AFERA U FRANCUSKOJ: Ugledna galska intelektualka-bugarska tajna agentica ‘Sabina’

0
5038
Bugarska veza
Kristeva
Poznata francuska psihoanalistica, spisateljica, lingvistica, feministica, literarna kritičarka, filozof bugarskog porijekla Julia Kristeva, navodno, je od lipnja 1971 radila za Državnu sigurnost, odnosno vanjski odjel tajne službe komunističkog režima!Novost je uzbudila Francusku i objavljena u svim dijelovima svijeta.
Kristeva je odmah opovrgla navode svjetskih glasila poput “Le Monde-a”, New York Times-a”, “The Gardiana“, “El Paisa“, Corriere della Sera” i drugih, veoma čitanih novina. Smatra ih “lažnim i grotesknim” : –Netko me želi ugroziti i naškoditi mi! Poznata intelektualka nije izostavila naglastiti kako je upisana u državni registar Bugarske, jer je bila “objekt nadzora“, državne tajne, obavještajne šluzbe.
Podaci objavljeni prije nekoliko dana pokazuju uz dokaze, kako se radi o nečemu drugom. Izašli su na vidjelo na nenadan način. Supruga poznatog francuskog romansijera Philippea Sollersa sa kojim ima sina Davida, je nastojala surađivati s uglednim bugarskim časopisom “Literarni Vjesnik“, ali je doslovice potpala pod kontrolu Komisije za pripadnost bugarskih građana, rodjenih prije 1976 godine. Mjerama su izloženi  svi funkcioneri, novinari i poslanici.
Kulturno-umjetnicka obavjestajka
Julia Kristeva je došla u Pariz za Božić 1965 godine, kao stipendistica galske vlade. Odlazak na studije u inozemstvo bio je moguć samo uz suglasnost nadležnih bugarskih institucija ili službi, koje su imale potpunu kontrolu nad iseljenicima, osobito onima čije su obitelji ostale u zemlji.
Ista Komisija je 30. ožujka ove godine objavila obilat dosije “agentice Sabine” , izgleda nekompletan i pored 77 strana. Sastoji se od “Sabininih” opisa kulturnog i umjetničkog života u prijestolnici. “Sabina” je često imenovana kao Julia Kristeva, rodjena 1941. godine u Silvenu. Iz dokumenata se može pročitati kako je mlada žena, upučivala u Sofiju izvještaje i informacije o kulturnim djelatnostima francuske ljevice sa početka 70- godina, prošlog stoljeća.
Spominjala je Louisa Aragona i njegovo glasilo “Lettres françaises” ili reakcije te iste ljevice na rusku intervenciju, odnosno okupaciju Čehoslovačke 1968 godine. Po nalogu predpostavljenog Ivana Bojikova, Kristeva je trebala odrediti ideološke centre, koji čine da Francuska bude protiv Bugarske i komunizma uopće.
“Sabina” je pomogla i agentu “Ljubinovu”, napisati izvještaj o francusko-arapskim odnosima. Nekolicina propagandnih organizacija su prema njezinim obavještajima, bila u rukama sionista i sasvim pro izraelski nastrojena. Tako je objašnjavala neuspjele akcije pomoći, promocije ili zauzimanja pozicija za arapske ili palestinske sadržaje.
Državni renegat
Odvjetnik Julie Kristeve, Jean-Marc Fedida je izjavio da  njegova klijentica nikada nije bila ni u kakvoj službi, niti je pisala izvještaje.U to vrijeme Julia Kristeva je učestvovala u osnutku pokreta “Tel Quel“/Kakav-Takav/koji je bio protiv političke linije bugrskih državnih institucija i poruka. Treba istaći da su tu djelovali umovi poput Umberta EcoaRolanda Barthesa ili Jacquesa Derride.
Sve upućuje na groku prošlost koju je proživjela i opisala u svojim knjigama-istakao je branitelj dodavši
Ogorčena je da su joj akcije i djelo stavljeni u pitanje na bazi dokumenata koji su “smatrani autentičnim” a ustvari su prijevodi karikaturalne politike, lokalne totalitarističke policije.
Zanimljivo je kako je Julia Kristeva, nositeljica galske Legije časti i zaslužništva, počasna profesorica brojnih planetarnih sveučilista, ugledna predavateljica sveučilista Paris VIII Diderot, osnivateljica poznatog centra “Roland Barthes“, autorica oko 30 knjiga,  “državni renegat”, pratila 1989 godine tadašnjeg galskog predsjednika Françoisa Mitterranda u zvaničnoj posjeti Sofiji.
Zabavno je da je nedavno, francuski književnik Laurent Binet izazvao iznenadjenje i veliku buku djelom “Sedma funkcija jezika“, napisavši kako cuveni Barthes nije poginuo u prometnoj nesreći nego je ubijen. Juliu Kristevu je predstavio kao bugarsku špijunku Prvog, općeg odjela za državnu sigurnost!
Od šezdesetih do kraja osamdesetih godina 20 stoljeća, oko 100 000 bugarskih agenata je boravilo na zapadnom dijelu Europe, direktno izvješćujući  sovjetski KGB o različitim događajima.
Dzana Mujadzic iz Pariza za HOP portal