BOŽIDAR VIDUKA
Sinkronizirana PLJAČKA GRAĐANA
REPUBLIKE HRVATSKE
U organizaciji JAVNIH BILJEŽNIKA
Pravosudnih tijela REPUBLIKE HRVATSKE i
USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
SUD EVROPSKE UNIJE
PRIOPČENJE ZA MEDIJE broj 25/17
U Luxemburgu 09. ožujka 2017. godine
PRESUDE U PREDMETU C-484/15 i C-551/15
CITIRAM : „Javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave”, ne mogu se smatrati „sudom” ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima
Za rješenja o ovrsi koja oni donose stoga se u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama.“
Europski sud zauzeo je stajalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam ‘suda’ pa stoga ne smiju prisilno utjerivati dugove.
Što predmetna izaziva ?
Presuda poslovni broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU izaziva urušavanje pravnog sustava REPUBLIKE HRVATSKE odnosno NIŠTAVNOST„OVRŠNOG ZAKONA (NN 112/12 ; 25/13 ; 93/14 ; 55/16 ; 73/17)“ i „ZAKONA O JAVNIM BILJEŽNICIMA (NN 78/93 ; 29/98 ; 162/98 ; 16/07 ; 75/09 ; 120/16)“
Sve „ovrhe“ koje su javni bilježnici naplatili u REPUBLICI HRVATSKOJ su NIŠTAVNE jer ih je naplatila neovlaštena osoba , prema podatcima „WIKIZVOR (Zadnja revizija teksta: 16.11.2006.) KAZNENI ZAKON“ definira u djelu : (24.12) Lažno predstavljanje; (24.13) Samovlast; (24.14) Protupravna naplata
Lažno predstavljanje
Članak 328.
(1) Tko se lažno predstavi kao službena ili vojna osoba ili neovlašteno nosi kakve znakove službene ili vojne osobe s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko izvrši kakvu radnju koju je ovlaštena izvršiti samo službena ili vojna osoba.
Samovlast
Članak 329.
(1) Tko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(3) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka pokreće se privatnom tužbom, a za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka povodom prijedloga.
Protupravna naplata
Članak 330.
(1) Tko radi naplate duga uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će izravno napasti na život ili tijelo te osobe ili njoj bliskih osoba oduzme tuđu pokretnu stvar,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Tko radi naplate duga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da što učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga članka počinitelj će se kazniti.
(4) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
U ovom trenutku treba istaknuti da je„OVRŠNI ZAKON (NN 112/12 ; 25/13 ; 93/14 ; 55/16 ; 73/17)“ i „ZAKON O JAVNIM BILJEŽNICIMA (NN 78/93 ; 29/98 ; 162/98 ; 16/07 ; 75/09 ; 120/16)“ donesen od strane države REPUBLIKE HRVATSKE.
Navedena činjenica u velikoj mjeri otežava status PRAVNE ZAKONITOSTI i PRAVNE PROVEDBE , u postupanju po OVRŠNOM ZAKONU i ZAKONU O JAVNIM BILJEŽNICIMA.
Zakonodavac „DRŽAVA“ donosi ZAKONE . Činjenica je da je REPUBLIKA HRVATSKA po osnovu opunomoćenika potpisala razne protokole pa tako jedan od protokola navodi da će se ZAKONODAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE uskladiti sa EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM.
Presude poslovni broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU činjenično definiraju da ZAKONI REPUBLIKE HRVATSKE nisu usklađeni sa ZAKONODAVSTVOM EVROPSKE UNIJE samim time su NIŠTAVNI kako za građane EUROPE tako i za građane REPUBLIKE HRVATSKE .
Mora se znati da OVRŠNI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE uređuje MINISTARSTVO PRAVOSUĐA REPUBLIKE HRVATSKE sa svojim ekspertnim – tehničkim grupama (istaknutim , eminentnim pravnicima) potom predmetni zakon ide na javnu raspravu u SABOR REPUBLIKE HRVATSKE.
