Najviše pravosudno tijelo USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE , a na čelu osoba sa krivotvorinom doktorske disertacije – PLAGIJATOM

0
4708

Dr. sc. MIROSLAVU ŠEPAROVIĆU

što  ti  je  to  trebalo ?

Dr. sc. ŠEPAROVIĆ, MIROSLAV (rođen 1958.) , a  sudac Ustavnog suda RH  (od 14. travnja 2009. – 12. listopada 2017.) , a  predsjednik Ustavnog suda RH (13. lipnja 2016. – 12. listopada 2017.) u  ponovljenom reizboru sudac Ustavnog suda RH (13. listopada 2017. – )  predsjednik Ustavnog suda RH (13. listopada 2017. – )  do  danas.

Najviše   pravosudno  tijelo  USTAVNI  SUD   REPUBLIKE  HRVATSKE  , a  na  čelu osoba  sa  krivotvorinom  doktorske  disertacije – PLAGIJATOM .

Zakon REPUBLIKE  HRVATSKE , krivotvorenje diploma i svjedodžbi izjednačava s krivotvorenjem  osobnih isprava. Kazne predviđene za takva djela su od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Kazneni  zakon (NN 125/11 ; 144/12 ; 56/15 ; 61/15 ; 101/17 na  snazi  od  dana 20. listopada 2017. godine   u  djelu (XXVI) „KAZNENA  DJELA  KRIVOTVORENJA  definira  slijedeća  kaznena  djela :

Članak 278. ; citiram : KRIVOTVORENJE  ISPRAVE :

Stavak 1. :  Tko  izradi  lažnu  ispravu ili  preinači  pravu s  ciljem  da  se  takva  isprava uporabi kao  prava ili takvu  ispravu nabavi radi  uporabe ili  je  uporabi  kao  pravu , kaznit  će  se  kaznom  zatvora  do  tri  (3) godine.

Stavak 2. : Kaznom iz  stavka 1. ovoga članka kaznit  će  se  tko obmane drugoga o sadržaju kakve isprave i ovaj  stavi  svoj potpis na  tu  ispravu , držeći da se potpisuje pod kakvu  drugu ispravu ili pod  kakav  drugi  sadržaj.

Stavak 3. : Tko  kazneno  djelo iz  stavka 1. i 2. ovoga članka počini  glede javne isprave , oporuke , mjenice , čeka , platne kartice ili  javne ili službene knjige koja se  mora  voditi  na temelju zakona , kaznit  će  se  kaznom  zatvora  od  šest  mjeseci  do  pet  godina.

Članak 279. ; citiram : KRIVOTVORINA  SLUŽBENE  ILI POSLOVNE KNJIGE

Stavak 1. , citiram : Službena  ili  odgovorna  osoba koja u službenu knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak ili svojim potpisom , odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu , knjigu ili spis s neistinitim  sadržajem ili koja  svojim potpisom odnosno  službenim pečatom omogući izradbu isprave , knjige ili  spisa s  neistinitim  sadržajem , kaznit  će  se kaznom  zatvora od  šest  mjeseci  do  pet  godina .

Stavak 2. , citiram : Kaznom  iz  stavka 1. ovoga članka kaznit  će  se i  tko neistinitu službenu ili  poslovnu ispravu , knjigu ili spis uporabi  u  službi ili poslovanju kao  da  su  istiniti.

Članak 281. ; citiram : OVJERAVANJE NEISTINITOG  SADRŽAJA

Stavak 1.  ; citiram : Tko dovođenjem u  zabludu nadležnog  tijela učini da ovo u  javnoj ispravi , zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što  ima  služiti kao dokaz u  pravnom prometu , kaznit  će  se kaznom  zatvora od  šest mjeseci  do  pet  godina .

Stavak 2. ; citiram : Kaznom  iz  stavka 1. ovoga  članka kaznit  će  se tko takvu ispravu , zapisnik ili knjigu uporabi , iako zna da  su  neistinite.

