RAD HRVATSKOG INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE ISLAMSKOG NASLJEĐA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI CILJEVI I DJELATNOST
Hrvatski institut za istraţivanje islamskog nasljeđa u hrvatskoj književnosti registriran je kod Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba (rješenje broj 251-07-11-17-2 od 3. listopada 2017.) s tim što je pod drugim nazivom djelovao od 3. veljače 2004. Sada je, osim naziva,
Institut promijenio ciljeve i djelatnost, pa oni sada glase:
Ciljevi: “- poticanja proučavanja i istraživanja u znanstvenim disciplinama islamskog nasljeđa u hrvatskoj knjiţevnosti, – okupljanja znanstvenika i drugih zainteresiranih osoba koje se bave islamskim nasljeđem u hrvatskoj knjiţevnosti i znanstvenim disciplinama koje proučavaju islamsko nasljeđe u hrvatskoj knjiţevnosti, – poticanja studenata i mladih znanstvenika i stručnjaka da se bave islamskim nasljeđem u hrvatskoj knjiţevnosti, – poticanja usavršavanja u znanstvenim disciplinama pripadnim islamskom nasljeđu u hrvatskoj knjiţevnosti, – uspostavljanja i razvijanja suradnji s drugim istovrsnim i sličnim asocijacijama i udrugama te drugim organizacijama u zemlji i inozemstvu, te svim organizacijama koje podupiru rad Instituta. – područje djelovanja Instituta je obrazovanje, znanost i istraţivanje te kultura i umjetnost.”
“Kako bi ostvario ciljeve Institut se bavi sljedećim djelatnostima: – organizira savjetovanja, predavanja, seminare, tribine i druge skupove iz područja islamskog nasljeđa u hrvatskoj knjiţevnosti, – povezuje te znanstveno i profesionalno usavršava svoje članove, – osmišljava te samostalno i u suradnji s drugim institucijama provodi znanstvena istraţivanja te znanstveno-stručne projekte iz područja islamskog nasljeđa u hrvatskoj knjiţevnosti, – znanstveno i stručno surađuje s domaćim i inozemnim te međunarodnim strukovnim udrugama, znanstveno-istraţivačkim i drugim organizacijama i tijelima, te se učlanjuje u domaće i međunarodne strukovne udruge i druge oblike stručnog i znanstveno-istraţivačkog povezivanja, 2 – izdaje znanstveno-stručne časopise te druge povremene publikacije, – izdaje knjige knjiţevnika s područja islamskog nasljeđa u hrvatskoj knjiţevnosti, – prikuplja i obrađuje rukopise, podatke i razne druge informacije, te prikuplja podatke, knjige, časopise i drugu građu o islamskom nasljeđu u hrvatskoj knjiţevnosti.”
POBUDA Proslov iz knjige Mirka Marjanovića “Leksikon hrvatskih knjiţevnika BiH od najstarijih vremena do danas”, koji slijedi, ponukao nas je na odluku o promjeni naziva, ciljeva i djelatnosti Instituta: “U Leksikonu se ne nalaze književnici iz BiH i Hrvatske muslimanskog podrijetla, jer je njihovo djelo, u knjiţevno-povijesnom i kritičkom smislu, već obrađeno u sličnim publikacijama u Hrvatskoj i jer su se društveno-političke prilike za takav posao i u Bosni i Hercegovini stubokom promijenile.
Tu prije svega mislim na književnike muslimanskog podrijetla između dvaju ratova među kojima su: Salih Alić, Salih-beg Akamović, Safet-beg Bašagić Redţepašić, Abdurezak Hifzi Bjelavac, Mehmed Ĉaušević, Dţemaludin Ĉaušević, Husnija Ĉengić, Enver Ĉolaković, Musa Ćazim Ćatić, Vejsil Ćurčić, Mehmedalija Mak Dizdar, Abdulah Dizdarević, Husejin Đogo, Rasim Filipović, Mustafa H. Grabčanović, Kasim Gujić, Osman Nuri Hadţić, Fadil Hadţić, Muhamed Hadţijahić (koji o ovome problemu raspravlja u svojoj knjizi Hrvatska muslimanska knjiţevnost prije 1878. godine, Sarajevo, 1938.), Hadži Mehmed Handžić, Rešad Kadić, Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Riza-beg Kapetanović Ljubušak, Hasan Kikić, Hamdija M. Kreševljaković (autor djela Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni, Sarajevo, 1912.) , Džafer-beg Kulenović, Nahid Kulenović, Mehmed Dţelaludin Kurt, Ademaga Mešić, Edhem Mulabdić, Hamdija Mulić, Ahmed Muradbegović, Abdurahman Nametak, Alija Nametak, Fehim Hasan Nametak, Šemsudin Sarajlić, Fehim Spaho, Hamid Ekrem Šahinović, Munir Ekremov Šahinović, Murat Šuvalić, Mahmud Traljić, Seid M. Traljić, Džemila Hanumica Zekić, Omer Zubrić, Ismet Ţunić, i dr. Ne zaboravljam ni genarcije nakon II. svjetskog rata (njihova imena neću nabrajati), čiji su se predstavnici za života opredjeljivali kao hrvatski književnici i koji su svojim ukupnim djelovanjem pripadali hrvatskoj književnosti, što neki od njih, još živući, i danas s ponosom potvrđuju, dok se drugi povlače i izjašnjavaju isključivo za bošnjačku književnost, ali, neka taj složeni problem ipak ostane izvan ovoga Leksikona.”
OKVIRNI PROGRAM RADA INSTITUTA Okvirni program rada Instituta svodi se na sljedeće:
1. Izrada skupnog pregled književnika i njihovih djela koji predstavljaju islamsko nasljeđe u hrvatskoj književnosti. 2. Izrada studija, monografija, kao i ostalih vrsta ogleda o islamskom nasljeđu u hrvatskoj knjiţevnosti. 3. Naklada djela koja se odnose na islamsko nasljeđe u hrvatskoj knjiţevnosti. 4. Pokretanje časopisa i organiziranje javnih nastupa u kojima se obrađuje tematika islamskog nasljeđa u hrvatskoj književnosti.
5. Osnivanje arhiva, galerija i muzeja posvećenih islamskom nasljeđu u hrvatskoj književnosti.
Hrvoje Mirković predsjednik
HOP