U SABORU istaknutu ulogu pri donošenju OVRŠNOG ZAKONA ima „SABORSKI ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO“ koji proučavaju zakon daju određene primjedbe prije izglasavanja zakona i daje objašnjenje SABORSKM ZASTUPNICIMA.
SABORSKI ZASTUPNICI su političko tijelo koji nisu isključivo pravnici pa im ekspertne grupe moraju svojim izlaganjem zakon približiti i pobliže objasniti određene zakonske odredbe.
PRAVNI REGULATOR donesenog zakona je USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE koji vodi računa po službenoj dužnosti da li je zakon u skladu sa USTAVOM REPUBLIKE HRVATZSKE i da li doneseni zakon udovoljava potpisanim obvezujućim ugovorima sa EVROPSKOM UNIJOM.
USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE dodijeljen je i povjeren „dužan nadzor nad donesenim zakonom“ da li je zakon u skladu sa USTAVOM REPUBLIKE HRVATSKE i ugovorenim obavezama prema EVROPSKOJ UNIJI.
Ako se utvrdi da doneseni zakon ne udovoljava USTAVU REPUBLIKE HRVATSKE ili potpisanim obavezama prema EUROPSKOJ UNIJI , USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE u svojstvu najvišeg zakonodavnog regulatornog tijela REPUBLIKE HRVATSKE ima pravo „VETA“ na doneseni zakoni i ima mogućnost naredbe dodatnog usklađenja zakona.
Mora se znati da ZAKON O JAVNIM BILJEŽNICIMA uređuje MINISTARSTVO PRAVOSUĐA REPUBLIKE HRVATSKE sa svojim ekspertnim – tehničkim grupama (istaknutim , eminentnim pravnicima) i članovima KOMORE JAVNIH BILJEŽNIKA koja uz dogovor sa javnim bilježnicima daje smjernice kakav zakon žele.
Zašto se je sve ovo navelo ?
Javni bilježnici REPUBLIKE HRVATSKE postupaju „navodno“ u skladu sa zakonom , ali danas po osnovi presude poslovni broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU nedvojbeno je da javni bilježnici REPUBLIKE HRVATSKE protu – zakonito djeluju u protu – pravnoj prisilnoj naplati novčanih sredstava od građana REPUBLIKE HRVATSKE.
Presude poslovni broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU od dana 09. ožujka 2017. godine definiraju da javni bilježnici REPUBLIKE HRVATSKE permanentno , kontinuirano , stalno pri ovršnim postupcima po osnovi „vjerodostojne isprave“ čine kazneno djelo PLJAČKE GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE.
JAVNI BILJEŽNICI REPUBLIKE HRVATSKE pri obnovi „licence“ u Komori javnih bilježnika moraju priložiti „uplaćenu garanciju“ za potrebe nadoknade štete prouzročene nesavjesnim radom javnog bilježnika.
Presude poslovni broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU od dana 09. ožujka 2017. godine definiraju počinjenje kaznenog djela svjesno i namjerno „protu – pravne naplate“ novčanih sredstava za potrebe i u korist ovršitelja a pri tome za svoj rad „provedbu ovrhe“ javni bilježnik naplaćuje „javno – bilježničku naknadu“ , što eksplicitno znači da javni bilježnik ostvaruje znatnu materijalnu dobit nezakoniti radom.