Kako  je dr. sc. ŠEPAROVIĆ  MIROSLAV sudac Ustavnog suda RH  i   predsjednik Ustavnog suda RH  bespredmetno  je  posumnjati  da  li  je  KAZNENI  ZAKON  REPUBLIKE  HRVATSKE  poznat  gospodinu  dr. sc. MIROSLAVU ŠEPAROVIĆU. Nedvojbeno  gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ  poznaje  KAZNENI  ZAKON  REPUBLIKE  HRVATSKE  pa  se  nameće  zaključak  da  je  gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ  radi  svog  probitka  i  stjecanja   materijalne  dobiti  svjesno i  namjerno  izradi  krivotvorinu „DOKTORSKE  DISERTACIJE“  kako  bi  stekao  odgovarajuću  stručnu  spremu.

U  pravno  postupku  nije  bitno  da  li  je  DOKTORSKA  DISERTACIJA izrađena  u  cijelosti  ili  u  jednom  dijelu  u  statusu  plagijata – KRIVOTVORINE , takva  doktorska  disertacija  se  mora  u  cijelosti  poništiti  , a  osoba  koja  je  izradila  plagijat – krivotvorinu   u  cijelosti  ili  u  jednom  njenom  dijelu kazneno i  materijalno  odgovarati. Odnosno  doktorska  disertacija  mora  biti  poništena .

PLAGIJATI – KRIVOTVORINE stjecanja  odgovarajuće  stručne  spreme  imaju  daleko  veći  problem  kako  za   samu  osobu  koja  stječe  status  doktora  znanosti  tako  i  za  fakultet  kao  i  Povjerenstvo  na  fakultetu  koje  je  omogućilo   pristupniku  da  stekne  status  doktora  znanosti . Iz  citirani   odredbi – pravilnika  o  samom  postupku  stjecanja  doktorske  titule  vidjet  će  se  navedena  problematika.

STRUČNA POVJERENSTVA U POSTUPKU PRIJAVE, OCJENE I OBRANE DISERTACIJE

Na prijedlog Povjerenstva  za doktorate, Fakultetsko vijeće imenuje sljedeće vrste stručnih povjerenstava:

(a) Povjerenstvo za ocjenu prijave teme disertacije i

(b) Povjerenstvo za ocjenu i obranu disertacije.

U postupku stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti, članovi stručnih  povjerenstava moraju biti osobe s akademskim stupnjem doktora znanosti, koje su izabrane u znanstveno-nastavno ili znanstveno zvanje. professor emeritus može biti članom Povjerenstava u postupcima za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti, te mentor disertacije.

U postupku stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti, stručna povjerenstva imaju u pravilu tri člana i jednog rezervnog člana, od kojih je jedan u pravilu ‘iz druge znanstvene ustanove. Iznimno , stručna povjerenstva mogu imati i pet članova, u slijedećim situacijama:

(a) tema disertacije je interdisciplinarna, zadire u više od tri znanstvena polja i

(b) pristupnik je u drugom znanstvenom području završio diplomski studij; u tom slučaju barem jedan član stručnog povjerenstva mora biti iz odgovarajućeg studija odnosno znanstvenog područja.

Pristupnik predaje meko uvezane primjerke disertacije, po jedan za svakog člana Stručnog povjerenstva, te za predsjednika Povjerenstva za doktorate i pismohranu. Disertacija mora biti opremljena prema naputcima Povjerenstva za doktorate.

Pristupnici kojima je Fakultetsko vijeće pozitivno ocijenilo disertaciju, mogu pristupiti javnoj obrani disertacije nakon sto ispune sve uvjete za obranu disertacije.- prije pristupanje  javnoj obrani disertacije pristupnik mora objaviti i drugi rad iz grane istraživanja  na kojemu  je pristupnik prvi autor (ili njihov probni otisak – galley proof — odnosno ispis  elektronske inačice) koji je objavljen u časopisima.

Pristupnik brani disertaciju pred stručnim povjerenstvom za obranu disertacije  o obrani disertacije vodi se zapisnik koji potpisuju članovi stručnog povjerenstva za obranu, a vodi ga predsjednik Stručnog povjerenstva. U zapisnik se unosi odluka Stručnog povjerenstva o obrani disertacije. Odluka Stručnog povjerenstva o obrani disertacije može biti: – obranio jednoglasnom odlukom povjerenstva, – obranio većinom glasova Povjerenstva, – nije obranio.

