London – Izgradnja hidroelektrana širom Zapadnog Balkana skočila je za 300% u posljednje dvije godine.
To je izazvalo strahovanje kako će nestati planinske rijeke i raznovrsrtan biljni i životinjski svijet.
Albanija je na čelu sa 81 branom u izgradnji, Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina grade 71 hidrocentralu, a samo Srbija planira još 800 projekata.
Britanski “Guardian” piše da je u zoni koja se proteže od Slovenije do Grčke u planu oko 2.800 brana od kojih 37% u zaštićenim zonama prirode – nacionalnim parkovima i u područjima koja je EU zaštitila mrežom “Natura 2000”.
Teški strojevi već rade nove vodotoke na 187 gradilšta, dok ih je 2015. godine bilo samo 61, pokazalo je straživanje “Fluviusa”, konzultanta za projekte uz podršku UN i EU.
Ulrich Eichelmann direktor nevladine organizacije River Watch koja je naručila istraživanje, kaže da je većina projekata mala i mahom u planinama, što ima pogubne posljedice po prirodu.
“Oni preusmeravaju vodu u cjevovode i korita rijeka ostavljaju prazna”, rekao je i upozorio: “To je katastrofa za lokalno stanovništvo i životnu sredinu. Za mnoge vrste riba i insekata, kao što su vilini konjici i proljetnjaci, to je kraj”.
Jedna od vrsta proljetnjaka – Isoperia Viosae, otkrivena je jedino u albanskoj rijeci Vjosa ove godine tokom ekspedicije u kojoj je učestvovalo 25 znanstvenika.
Oni su našli i jednu ribu za sada bez naziva koja ranije nije uopće bila poznata znanosti.
Od onoga što on zove “cunamijem brana”, već su u opasnosti dunavski losos i prespanska pastrva.
Znanstvenici su rijeku Vjosu opisali kao jedistveno i dinamično eko-utočšite za mnoge vodene vrste koje su nestale širom Europe.
“Većina tih održivih zajednica, kako se očekuje, nepovratno će nestati kao posljedica izgrađe brana za hidrocentrale”, istakao je direktor “R. W.”.
Međutim, ministar energetike Albanije Damian Gjiknuri rekao je za “Guardian” da će dve planirane veće hidroelektrane na Vjosi omogućavati “prolaz ribama preko obilaznice za ribe”.
“To rješenje je zasnovano na najboljoj ekološkoj praksi koja se danas primjenjuje sa ciljem smanjenja uticaja velikih brana na kretanje vodene faune”, istakao je ministar.
Albanski ministar je osporio nalaze iz istraživanja, rekavši da se u Albaniji grade samo dve “visoke brane”.
Po njegovim riječima, većina ostalih su male brane, bez akumulacija, koje zavise od sezonskog priliva vode. Takve hidroelektrane proizvode manje od 10 MW struje i stoga za njih nisu potrebne projcene uticaja na životnu sredinu.
Međutim, kod malih brana se često ne planira budžet za ublažavanje uticaja na prirodu, a dozvoljava se postavljanje turbina u pravilnim razmacima duž vodenih tokova što, kako su ocjenili u Svjetskom fondu za prirodu, ima veliki zbirni negativan uticaj.
Brane nisu prijetnja samo vodenom svijetu, već i ljudima.
Od 2012, prema istraživanju koje je financirala EU, sukobi zbog izgradnje brana između velikih energetskih kompanija i poljoprivrednika koji žive pored rijeka, za posljedicu su imali jedno ubojstvo i jedan pokušaj ubojstva.
Istraživanje je ukazalo i na tri smrti povezane s radovima na branama i više desetina hapšenja, povezanih s “valom” projekata hidroelektrana u Albaniji.
Albanski ministar je rekao i da se albanska vlada obavezala da područje uzvodno od planirane brane Kalivači, visoke 50 metara, na rijeci Vjosi, proglasi za nacionalni park i tako spriječi dalju izgradnju hidroelektrana.
Izvor Guardian
HOP