Rad tužitelja – ovršenika u pravnim postupcima „poslovni broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU“ proveden je nakon odrađenih pravnih radnji pred nadležnim sudovima u REPUBLICI HRVATSKOJ:
– Nadležnim Općinskim sudom REPUBLIKE HRVATSKE
– Nadležnim Županijskim sudom REPUBLIKE HRVATSKE
– Vrhovnim sudom REPUBLIKE HRVATSKE
– USTAVNIM SUDOM REPUBLIKE HRVATSKE
Očito je da su pravosudna tijela REPUBLIKE HRVATSKE sa predmetnim sudcima (sudac pojedinac ili sudsko vijeće) u pravnim postupcima donošenja rješenja i presuda nadležnih sudova REPUBLIKE HRVATSKE svi od reda štitili kriminalne radnje protu – pravne naplate novčanih sredstava po osnovi ovrhe koju su neovlašteno provodili JAVNI BILJEŽNICI REPUBLIKE HRVATSKE.
Danas na osnovu presuda broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU , javni bilježnici REPUBLIKE HRVATSKE dužni su isplatiti svakom ovršeniku :
– Ovršni iznos
– Javno – bilježničku naknadu
– Pripadajuću zakonsku zateznu kamatu
– Izazvanu štetu
Predmetni iznosi „namjerno izazvane štete“ od strane javnog bilježnika isplaćuje se iz „garantnog pologa“ s kojim raspolaže KOMORA JAVNIH BILJEŽNIKA.
Za pretpostavit je da iznosi koji su protu-pravno ovršeni od strane javnih bilježnika u REPUBLICI HRVATSKOJ od ovršenika građana REPUBLIKE HRVATSKE premašuju u znatnom iznosu od „GARANTNOG POLOGA“ , pa je nužno izvršiti blokadu kako svih novčanih iznosa sa kojima raspolažu javni bilježnici kako kunskim tako i deviznim iznosima , a radi prevencije potrebno je izvršiti upis u zemljišne knjige „plombu“ o zabrani raspolaganja sa nekretninama kako samih javnih bilježnika tako i njihovih bračnih drugova , prvog neslijednog reda (sinova i kćeri ) , drugog nasljednog reda (unučadi) i trećeg nasljednog reda (praunučadi) kako bi se osigurala sredstva za isplatu štete ovršenim građanima REPUBLIKE HRVATSKE zbog protu – pravne neovlaštene naplate novčanih sredstava javnih bilježnika nad građanima REPUBLIKE HRVATSKE.
Nesporno je da je ZAKONODAVAC „DRŽAVA“ REPUBLIKA HRVATSKA donijela OVRŠNI ZAKON i ZAKON O JAVNIM BILJEŽNICIMA samim time suodgovorna je u počinjenju neovlaštenih naplata javnih bilježnika nad građanima REPUBLIKE HRVATSKE.
REPUBLIKA HRVATSKA u svojstvu donositelja OVRŠNI ZAKON i ZAKON O JAVNIM BILJEŽNICIMA odgovara u materijalnom obeštećenju građana REPUBLIKE HRVATSKE i to u deset puta većem iznosu nego javni bilježnik.
Neminovne su posljedice presuda broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU za HRVATSKO PRAVOSUĐE i to :
– Ministarstvo pravosuđa REPUBLIKE HRVATSKE
Kaznenu i materijalnu odgovornost za protu-pravno stjecanje materijalne dobiti od strane javnih bilježnika i činjeničnog nanošenja materijalne štete građanima REPUBLIKE HRVATSKE u cijelosti snosi predlagatelj OVRŠNOG ZAKONA i ZAKONA O JAVNIM BILJEŽNICIMA , Ministarstvo pravosuđa REPUBLIKE HRVATSKE .
Navedena činjenica izaziva trajno udaljenje od obavljanja pravne i sudske djelatnosti pravnih timova , kao i svakog pojedinca koji je sudjelovao u kreiranju predmetnih zakona , a uposlenik je Ministarstva pravosuđa ili njihov vanjski suradnik
– Saborski odbor za zakonodavstvo s obzirom na ovlaštenja
1) razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade,
2) razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Sabor,
3) daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje,
4) brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona,
5) razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje,
6) utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor, kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni,
7) razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor,
U kontekstu navedenih činjenica „Saborski odbor za zakonodavstvo“ činjenično snosi kaznenu i materijalnu odgovornost za PLJAČKU koju su proveli i provode javni bilježnici REPUBLIKE HRVATSKE.
