čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga.
- KORAK: Po umanjenju temeljnog kapitala za iznos gubitaka na teret postojećih dioničara, skupštini se daje na glasanje povećanje temeljnog kapitala kompanija kroz unošenje prava (dugovanja) u capital kompanije po svom iznosu čime su svi oni koji su vlasnici prioritetnog potraživanja (stečenih kroz roll-up model) dovedeni u privilegirani položaj i sav svoj dug pretvaraju u udio u kompanijama. Navedeni korak također se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga.
- KORAK: Upisom dokapitalizacije i novim imateljima poslovnih udjela provedeno je i legalizirano preuzimanje kompanija te imatelji prioritetnog duga postaju vlasnici kompanija
U rušenju Agrokora državni dužnosnici i s njima povezane osobe prekršile su nekoliko zakona Republike Hrvatske: Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o javnoj nabavi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o tržištu kapitala…Pozivam državne institucije u Republici Hrvatskoj da u okviru svojih ovlasti ispitaju postupanje državnih dužnosnika i s njima povezanih osoba, i to:
- Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa da utvrdi je li ministrica Dalić kod izrade i donošenja Lex Agrokora bila u sukobu interesa, i je li:
- u obavljanju javne dužnosti povrijedila načelo nepristranosti te svoj privatni interes i privatni interes osoba s kojima je povezana stavila iznad javnog interesa koji je trebala zastupati u obavljanju javne dužnosti;
- javnu dužnost koristila za interese i probitak osoba s kojima je povezana;
- propustila od nadležnog Povjerenstva, u skladu s načelima javnih dužnosti, zatražiti mišljenje o angažmanu vanjskih savjetnika čime nije otklonila sumnju u postojanje sukoba interesa;
te naročito je li postupila protivno članku 7. Zakona o sprječavanju sukoba interesa:
- koristeći povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela i zloupotrebljavajući položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne i izvršne vlasti kako bi interesno pogodovala sebi i povezanim osobama.
- Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFU) da utvrdi je li bilo zlouporabe tržišta financijskim instrumentima kod trgovanja dionicama društava iz sustava Agrokor protivno članku 456. i članku 457. Zakona o tržištu kapitala a u svezi članka 455., odnosno korištenja povlaštenih informacija kojima je Vlada RH raspolagala (da se radi na izradi Lex Agrokora i drugim informacijama) od strane državnih dužnosnika i vanjskih stručnjaka koji su sudjelovali na izradi Lex-a, te da posebno utvrdi je li društvo INTERKAPITAL koje je sada angažirano u Agrokoru sudjelovalo ili posredovalo kod trgovanja dionicama društava Agrokora u vrijeme izrade Lex Agrokora.
Pozivam Vladu RH da sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama ispuni svoju zakonsku obvezu i transparentno predoči informacije koje je ministrica Dalić odbila dati. To je u interesu javnosti!
- tko je sve sudjelovao u izradi Lex Agrokora
- temeljem koje pravne osnove su angažirani vanjski pravni i financijski stručnjaci odnosno je li proveden postupak javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi
- u kojem vremenskom periodu se radilo na izradi Lex Agrokora
Ministrica Dalić u svojem je ranijem odgovoru medijima ustvrdila da na izradi zakona nisu bili angažirani ni domaći ni strani konzultanti, ali je potvrdila da je ‘kroz dulje razdoblje u različitim fazama izrade zakona o određenim zakonskim rješenjima zatraženo mišljenje više vanjskih pravnih i financijskih stručnjaka različitih područja ekspertize i specijalizacije’. Ministrica, međutim, nije javnosti otkrila tko su ti stručnjaci.
PRILOG RADI RAZUMIJEVANJA ZAKONSKIH ODREDBI NA KOJE SE POZIVAMO
Zakon o sprječavanju sukoba interesa
- Protivno članku 2. ZSSI koji glasi:
„(1) U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.
(2) Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:
– privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
– se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
– privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.“,
i u smislu odredbi članka 4. točke 5. ZSSI koja glasi:
„ (5) Povezane osobe u smislu ovog Zakona su osobe navedene u stavku 2. ovog članka te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom.“,
- Protivno članku 5. ZSSI koji glasi:
„(1) Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.
(2) Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.
(3) Dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.
(4) Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.“,
- Protivno članku 6. ZSSI koji glasi:
„(1) U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
(2) Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva dati obrazloženo mišljenje na zahtjev dužnosnika.
(3) U procjeni postojanja sukoba interesa posebno će se voditi računa o prirodi dužnosti koju dužnosnik obavlja.
(4) Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost dužnosnik je dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi dužnosnik je dužan razriješiti ga tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.“,
- Protivno članku 7. ZSSI koji glasi:
„Dužnosnicima je zabranjeno:
a) primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti,
b) ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom,
c) zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,
d) primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti,
e) tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,
f) obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,
g) utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi,
h) koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,
i) na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.“,
Zakon o tržištu kapitala
Članak 455.