Problematika  PLAGIJATA ili  ti  KRIVOTVORINE  DOKTORSKE  DISERTACIJE  je  veći  problem  samog  fakulteta  na  kojem  je pristupnik  stjecao  status doktora  znanosti  nego  što  je  to  problem  pristupnika  jer  određena  komisija  provjerava  „doktorsku  disertaciju“ i  daje  svoj  sud.

Počinjeni  PLAGIJAT – KRIVOTVORINA gospodina dr. sc. MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA  je  odobren  od  strane  samog  FAKULTETA   i  članova  komisije  pred  kojom  je  gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ branio  svoju  „doktorsku  disertaciju“.

Iz  navedene  nepobitne činjenice  vidljiva  je pozadina  počinjenja  kaznenih  dijela  i  organiziranog  kriminala  „udruživanje u zločinačku  organizaciju“

KAZNENI  ZAKON članak 328. , citiram : ZLOČINAČKO  UDRUŽIVANJE

Stavak 1. ; citiram : Tko  organizira ili  vodi  zločinačko udruženje , kaznit  će  se  kaznom  zatvora  od  šest  mjeseci  do  pet  godina.

Članak 327. ; citiram :  DOGOVOR O POČINJENJU KAZNENOG  DJELA

Stavak 1. ; citiram : Tko  se s drugim  dogovori da će počiniti kazneno  djelo za  koje  se po  zakonu može  izreći  kazna  zatvora  u  trajanju  duljem  od  tri  godine , kaznit će  se zatvorom od  tri  godine.

Činjenica  je  da  PLAGIJAT – KRIVOTVORINU gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ morao  odraditi  uz punu  suglasnost   mentora  i Stručnog  povjerenstva  fakulteta  kako  bi  stekao  titulu  „doktora  znanosti“ definira  udruživanje u  zločinačku  organizaciju .

Ovdje  se  ne  radi  o  moralu  ili  etici  , ovdje  se  radi  o  prestižu , materijalnoj  koristi (veći osobni  dohodak)   kako u  statusnoj  tako  i  izravnoj  novčanoj  dobiti  na  osnovu  izrađenog  PLAGIJATA – KRIVOTVORINE.

Što  reći  kada  je  čelni  čovjek   USTAVNOG  SUDA  REPUBLIKE  HRVATSKE , Predsjednik  suda  gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ je PLAGIJATOR – KRIVOTVORITELJ , obični  građanin  ostaje  bez  teksta  jer  smatra  da  doktor  znanosti  treba  svoj  rad  kako  stručno tako i  tehnički  odraditi – dobrano  zagrijati  stolicu  .

Obaveza Predsjednik USTAVNOG  SUDA  gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ je dati  ostavku  na  mjesto  Predsjednik USTAVNOG  SUDA.

Predsjednik Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju Ivica Vilibić, je potvrdio vjerodostojnost u medijima objavljenog mišljenja toga odbora u kojem se kaže da su citati u doktorskom radu predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića “u najmanju ruku nekorektni” čime je prekršio Etički kodeks. “Radi s o nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova” (krađa  intelektualnog  vlasništva), kaže se u mišljenju Odbora za etiku za etiku i znanost u visokom obrazovanju od 23. studenoga 2017. donesenom po prijavi umirovljenog profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslava Miličića.

Kakvo  je  pravosuđe  REPUBLIKE HRVATSKE  kada  je  čelni  čovjek USTAVNOG  SUDA gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ , PLAGIJATOR – KRIVOTVORITELJ , da  li  se  u  opće  može  vjerovati  sudcima  i  sudskim  odlukama.

Za  posljedicu PLAGIRANJA  – KRIVOTVORENJA  doktorske  disertacije gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ  ima  da  se  svaka  odluka , rješenje  ili  presuda  u  kojoj  je potpisnik gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ podvrgne REVIZIJI  SUDA , odnosno  ponavljanju postupka.

Posljedice  PLAGIJATA – KRIVOTVORENJA  su  nesagledive !

BOŽIDAR VIDUKA

magistar inženjer geodezije i geoinformatike

HOP