Iz navedenog razloga članovima „Saborskog odbora za zakonodavstvo“ nužnost je ukinuti „saborski imunitet“ u svrhu kaznenog progona zbog namjerno nanesene štete građanima REPUBLIKE HRVATSKE
– Članovi KOMORE JAVNIH BILJEŽNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
Kako su članovi „Komore javnih bilježnika“ u pravilu sudci koji su izašli iz pravosudnog sustava poznato im je da javni bilježnici nisu sudci koji je stav zauzeo i EVROPSKI SUD , citiram : „Javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave”, ne mogu se smatrati „sudom” ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima
Za rješenja o ovrsi koja oni donose stoga se u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama.“
Komori javnih bilježnika je jasno da nisu ovlaštene osobe za provedbu ovrhe nad ovršenicima ali zbog stjecanje znatne materijalne – imovinske koristi postupali su suprotno zakonu.
Iz navedenog razloga svi članovi „KOMORE JAVNIH BILJEŽNIKA“ moraju biti kazneno gonjeni kako bi im se naplatilo materijalno obeštećenje za GRAĐANE REPUBLIKE HRVATSKE.
– Saborski zastupnici u SABORU REPUBLIKE HRVATSKE
Saborske zastupnike REPUBLIKE HRVATSKE ne opravdava neznanje iz pravne domene jer saborski zastupnici su digli ruku za donošenje i provedbu OVRŠNOG ZAKONA i ZAKONA O JAVNIM BILJEŽNICIMA
– USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Iznimno zanimljiva kategorija pravnih stručnjaka , citiram :
„Suce Ustavnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor, na vrijeme od osam godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.“
USTAVNI SUD ODLUČUJE :
1) Odlučuje o suglasnosti zakona s USTAVOM – USTAVNI SUD ukinut će zakon (ili pojedine njegove odredbe) ako utvrdi da je neustavan
2) Odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom – Ustavni sud ukinut će ili poništiti druge propise (ili pojedine njegove odredbe) ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit itd.
Navedeni pravni prostori djelovanja sudaca USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE nedvosmisleno zahtjeva njihovu kaznenu i materijalnu odgovornost za provedbu PLJAČKE GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE.
Ustavni sudci znaju da OVRŠNI ZAKON i ZAKON O JAVNIM BILJEŽNICIMA nije u skladu sa zakonodavnim odredbama EVROPSKE UNIJE i nisu iskoristili pravo „veta“ na navedene zakone. Iz predmetne činjenice proizlazi kaznena i materijalna odgovornost sudaca USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE u svojstvu suučesnika počinjenja teškog kaznenog djela PLJAČKE GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE.
Ustavnim sudcima mora se ukinuti „imunitet“ i provesti nad njima kazneni progon zbog namjerno načinjene štete građanima REPUBLIKE HRVATSKE.
Svi sudci USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE zbog kompromitacije „zaštitom kriminala“ bez izuzetka moraju biti udaljeni od obavljanja dužnosti USTAVNOG SUDCA. Predmetnu konstataciju uvjetuju presude broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU
Da bi građani REPUBLIKE HRVATSKE mogli ostvariti obeštećenje za provedenu pljačke od strane javnih bilježnika REPUBLIKE HRVATSKE koju je omogućilo HRVATSKO PRAVOSUĐE , građani su dužni pokrenuti pravni postupak „NAGODBE“ kod nadležnog Općinskog Državnog Odvjetništva , a potom na nadležnom Općinskom sudu pokrenuti pravni postupak „TUŽBE PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE i JAVNOG BILJEŽNIKA“ sa pozivom na presude broj C-484/15 i C-551/15 EVROPSKOG SUDA u LUXEMBURGU.
BOŽIDAR VIDUKA magistar inženjer geodezije