(1) Povlaštena informacija je informacija precizne naravi koja nije bila javno dostupna i koja se posredno ili neposredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata te koja bi, kada bi bila javno dostupna, vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata. Smatra se da takva vjerojatnost značajnog utjecaja postoji ako bi razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir takvu informaciju kao dio osnove za donošenje svojih investicijskih odluka.
(2) U odnosu na izvedenice koje se odnose na robu, povlaštena informacija znači informaciju precizne naravi koja nije bila javno dostupna i posredno ili neposredno se odnosi na jednu ili više tih izvedenica te koju korisnici tržišta na kojima se tim izvedenicama trguje očekuju primiti u skladu s prihvaćenim tržišnim praksama na takvim tržištima.
(3) U smislu odredbi stavka 2. ovog članka, smatrat će se da korisnici tržišta na kojem se trguje izvedenicama na robu očekuju primiti informaciju ako je ista:
– redovito dostupna korisnicima tih tržišta, ili
– ju je potrebno objaviti u skladu sa zakonskim propisima, pravilima tržišta, ugovorima ili običajima na relevantnom temeljnom tržištu robe ili tržištu izvedenica na robu.
(4) Smatra se da je informacija iz stavka 1. i 2. ovog članka precizne naravi ako navodi skup okolnosti koji postoji ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će postojati ili događaj koji je nastao ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će nastati te ako je dovoljno specifična da omogući donošenje zaključka o mogućem učinku tog skupa okolnosti ili događaja na cijene financijskih instrumenata ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata.
(5) Za osobe zadužene za izvršavanje naloga koji se odnose na financijske instrumente, povlaštena informacija također znači informaciju koju je prenio klijent i odnosi se na naloge klijenta u izvršavanju, koja je precizne naravi, koja se neposredno ili posredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata, i koja bi, kada bi bila javno dostupna vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijenu povezanih izvedenih financijskih instrumenata.
Članak 456.
(1) Zabranjeno je svakoj osobi iz stavka 2. ovog članka koja posjeduje povlaštenu informaciju, tu informaciju upotrijebiti pri stjecanju ili otpuštanju ili pokušaju stjecanja ili otpuštanja, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, neposredno ili posredno, financijskih instrumenata na koje se ta informacija odnosi.
(2) Prethodni stavak primjenjuje se na svaku osobu koja posjeduje povlaštenu informaciju:
1. na temelju svojeg članstva u upravnim ili nadzornim tijelima izdavatelja, ili
2. na temelju svojeg udjela u kapitalu izdavatelja, ili
3. na temelju svojeg pristupa informaciji kroz obavljanje svojeg posla, profesije ili dužnosti, ili
4. na temelju počinjenog kaznenog djela.
(3) Kada je osoba iz stavka 1. ovog članka pravna osoba, zabrana iz stavka 1. ovog članka također se primjenjuje na fizičke osobe koje sudjeluju u odluci da se obavi transakcija za račun dotične pravne osobe.
(4) Ovaj se članak ne primjenjuje na transakcije koje se obavljaju radi izvršavanja dospjele obveze da se steknu ili otpuste financijski instrumenti, kada ta obveza proizlazi iz sporazuma sklopljenog prije nego je dotična osoba posjedovala povlaštenu informaciju.
Članak 457.
Zabranjeno je svakoj osobi koja podliježe zabrani utvrđenoj u članku 456. ovog Zakona:
1. otkrivanje ili činjenje dostupnom povlaštene informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim ako se informacija otkrije ili učini dostupnom u redovitom tijeku obavljanja posla, profesije ili dužnosti,
2. preporučivanje nekoj drugoj osobi ili navođenje iste da na temelju povlaštene informacije stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se ta informacija odnosi.
Članak 458.
Članci 456. i 457. ovog Zakona primjenjuju se i na svaku osobu koja nije navedena u tim člancima, a koja posjeduje povlaštenu informaciju i koja zna, ili je trebala znati, da je riječ o povlaštenoj informaciji.
Objavljivanje povlaštenih informacija koje se neposredno odnose na izdavatelja
Dok su 24 sata, Jutarnji i Večernji urlali o isključivoj odgovornosti Todorića, mi smo upozoravali na ovaj kraval u pozadini. Komične su bile slike Ramljaka, o njegovom ljubavnom životu po našim mejnšit medijima, priča o Dalićki vrhunskoj bankarki koju smo razobličili prvi dan dolaska u vladu, od zapošljavanja muža u INA-i, njegovoj kolaboraciji s Mađarima i njenim vezama s Beogradom.
Danas se vidi da su ova dva plenkovićeva cirkusanta nedorasli Todoriću, jer ipak Todorić nije sirovina kao Mamić da se na sudu opravdava svojim teatralnim glupostima…suđenje Todoriću je zapravo suđenje i Plenkoviću. To jedva čeka Bernardić u pozadini svjestan te situacije, pa ga protutodorićev kadar želi brzinski smijeniti, svjestan koliko bi mogao ojačati ovom greškom diletanta Plenkovića u srazu sa starim liscem Todorićem. O svemu mudro šuti tata Franjo Gregurić…
urednik Igor Drenjančević
HOP
