Kao ilustracija situacije u vezi s kasnim uključivanjem HEP-a u sektor obnovljivih izvora energije ( OIE ) ,a time i slabom realizacijom investicija,poslužit će primjer vjetroelektrana. Razvoj projekata većine vjetroelektrana koje su izgrađeneu Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina počeo je krajem 1990-ih odnosno oko 2000. godine,što znači da hrvatska iskustva govore kako je potrebno oko 12 – 15 godina od inicijalne ideje do vjetroelektrane u pogonu( slični otežani i problematični razvojni putovi s kojima se domaći i strani investitori susreću i u drugim sektorima redovno pune novinske stupce ) .
HEP se ozbiljnije počeo pripremati tek 2007.godine kad je operativno zaživjelo noosnovano društvo kći HEP Obnovljivo izvori energije d.o.o. ( HEP – OIE ),koje je temeljem okolnosti i povijesti poslovanja društva ugašeno polovicom 2015.godine ( odnosno formalno pripojeno drugom društvu unutar HEP grupe ).Naravno da je bilo iluzorno očekivati daHEP u devet godina može ostvariti ono za što privatnom poduzetniku treba 13-15 godina, naročito ako se uzme u obzir da pri tome privatni poduzetnici nisu sputani sporim i kompliciranim procedurama javne nabave ili sporim internimkorporacijskim procedurama i donošenjem potrebnih odluka, koje kod privatnih poduzetnika praktički ne postoje. Jedna od većih prepreka s kojom se HEP suočio je nevjerovatno spora izmjena prostornih planova, da spomenemo samo neke od objektivnih razloga,a ima i drugih.
Unatoč tome,društvo HEP – OIE je ipak u tih devet godina svog formalnog postojanja velikim trudom i iznimnim zalaganjem malog sveukupnog broja ( u prosjeku 6 raspoloživih ) zaposlenih ostvarilo nezanemarive uspjehe :
Projekt BE – TO Velika Gorica 20 MW praktični do razine lokacijske dozvole, projekt neintegrirane SE 160 kW na tlu do razine lokacijske dozvole s gotovo završenim tenderom za nabavu opreme i izgradnju, preko 15 projekata integriranih SE s ishođenim PEES-om , sveukupne snage preko 700 kW – sve navedeno spremno za cjelovito tenderiranje za projektiranje i gradnju : osim toga su i propremljeni projekti akvizacija desetak VE u razvoju odnosno u pogonu sveukupne snage preko 270 MW , a sa spomenutim projektima ne završava popis projekata koje su razvijani u HEP-OIE nekoliko VE sveukupne snage preko 140 MW, nekoliko malih HE sveukupne snage oko 1,7 MW, jedno hibridno BE-SE-GE-VE postrojenje, koji su do gašenja društva HEP-OIE bili na nižoj razvojnoj fazi ,itd… u nastavku se daju i opisani neki razlozi zbog kojih niti jedan od tih projekata nije realiziran ( a do današnjeg dana svaki od njih je to mogao biti ).
UVOD
Na početku razdoblja istraživanja izgradnje projekata obnovljivih izvora energije ( OIE ) krajem 90-ih i početkom 2000-ih godina, HEP ne razmatra mogućnosti i potencijale OIE. U tom početnom razdoblju HEP se u segmentu OIE bavi problemima otkupa električne energije iz malih OIE projekata koje su izgradili entuzijasti. Tada nije bilo zakonske regulative o OIE niti na idejnoj razini.
Tih godina započinjenje studijska priprema projekata vjetroelektrana ( VE ) u Hrvatskoj od strane privatnih poduzetnika . Razvoj svih VE koje su danas u pogonu započeo je tih godina.Zadnja VE od onih koje su danas u pogonu i koja je ušla u pogon na samom kraju 2015.godine započela je svoj razvoj davne 1999. godine , prije gotovo 16 godina. Imajući u vidu tadašnji konzervativni i pasivni pristup HEP-a u ozbiljno investiranje takvih poduhvata.
Intenzivniji poticaj izgradnje OIE u Hrvatskoj značio je donošenje prve zakonske regulative za OIE sredinom 2007.godine.U tom trenutku je već bila započela izgradnja nekih VE koje su danas u pogonu, a HEP je osnovao društvo kći HEP Obnovljivi izvori energije d.o.o.( HEP-OIE ).To društvo je na samom početku bilo praktički bez ekspertnog znanja ,bez ikakvih podloga i podataka o lokacijama koje je tek skupljao u godinama koje su slijedile. To znači da je HEP već samim osnivanjem društva kćeri HEP OIE bio u zakašnjenju približno desetak godina…
U 2015. godini genijalni Vrdoljak i još genijalniji Milanović preko šefa HEP-a Perice Jukića gase tvrtku HEP obnovljivi izvori energije i otvaraju zajedničku tvrtku sa njemačkim energetskim divom RWE-om. Iako je HEP-ova tvrtka imala potencijale i izuzetne stručnjake, ona se raspušta i ulazi se u kompu sa Nijemcima, sa ulogom od otprilike 100 000 eura u tvrtku, 50-50 je ulog u osnivanju zajedničke tvrtke, koja redovito isplaćuje plaće i ne radi ništa značajno. Briljantna investicija.
Anđelko Jeličić
HOP